A critical review of the most important sources on Dimitris Mitropoulos 1896-1960
Kritički pregled najvažnijih izvora o Dimitrisu Mitropulosu 1896-1960
Апстракт
As most important books on Dimitris Mitropoulos should be mentioned those by Apostolos Kostios, William R. Trotter and Takis Kalogeropoulos. Two other editions are also valuable: the correspondence Mitropoulos - Katy Katsoyanis, and the selected texts of the artist. Mitropoulos had difficult relations with his Greek colleagues, especially after his emigration to the United States of America in 1939. At the time when the most important Greek composers strove to create a national school of music he made it clear that he did not like the idea of national music. He developed a neutral or even indifferent attitude towards musical activities in Greece and rarely included Greek compositions in his repertoire.
Dimitris Mitropulos nije bio samo veliki muzičar, već i humanista, čiji je uzor bio sv. Franja Asiški. Prvi duži rad o njemu u Grčkoj objavio je Stavros Prokopiu (1966). Pisac oživljava uspomene na Mitropulosa iz vremena kad su bili đaci u Atini. Sa dosta nacionalističke pristrasnosti osuđuje Mitropulosov odlazak u SAD 1939. godine i umetnikovo navodno antigrčko držanje u deceniji posle 2. svetskog rata. Drugu obimnu studiju, u stvari prvu biografiju, objavila je Marija Hristodulo (1971). Autorka se trudila da bude objektivna, ali zato njenom delu nedostaju ličan pogled i ocena. Najiscrpniju biografiju o ovom umetniku napisao je Apostolos Kostios (1985). Pisca je najviše interesovala uloga Mitropulosa kao dirigenta, a potom i kao pijaniste, kompozitora i pedagoga. Vrlo je značajna knjiga Vilijama Trotera (1995), koja uključuje i veliki deo tekstova koje je pripremio Oliver Danijel (umro 1990). Ova studija se usredsređuje na Mitropulosovu karijeru u Americi, gde je boravio od 1939-1960.... godine. Treba spomenuti i rad Takisa Kalogeropulosa (1990), zatim objavljenu korespondenciju između Mitropulosa i njegove prisne prijateljice Keti Kacojanis, vođenu u dugom periodu između 1929. i 1960. godine (1966), kao i izdanje izabranih umetnikovih tekstova koje je priredio Apostolos Kostios (1997). Autorka ovog priloga daje zatim svoj pogled na značaj Mitropulosovog umetničkog delovanja. Konstatuje da je on bitno doprineo promociji moderne muzike i nedovoljno afirmisane muzike prošlosti. Karakterističan primer za to su dela Gustava Malera, njegovog omiljenog kompozitora, koja su zahvaljujući velikim delom njegovom angažovanju doživela široku popularnost. Mitropulos je bio žrtva ljubomore mnogih kolega. Njegovi protivnici nisu bili samo muzičari u Grčkoj, posebno zagovornici "grčke nacionalne muzičke škole", već i neki američki dirigenti, kao na primer Leonard Bernštajn, Sergej Kusevicki i Juxin Ormandi. Nesporazumi sa grčkim muzičarima mogu se dovesti u vezu sa njegovim odbijanjem ideje o nacionalnoj muzici. U periodu između dva svetska rata muzičkim životom u Grčkoj je dominirao dogmatizam, kao izraz amaterizma i podređenosti muzike širim kulturnim konceptima (tj. težnji ka realizaciji "helenizma" u umetnosti). Stoga su umetnička dela vrednovana prema ideološkim kriterijumima, što je dovodilo do odbacivanja Mitropulosovog modernizma i internacionalizma. Takvi odnosi su rezultirali Mitropulosovim neutralnim čak ravnodušnim stavom prema muzičkim aktivnostima u Grčkoj, naročito posle njegove emigracije u SAD. On je retko uključivao dela grčkih kompozitora u svoj repertoar, a u te izuzetke su spadala dela Manolisa Kalomirisa (delovi iz Grčke svite), Georga Sklavosa (simfonijska poema Orao) i Nikosa Skalkotasa (delovi iz Grčkih igara).
Кључне речи:
Dimitris Mitropoulos / Greek music / national music / music performing artistsИзвор:
Музикологија / Musicology, 2003, 3, 115-125Институција/група
Музиколошки институт САНУ / Institute of Musicology SASATY - JOUR AU - Siopsi, Anastasia PY - 2003 UR - https://dais.sanu.ac.rs/123456789/2528 AB - As most important books on Dimitris Mitropoulos should be mentioned those by Apostolos Kostios, William R. Trotter and Takis Kalogeropoulos. Two other editions are also valuable: the correspondence Mitropoulos - Katy Katsoyanis, and the selected texts of the artist. Mitropoulos had difficult relations with his Greek colleagues, especially after his emigration to the United States of America in 1939. At the time when the most important Greek composers strove to create a national school of music he made it clear that he did not like the idea of national music. He developed a neutral or even indifferent attitude towards musical activities in Greece and rarely included Greek compositions in his repertoire. AB - Dimitris Mitropulos nije bio samo veliki muzičar, već i humanista, čiji je uzor bio sv. Franja Asiški. Prvi duži rad o njemu u Grčkoj objavio je Stavros Prokopiu (1966). Pisac oživljava uspomene na Mitropulosa iz vremena kad su bili đaci u Atini. Sa dosta nacionalističke pristrasnosti osuđuje Mitropulosov odlazak u SAD 1939. godine i umetnikovo navodno antigrčko držanje u deceniji posle 2. svetskog rata. Drugu obimnu studiju, u stvari prvu biografiju, objavila je Marija Hristodulo (1971). Autorka se trudila da bude objektivna, ali zato njenom delu nedostaju ličan pogled i ocena. Najiscrpniju biografiju o ovom umetniku napisao je Apostolos Kostios (1985). Pisca je najviše interesovala uloga Mitropulosa kao dirigenta, a potom i kao pijaniste, kompozitora i pedagoga. Vrlo je značajna knjiga Vilijama Trotera (1995), koja uključuje i veliki deo tekstova koje je pripremio Oliver Danijel (umro 1990). Ova studija se usredsređuje na Mitropulosovu karijeru u Americi, gde je boravio od 1939-1960. godine. Treba spomenuti i rad Takisa Kalogeropulosa (1990), zatim objavljenu korespondenciju između Mitropulosa i njegove prisne prijateljice Keti Kacojanis, vođenu u dugom periodu između 1929. i 1960. godine (1966), kao i izdanje izabranih umetnikovih tekstova koje je priredio Apostolos Kostios (1997). Autorka ovog priloga daje zatim svoj pogled na značaj Mitropulosovog umetničkog delovanja. Konstatuje da je on bitno doprineo promociji moderne muzike i nedovoljno afirmisane muzike prošlosti. Karakterističan primer za to su dela Gustava Malera, njegovog omiljenog kompozitora, koja su zahvaljujući velikim delom njegovom angažovanju doživela široku popularnost. Mitropulos je bio žrtva ljubomore mnogih kolega. Njegovi protivnici nisu bili samo muzičari u Grčkoj, posebno zagovornici "grčke nacionalne muzičke škole", već i neki američki dirigenti, kao na primer Leonard Bernštajn, Sergej Kusevicki i Juxin Ormandi. Nesporazumi sa grčkim muzičarima mogu se dovesti u vezu sa njegovim odbijanjem ideje o nacionalnoj muzici. U periodu između dva svetska rata muzičkim životom u Grčkoj je dominirao dogmatizam, kao izraz amaterizma i podređenosti muzike širim kulturnim konceptima (tj. težnji ka realizaciji "helenizma" u umetnosti). Stoga su umetnička dela vrednovana prema ideološkim kriterijumima, što je dovodilo do odbacivanja Mitropulosovog modernizma i internacionalizma. Takvi odnosi su rezultirali Mitropulosovim neutralnim čak ravnodušnim stavom prema muzičkim aktivnostima u Grčkoj, naročito posle njegove emigracije u SAD. On je retko uključivao dela grčkih kompozitora u svoj repertoar, a u te izuzetke su spadala dela Manolisa Kalomirisa (delovi iz Grčke svite), Georga Sklavosa (simfonijska poema Orao) i Nikosa Skalkotasa (delovi iz Grčkih igara). T2 - Музикологија / Musicology T1 - A critical review of the most important sources on Dimitris Mitropoulos 1896-1960 T1 - Kritički pregled najvažnijih izvora o Dimitrisu Mitropulosu 1896-1960 SP - 115 EP - 125 IS - 3 DO - 10.2298/MUZ0303115S UR - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_dais_2528 ER -
@article{ author = "Siopsi, Anastasia", year = "2003", abstract = "As most important books on Dimitris Mitropoulos should be mentioned those by Apostolos Kostios, William R. Trotter and Takis Kalogeropoulos. Two other editions are also valuable: the correspondence Mitropoulos - Katy Katsoyanis, and the selected texts of the artist. Mitropoulos had difficult relations with his Greek colleagues, especially after his emigration to the United States of America in 1939. At the time when the most important Greek composers strove to create a national school of music he made it clear that he did not like the idea of national music. He developed a neutral or even indifferent attitude towards musical activities in Greece and rarely included Greek compositions in his repertoire., Dimitris Mitropulos nije bio samo veliki muzičar, već i humanista, čiji je uzor bio sv. Franja Asiški. Prvi duži rad o njemu u Grčkoj objavio je Stavros Prokopiu (1966). Pisac oživljava uspomene na Mitropulosa iz vremena kad su bili đaci u Atini. Sa dosta nacionalističke pristrasnosti osuđuje Mitropulosov odlazak u SAD 1939. godine i umetnikovo navodno antigrčko držanje u deceniji posle 2. svetskog rata. Drugu obimnu studiju, u stvari prvu biografiju, objavila je Marija Hristodulo (1971). Autorka se trudila da bude objektivna, ali zato njenom delu nedostaju ličan pogled i ocena. Najiscrpniju biografiju o ovom umetniku napisao je Apostolos Kostios (1985). Pisca je najviše interesovala uloga Mitropulosa kao dirigenta, a potom i kao pijaniste, kompozitora i pedagoga. Vrlo je značajna knjiga Vilijama Trotera (1995), koja uključuje i veliki deo tekstova koje je pripremio Oliver Danijel (umro 1990). Ova studija se usredsređuje na Mitropulosovu karijeru u Americi, gde je boravio od 1939-1960. godine. Treba spomenuti i rad Takisa Kalogeropulosa (1990), zatim objavljenu korespondenciju između Mitropulosa i njegove prisne prijateljice Keti Kacojanis, vođenu u dugom periodu između 1929. i 1960. godine (1966), kao i izdanje izabranih umetnikovih tekstova koje je priredio Apostolos Kostios (1997). Autorka ovog priloga daje zatim svoj pogled na značaj Mitropulosovog umetničkog delovanja. Konstatuje da je on bitno doprineo promociji moderne muzike i nedovoljno afirmisane muzike prošlosti. Karakterističan primer za to su dela Gustava Malera, njegovog omiljenog kompozitora, koja su zahvaljujući velikim delom njegovom angažovanju doživela široku popularnost. Mitropulos je bio žrtva ljubomore mnogih kolega. Njegovi protivnici nisu bili samo muzičari u Grčkoj, posebno zagovornici "grčke nacionalne muzičke škole", već i neki američki dirigenti, kao na primer Leonard Bernštajn, Sergej Kusevicki i Juxin Ormandi. Nesporazumi sa grčkim muzičarima mogu se dovesti u vezu sa njegovim odbijanjem ideje o nacionalnoj muzici. U periodu između dva svetska rata muzičkim životom u Grčkoj je dominirao dogmatizam, kao izraz amaterizma i podređenosti muzike širim kulturnim konceptima (tj. težnji ka realizaciji "helenizma" u umetnosti). Stoga su umetnička dela vrednovana prema ideološkim kriterijumima, što je dovodilo do odbacivanja Mitropulosovog modernizma i internacionalizma. Takvi odnosi su rezultirali Mitropulosovim neutralnim čak ravnodušnim stavom prema muzičkim aktivnostima u Grčkoj, naročito posle njegove emigracije u SAD. On je retko uključivao dela grčkih kompozitora u svoj repertoar, a u te izuzetke su spadala dela Manolisa Kalomirisa (delovi iz Grčke svite), Georga Sklavosa (simfonijska poema Orao) i Nikosa Skalkotasa (delovi iz Grčkih igara).", journal = "Музикологија / Musicology", title = "A critical review of the most important sources on Dimitris Mitropoulos 1896-1960, Kritički pregled najvažnijih izvora o Dimitrisu Mitropulosu 1896-1960", pages = "115-125", number = "3", doi = "10.2298/MUZ0303115S", url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_dais_2528" }
Siopsi, A.. (2003). A critical review of the most important sources on Dimitris Mitropoulos 1896-1960. in Музикологија / Musicology(3), 115-125. https://doi.org/10.2298/MUZ0303115S https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_dais_2528
Siopsi A. A critical review of the most important sources on Dimitris Mitropoulos 1896-1960. in Музикологија / Musicology. 2003;(3):115-125. doi:10.2298/MUZ0303115S https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_dais_2528 .
Siopsi, Anastasia, "A critical review of the most important sources on Dimitris Mitropoulos 1896-1960" in Музикологија / Musicology, no. 3 (2003):115-125, https://doi.org/10.2298/MUZ0303115S ., https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_dais_2528 .