U skladu sa godinama: proživljavanje „produžene mladosti“
Age-Appropriate: “Extended Youth” Well-Spent
Conference object (Published version)
Metadata
Show full item recordAbstract
U svom izlaganju predstaviću fenomen „produžene mladosti“ kroz
prizmu antropologije vremena, fokusirajući se prevashodno na analizu
kulturnih predstava o mladosti i zrelosti, fazama i prekretnicama. Fenomenu koji podrazumeva „produženu“ tranziciju u odraslost, finansijsku, stambenu i drugu zavisnost mladih ljudi, pristupiću vodeći se pretpostavkom da je fenomen „produžene mladosti“, osim ekonomskom i
političkom situacijom, uslovljen i „kulturnom logikom“ proučavanog sociokulturnog konteksta. U svom izlaganju predstaviću rezultate kvalitativnog istraživanja koje sam sprovela tokom 2019. i 2020. godine među mladim ljudima iz Beograda i njihovim roditeljima. Svi ispitanici su tokom
istraživanja živeli sa svojim roditeljima, odnosno sa svojom decom. Dobijeni rezultati pokazuju kako učesnici u istraživanju sagledavaju svoje
pozicije i „produženu mladost“ u Srbiji.
U prvom delu izlaganja razmotriću kulturne predstave o mladosti i
odraslosti imajući u vidu način na koji ispitanici segm...entiraju iskustvo
odrastanja: 1) kroz državni školsko-vaspitni sistem; 2) kroz doživljaj sebe
i sopstvenog ponašanja koje se menja i „sazreva“; 3) kroz velike lične i
porodične prekretnice izazvane događajima; 4) kroz šira društvena zbivanja. Često koristeći dve ili tri navedene odrednice kako bi se orijentisali u opisivanju iskustva odrastanja, ispitanici ističu šta je to „normalno“
ponašanje za određenu fazu. Saživot u roditeljskom domu, izdržavanje
mladih od strane roditelja, kao i njihovo minimalno uključivanje kada je
u pitanju održavanje domaćinstva, većina ispitanika smatra „normalnim“
ili „uobičajenim“ za mlade u Srbiji. Život sa roditeljima za učesnike istraživanja često predstavlja način da se novac i vreme koji bi se odvajali za
održavanje nezavisnog domaćinstva utroše na „proživljavanje“ mladosti:
putovanja, edukacije, izlaske, negu, kupovinu roba i usluga koje ispitanici
smatraju luksuznim u domaćem kontekstu. Shodno rečenom, analiziraću narativ o „proživljenoj“ i „pametno iskorišćenoj“ mladosti, te preispitati „produžavanje“ mladosti kao strategiju.
Nadovezujući se na prethodno, drugi deo izlaganja posvetiću analizi kulturnih predstava o „drugom“, oslanjajući se na narative u kojima
ispitanici svoju mladost ili mladost svoje dece predstavljaju uporedno.
Sistematizujući „druge“ uz pomoć analognog principa, kroz vrednovanje i upoređivanje, doživljavanje kao bližih ili daljih od sebe (Nedeljković,
2007), ispitanici kao „spoljašnje druge“ vide mlade sa Zapada. Sa druge strane, postoje i „unutrašnji drugi“ čija se mladost u Srbiji razlikuje u pogledu stepena autonomije. Prema mišljenju ispitanika, samostalniju
mladost žive pojedinci koji su „morali da se snađu“ – uglavnom prilikom
selidbe zbog studija ili posla. U nastojanju da održe narativni kontinuitet društvenog vremena, a govoreći o mladosti, odrastanju i roditeljstvu
„tamo“ i „ovde“, „nekad“ i „sad“, ispitanici neretko porede svoja iskustva
sa idejom o tome „kako bi bilo“, da su okolnosti bile drugačije.
This conference paper will present the phenomenon of “extended
youth” through the prism of anthropology of time, mainly by identifying
cultural representations of youth and maturity, life phases, and milestones. This phenomenon implies “prolonged” transition to adulthood,
with financial, residential, and other dependence of young people. I will
approach it through the hypothesis that the “extended youth”, in addition to the economic and political situation, is determined by the “cultural logic” of a particular sociocultural context. In this paper, I will present
the results of qualitative research conducted in Belgrade in 2019 and
2020 among young adults and their parents. I aim to interpret cultural
representations related to the understanding of youth and adulthood,
while focusing on what is considered to be “normal” and “well-spent”
youth in Serbia. Moreover, I will analyze perspectives on “the other”
youth, both globally and locally.
Keywords:
mladi / produžena mladost / kulturne predstave / Srbija / antropologija vremena / youth / extended youth / cultural representations / Serbia / anthropology of youthSource:
Tri decenije tranzicije u Srbiji - Sociološka i antropološka perspektiva: knjiga sažetaka / Three Decades of Transition in Serbia: Sociological and Anthropological Perspectives: Book of Abstracts, 2022, 30-31Publisher:
- Beograd: Institut društvenih nauka
Funding / projects:
- Ministry of Science, Technological Development and Innovation of the Republic of Serbia, institutional funding - 200173 (Institute of Ethnography SASA, Belgrade) (RS-MESTD-inst-2020-200173)
URI
https://idn.org.rs/wp-content/uploads/2022/05/Tri-decenije-tranzicije-u-Srbiji-Knjiga-sazetaka.pdfhttps://dais.sanu.ac.rs/123456789/15277
Institution/Community
Етнографски институт САНУ / Institute of Ethnography SASATY - CONF AU - Mitrović, Katarina M. PY - 2022 UR - https://idn.org.rs/wp-content/uploads/2022/05/Tri-decenije-tranzicije-u-Srbiji-Knjiga-sazetaka.pdf UR - https://dais.sanu.ac.rs/123456789/15277 AB - U svom izlaganju predstaviću fenomen „produžene mladosti“ kroz prizmu antropologije vremena, fokusirajući se prevashodno na analizu kulturnih predstava o mladosti i zrelosti, fazama i prekretnicama. Fenomenu koji podrazumeva „produženu“ tranziciju u odraslost, finansijsku, stambenu i drugu zavisnost mladih ljudi, pristupiću vodeći se pretpostavkom da je fenomen „produžene mladosti“, osim ekonomskom i političkom situacijom, uslovljen i „kulturnom logikom“ proučavanog sociokulturnog konteksta. U svom izlaganju predstaviću rezultate kvalitativnog istraživanja koje sam sprovela tokom 2019. i 2020. godine među mladim ljudima iz Beograda i njihovim roditeljima. Svi ispitanici su tokom istraživanja živeli sa svojim roditeljima, odnosno sa svojom decom. Dobijeni rezultati pokazuju kako učesnici u istraživanju sagledavaju svoje pozicije i „produženu mladost“ u Srbiji. U prvom delu izlaganja razmotriću kulturne predstave o mladosti i odraslosti imajući u vidu način na koji ispitanici segmentiraju iskustvo odrastanja: 1) kroz državni školsko-vaspitni sistem; 2) kroz doživljaj sebe i sopstvenog ponašanja koje se menja i „sazreva“; 3) kroz velike lične i porodične prekretnice izazvane događajima; 4) kroz šira društvena zbivanja. Često koristeći dve ili tri navedene odrednice kako bi se orijentisali u opisivanju iskustva odrastanja, ispitanici ističu šta je to „normalno“ ponašanje za određenu fazu. Saživot u roditeljskom domu, izdržavanje mladih od strane roditelja, kao i njihovo minimalno uključivanje kada je u pitanju održavanje domaćinstva, većina ispitanika smatra „normalnim“ ili „uobičajenim“ za mlade u Srbiji. Život sa roditeljima za učesnike istraživanja često predstavlja način da se novac i vreme koji bi se odvajali za održavanje nezavisnog domaćinstva utroše na „proživljavanje“ mladosti: putovanja, edukacije, izlaske, negu, kupovinu roba i usluga koje ispitanici smatraju luksuznim u domaćem kontekstu. Shodno rečenom, analiziraću narativ o „proživljenoj“ i „pametno iskorišćenoj“ mladosti, te preispitati „produžavanje“ mladosti kao strategiju. Nadovezujući se na prethodno, drugi deo izlaganja posvetiću analizi kulturnih predstava o „drugom“, oslanjajući se na narative u kojima ispitanici svoju mladost ili mladost svoje dece predstavljaju uporedno. Sistematizujući „druge“ uz pomoć analognog principa, kroz vrednovanje i upoređivanje, doživljavanje kao bližih ili daljih od sebe (Nedeljković, 2007), ispitanici kao „spoljašnje druge“ vide mlade sa Zapada. Sa druge strane, postoje i „unutrašnji drugi“ čija se mladost u Srbiji razlikuje u pogledu stepena autonomije. Prema mišljenju ispitanika, samostalniju mladost žive pojedinci koji su „morali da se snađu“ – uglavnom prilikom selidbe zbog studija ili posla. U nastojanju da održe narativni kontinuitet društvenog vremena, a govoreći o mladosti, odrastanju i roditeljstvu „tamo“ i „ovde“, „nekad“ i „sad“, ispitanici neretko porede svoja iskustva sa idejom o tome „kako bi bilo“, da su okolnosti bile drugačije. AB - This conference paper will present the phenomenon of “extended youth” through the prism of anthropology of time, mainly by identifying cultural representations of youth and maturity, life phases, and milestones. This phenomenon implies “prolonged” transition to adulthood, with financial, residential, and other dependence of young people. I will approach it through the hypothesis that the “extended youth”, in addition to the economic and political situation, is determined by the “cultural logic” of a particular sociocultural context. In this paper, I will present the results of qualitative research conducted in Belgrade in 2019 and 2020 among young adults and their parents. I aim to interpret cultural representations related to the understanding of youth and adulthood, while focusing on what is considered to be “normal” and “well-spent” youth in Serbia. Moreover, I will analyze perspectives on “the other” youth, both globally and locally. PB - Beograd: Institut društvenih nauka C3 - Tri decenije tranzicije u Srbiji - Sociološka i antropološka perspektiva: knjiga sažetaka / Three Decades of Transition in Serbia: Sociological and Anthropological Perspectives: Book of Abstracts T1 - U skladu sa godinama: proživljavanje „produžene mladosti“ T1 - Age-Appropriate: “Extended Youth” Well-Spent SP - 30 EP - 31 UR - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_dais_15277 ER -
@conference{ author = "Mitrović, Katarina M.", year = "2022", abstract = "U svom izlaganju predstaviću fenomen „produžene mladosti“ kroz prizmu antropologije vremena, fokusirajući se prevashodno na analizu kulturnih predstava o mladosti i zrelosti, fazama i prekretnicama. Fenomenu koji podrazumeva „produženu“ tranziciju u odraslost, finansijsku, stambenu i drugu zavisnost mladih ljudi, pristupiću vodeći se pretpostavkom da je fenomen „produžene mladosti“, osim ekonomskom i političkom situacijom, uslovljen i „kulturnom logikom“ proučavanog sociokulturnog konteksta. U svom izlaganju predstaviću rezultate kvalitativnog istraživanja koje sam sprovela tokom 2019. i 2020. godine među mladim ljudima iz Beograda i njihovim roditeljima. Svi ispitanici su tokom istraživanja živeli sa svojim roditeljima, odnosno sa svojom decom. Dobijeni rezultati pokazuju kako učesnici u istraživanju sagledavaju svoje pozicije i „produženu mladost“ u Srbiji. U prvom delu izlaganja razmotriću kulturne predstave o mladosti i odraslosti imajući u vidu način na koji ispitanici segmentiraju iskustvo odrastanja: 1) kroz državni školsko-vaspitni sistem; 2) kroz doživljaj sebe i sopstvenog ponašanja koje se menja i „sazreva“; 3) kroz velike lične i porodične prekretnice izazvane događajima; 4) kroz šira društvena zbivanja. Često koristeći dve ili tri navedene odrednice kako bi se orijentisali u opisivanju iskustva odrastanja, ispitanici ističu šta je to „normalno“ ponašanje za određenu fazu. Saživot u roditeljskom domu, izdržavanje mladih od strane roditelja, kao i njihovo minimalno uključivanje kada je u pitanju održavanje domaćinstva, većina ispitanika smatra „normalnim“ ili „uobičajenim“ za mlade u Srbiji. Život sa roditeljima za učesnike istraživanja često predstavlja način da se novac i vreme koji bi se odvajali za održavanje nezavisnog domaćinstva utroše na „proživljavanje“ mladosti: putovanja, edukacije, izlaske, negu, kupovinu roba i usluga koje ispitanici smatraju luksuznim u domaćem kontekstu. Shodno rečenom, analiziraću narativ o „proživljenoj“ i „pametno iskorišćenoj“ mladosti, te preispitati „produžavanje“ mladosti kao strategiju. Nadovezujući se na prethodno, drugi deo izlaganja posvetiću analizi kulturnih predstava o „drugom“, oslanjajući se na narative u kojima ispitanici svoju mladost ili mladost svoje dece predstavljaju uporedno. Sistematizujući „druge“ uz pomoć analognog principa, kroz vrednovanje i upoređivanje, doživljavanje kao bližih ili daljih od sebe (Nedeljković, 2007), ispitanici kao „spoljašnje druge“ vide mlade sa Zapada. Sa druge strane, postoje i „unutrašnji drugi“ čija se mladost u Srbiji razlikuje u pogledu stepena autonomije. Prema mišljenju ispitanika, samostalniju mladost žive pojedinci koji su „morali da se snađu“ – uglavnom prilikom selidbe zbog studija ili posla. U nastojanju da održe narativni kontinuitet društvenog vremena, a govoreći o mladosti, odrastanju i roditeljstvu „tamo“ i „ovde“, „nekad“ i „sad“, ispitanici neretko porede svoja iskustva sa idejom o tome „kako bi bilo“, da su okolnosti bile drugačije., This conference paper will present the phenomenon of “extended youth” through the prism of anthropology of time, mainly by identifying cultural representations of youth and maturity, life phases, and milestones. This phenomenon implies “prolonged” transition to adulthood, with financial, residential, and other dependence of young people. I will approach it through the hypothesis that the “extended youth”, in addition to the economic and political situation, is determined by the “cultural logic” of a particular sociocultural context. In this paper, I will present the results of qualitative research conducted in Belgrade in 2019 and 2020 among young adults and their parents. I aim to interpret cultural representations related to the understanding of youth and adulthood, while focusing on what is considered to be “normal” and “well-spent” youth in Serbia. Moreover, I will analyze perspectives on “the other” youth, both globally and locally.", publisher = "Beograd: Institut društvenih nauka", journal = "Tri decenije tranzicije u Srbiji - Sociološka i antropološka perspektiva: knjiga sažetaka / Three Decades of Transition in Serbia: Sociological and Anthropological Perspectives: Book of Abstracts", title = "U skladu sa godinama: proživljavanje „produžene mladosti“, Age-Appropriate: “Extended Youth” Well-Spent", pages = "30-31", url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_dais_15277" }
Mitrović, K. M.. (2022). U skladu sa godinama: proživljavanje „produžene mladosti“. in Tri decenije tranzicije u Srbiji - Sociološka i antropološka perspektiva: knjiga sažetaka / Three Decades of Transition in Serbia: Sociological and Anthropological Perspectives: Book of Abstracts Beograd: Institut društvenih nauka., 30-31. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_dais_15277
Mitrović KM. U skladu sa godinama: proživljavanje „produžene mladosti“. in Tri decenije tranzicije u Srbiji - Sociološka i antropološka perspektiva: knjiga sažetaka / Three Decades of Transition in Serbia: Sociological and Anthropological Perspectives: Book of Abstracts. 2022;:30-31. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_dais_15277 .
Mitrović, Katarina M., "U skladu sa godinama: proživljavanje „produžene mladosti“" in Tri decenije tranzicije u Srbiji - Sociološka i antropološka perspektiva: knjiga sažetaka / Three Decades of Transition in Serbia: Sociological and Anthropological Perspectives: Book of Abstracts (2022):30-31, https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_dais_15277 .