Jugoslovenska socijalna politika na Kosovu i Metohiji (1945-1974)
Yugoslav social policy in Kosovo and Metohija (1945-1974)
Конференцијски прилог (Објављена верзија)
Метаподаци
Приказ свих података о документуАпстракт
Tema ovog istraživanja je analiza društvenih pojava i procesa koji su se javili na teritoriji Kosova i Metohije u prve tri decenije nakon Drugog svetskog rata. Istraživanje nastoji da ustanovi specifične odlike kosovsko-metohijske socijalne politike, kroz njeno stavlјanje u jugoslovenski i globalni kontekst. Naročita pažnja biće posvećena međunacionalnoj dimenziji koja je imala ogroman uticaj na socijalnu i ekonomsku politiku tog prostora. Prvi primer uplitanja nacionalne i socijalne politike bio je slučaj opstrukcije povratka srpskih izbeglica na Kosovo nakon rata od strane jugoslovenskih komunista, koji su izbegličko pitanje predstavili kao „agrarno pitanje“. Pravu prekretnicu u istoriji ovog područja pred stavlјa formiranje političko-teritorijalne jedinice koja je u periodu 1945-1974. nos ila nazive „Autonomna kosovsko-metohijska oblast“, „Autonomna pokrajina Kosovo i Metohija“ i „Socijalistička autonomna pokrajina Kosovo“. Jugoslovenske vlasti su na autonomiju Kosova i Metohije gle...dale kao na ekonomski i kulturno zaostalo područje kojem je neophodna pomoć, što je dovelo do masovnih investicija Srbije i Jugoslavi je u Kosovo i Metohiju. Investicije u pokrajinu imale su za cilј pobolјšanje životnog standarda, zdravstvenog stanja i kulturno uzdizanje stanovnika Kosova i Metohije i u svim nabrojanim segmentima došlo je do značajnog napretka. Jugoslovenska socijalna politika prema Kosovu direktno se odrazila na de mografska kretanja u pokrajini u vidu naglog rasta prirodnog priraštaja i preselјenja lјudi iz sela u gradove. To je dovelo do eksplozivnog rasta broja stanovnika pokra jine i pojave grada Prištine kao njenog političkog, ekonomskog i kulturnog centra sa preko 100.000 stanovnika. Takođe, međunacionalni odnosi i dominacija Albanaca u upravlјačkim strukturama kosovskih preduzeća i ustanova dovela su do iselјavanja Srba u druge delove Srbije i Jugoslavije
Кључне речи:
Jugoslavija, Kosovo i Metohija / Jugoslavija / Kosovo i Metohija / socijalna politika / Yugoslavia / Kosovo and Metohija / social policyИзвор:
Međunarodni naučni skup "Socijalna politika u Srbiji na raskršću vekova", 2018Издавач:
- Beograd : Visoka škola socijalnog rada
Институција/група
Балканолошки институт САНУ / Institute for Balkan Studies SASATY - CONF AU - Vukadinović, Igor PY - 2018 UR - https://dais.sanu.ac.rs/123456789/15182 AB - Tema ovog istraživanja je analiza društvenih pojava i procesa koji su se javili na teritoriji Kosova i Metohije u prve tri decenije nakon Drugog svetskog rata. Istraživanje nastoji da ustanovi specifične odlike kosovsko-metohijske socijalne politike, kroz njeno stavlјanje u jugoslovenski i globalni kontekst. Naročita pažnja biće posvećena međunacionalnoj dimenziji koja je imala ogroman uticaj na socijalnu i ekonomsku politiku tog prostora. Prvi primer uplitanja nacionalne i socijalne politike bio je slučaj opstrukcije povratka srpskih izbeglica na Kosovo nakon rata od strane jugoslovenskih komunista, koji su izbegličko pitanje predstavili kao „agrarno pitanje“. Pravu prekretnicu u istoriji ovog područja pred stavlјa formiranje političko-teritorijalne jedinice koja je u periodu 1945-1974. nos ila nazive „Autonomna kosovsko-metohijska oblast“, „Autonomna pokrajina Kosovo i Metohija“ i „Socijalistička autonomna pokrajina Kosovo“. Jugoslovenske vlasti su na autonomiju Kosova i Metohije gledale kao na ekonomski i kulturno zaostalo područje kojem je neophodna pomoć, što je dovelo do masovnih investicija Srbije i Jugoslavi je u Kosovo i Metohiju. Investicije u pokrajinu imale su za cilј pobolјšanje životnog standarda, zdravstvenog stanja i kulturno uzdizanje stanovnika Kosova i Metohije i u svim nabrojanim segmentima došlo je do značajnog napretka. Jugoslovenska socijalna politika prema Kosovu direktno se odrazila na de mografska kretanja u pokrajini u vidu naglog rasta prirodnog priraštaja i preselјenja lјudi iz sela u gradove. To je dovelo do eksplozivnog rasta broja stanovnika pokra jine i pojave grada Prištine kao njenog političkog, ekonomskog i kulturnog centra sa preko 100.000 stanovnika. Takođe, međunacionalni odnosi i dominacija Albanaca u upravlјačkim strukturama kosovskih preduzeća i ustanova dovela su do iselјavanja Srba u druge delove Srbije i Jugoslavije PB - Beograd : Visoka škola socijalnog rada C3 - Međunarodni naučni skup "Socijalna politika u Srbiji na raskršću vekova" T1 - Jugoslovenska socijalna politika na Kosovu i Metohiji (1945-1974) T1 - Yugoslav social policy in Kosovo and Metohija (1945-1974) UR - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_dais_15182 ER -
@conference{ author = "Vukadinović, Igor", year = "2018", abstract = "Tema ovog istraživanja je analiza društvenih pojava i procesa koji su se javili na teritoriji Kosova i Metohije u prve tri decenije nakon Drugog svetskog rata. Istraživanje nastoji da ustanovi specifične odlike kosovsko-metohijske socijalne politike, kroz njeno stavlјanje u jugoslovenski i globalni kontekst. Naročita pažnja biće posvećena međunacionalnoj dimenziji koja je imala ogroman uticaj na socijalnu i ekonomsku politiku tog prostora. Prvi primer uplitanja nacionalne i socijalne politike bio je slučaj opstrukcije povratka srpskih izbeglica na Kosovo nakon rata od strane jugoslovenskih komunista, koji su izbegličko pitanje predstavili kao „agrarno pitanje“. Pravu prekretnicu u istoriji ovog područja pred stavlјa formiranje političko-teritorijalne jedinice koja je u periodu 1945-1974. nos ila nazive „Autonomna kosovsko-metohijska oblast“, „Autonomna pokrajina Kosovo i Metohija“ i „Socijalistička autonomna pokrajina Kosovo“. Jugoslovenske vlasti su na autonomiju Kosova i Metohije gledale kao na ekonomski i kulturno zaostalo područje kojem je neophodna pomoć, što je dovelo do masovnih investicija Srbije i Jugoslavi je u Kosovo i Metohiju. Investicije u pokrajinu imale su za cilј pobolјšanje životnog standarda, zdravstvenog stanja i kulturno uzdizanje stanovnika Kosova i Metohije i u svim nabrojanim segmentima došlo je do značajnog napretka. Jugoslovenska socijalna politika prema Kosovu direktno se odrazila na de mografska kretanja u pokrajini u vidu naglog rasta prirodnog priraštaja i preselјenja lјudi iz sela u gradove. To je dovelo do eksplozivnog rasta broja stanovnika pokra jine i pojave grada Prištine kao njenog političkog, ekonomskog i kulturnog centra sa preko 100.000 stanovnika. Takođe, međunacionalni odnosi i dominacija Albanaca u upravlјačkim strukturama kosovskih preduzeća i ustanova dovela su do iselјavanja Srba u druge delove Srbije i Jugoslavije", publisher = "Beograd : Visoka škola socijalnog rada", journal = "Međunarodni naučni skup "Socijalna politika u Srbiji na raskršću vekova"", title = "Jugoslovenska socijalna politika na Kosovu i Metohiji (1945-1974), Yugoslav social policy in Kosovo and Metohija (1945-1974)", url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_dais_15182" }
Vukadinović, I.. (2018). Jugoslovenska socijalna politika na Kosovu i Metohiji (1945-1974). in Međunarodni naučni skup "Socijalna politika u Srbiji na raskršću vekova" Beograd : Visoka škola socijalnog rada.. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_dais_15182
Vukadinović I. Jugoslovenska socijalna politika na Kosovu i Metohiji (1945-1974). in Međunarodni naučni skup "Socijalna politika u Srbiji na raskršću vekova". 2018;. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_dais_15182 .
Vukadinović, Igor, "Jugoslovenska socijalna politika na Kosovu i Metohiji (1945-1974)" in Međunarodni naučni skup "Socijalna politika u Srbiji na raskršću vekova" (2018), https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_dais_15182 .