Terminologija kao deskriptivna ili preskriptivna znanost – stanje u Hrvatskoj
Abstract
U radu se problematizira odnos između deskriptivnoga i preskriptivnoga pristupa
u terminologiji. Iako se ta dva pristupa često doživljavaju kao suprotstavljena
te deskriptivisti odriču znanstvenost preskriptivnomu pristupu, na brojnim se primjerima
pokazuje da su u terminološkome radu ta dva pristupa bitno povezana te da se
nadopunjuju. U terminološkome se radu polazi od korpusa iz kojega se izlučuju svi
nazivi (deskriptivni pristup). Analizom nazivlja dobivenoga iz korpusa uočavaju se
sinonimni nazivi među kojima se s pomoću terminoloških načela određuje preporučeni
naziv (preskriptivni pristup). U radu će se analizirati odnos deskriptivnoga i preskriptivnoga
pristupa na primjeru građe iz dvaju terminoloških rječnika: Mihaljević, Marta;
Mihaljević, Milica; Stančić, Hrvoje. 2015. Arhivistički rječnik i Popović, Stanko;
Tonejc, Antun; Mihaljević, Milica. 2014. Rječnik kristalografije, fizike kondenzirane
tvari i fizike materijala, terminološke građe iz općejezičnih priručnika...: Školskoga
rječnika hrvatskoga jezika i Hrvatskoga pravopisa, terminoloških radova objavljenih
u časopisu Hrvatski jezik te na jezičnome portalu Bolje je hrvatski! (bolje.hr) i jezičnih
savjeta emitiranih u emisiji Govorimo hrvatski Hrvatskoga radija.
The paper starts with an analysis of the relations between descriptivism and prescriptivism
in Croatian linguistics and Croatian language manuals, and argues that the anglocentric view, which
considers prescriptivism as a non-scientific approach to language does not apply to the Croatian situation
as Croatian prescriptivism is always based on descriptivism, corpus analysis, the distinction
between functional styles and language usage as well as choice based on the well-established principles
and not personal preferences of prescriptivists. This is particularly clear in terminology work.
The author analyses some terminology advice, the bolje.hr web portal, terminology dictionaries and
terminology works and shows how descriptivism and prescriptivism are interconnected in them.
Keywords:
preskriptivni pristup / deskriptivni pristup / jezični priručnici / standardni jezik / hrvatski jezik / jezični purizam / nazivlje / normiranje / terminološka načela / descriptivism / prescriptivism / language manuals / standard language / Croatian language / purism / terminology / the standardization of language / terminology principlesSource:
Словенска терминологија данас, 2017, 383-398Publisher:
- Београд : Српска академија наука и уметности
- Београд : Институт за српски језик САНУ
Note:
- Научни скупови / Српска академија наука и уметности ; књ. 157. Одељење језика и књижевности ; књ. 28
Collections
Institution/Community
Cрпска академија наука и уметности / Serbian Academy of Sciences and ArtsTY - CONF AU - Mihaljević, Milica PY - 2017 UR - https://dais.sanu.ac.rs/123456789/9642 AB - U radu se problematizira odnos između deskriptivnoga i preskriptivnoga pristupa u terminologiji. Iako se ta dva pristupa često doživljavaju kao suprotstavljena te deskriptivisti odriču znanstvenost preskriptivnomu pristupu, na brojnim se primjerima pokazuje da su u terminološkome radu ta dva pristupa bitno povezana te da se nadopunjuju. U terminološkome se radu polazi od korpusa iz kojega se izlučuju svi nazivi (deskriptivni pristup). Analizom nazivlja dobivenoga iz korpusa uočavaju se sinonimni nazivi među kojima se s pomoću terminoloških načela određuje preporučeni naziv (preskriptivni pristup). U radu će se analizirati odnos deskriptivnoga i preskriptivnoga pristupa na primjeru građe iz dvaju terminoloških rječnika: Mihaljević, Marta; Mihaljević, Milica; Stančić, Hrvoje. 2015. Arhivistički rječnik i Popović, Stanko; Tonejc, Antun; Mihaljević, Milica. 2014. Rječnik kristalografije, fizike kondenzirane tvari i fizike materijala, terminološke građe iz općejezičnih priručnika: Školskoga rječnika hrvatskoga jezika i Hrvatskoga pravopisa, terminoloških radova objavljenih u časopisu Hrvatski jezik te na jezičnome portalu Bolje je hrvatski! (bolje.hr) i jezičnih savjeta emitiranih u emisiji Govorimo hrvatski Hrvatskoga radija. AB - The paper starts with an analysis of the relations between descriptivism and prescriptivism in Croatian linguistics and Croatian language manuals, and argues that the anglocentric view, which considers prescriptivism as a non-scientific approach to language does not apply to the Croatian situation as Croatian prescriptivism is always based on descriptivism, corpus analysis, the distinction between functional styles and language usage as well as choice based on the well-established principles and not personal preferences of prescriptivists. This is particularly clear in terminology work. The author analyses some terminology advice, the bolje.hr web portal, terminology dictionaries and terminology works and shows how descriptivism and prescriptivism are interconnected in them. PB - Београд : Српска академија наука и уметности PB - Београд : Институт за српски језик САНУ C3 - Словенска терминологија данас T1 - Terminologija kao deskriptivna ili preskriptivna znanost – stanje u Hrvatskoj SP - 383 EP - 398 UR - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_dais_9642 ER -
@conference{ author = "Mihaljević, Milica", year = "2017", abstract = "U radu se problematizira odnos između deskriptivnoga i preskriptivnoga pristupa u terminologiji. Iako se ta dva pristupa često doživljavaju kao suprotstavljena te deskriptivisti odriču znanstvenost preskriptivnomu pristupu, na brojnim se primjerima pokazuje da su u terminološkome radu ta dva pristupa bitno povezana te da se nadopunjuju. U terminološkome se radu polazi od korpusa iz kojega se izlučuju svi nazivi (deskriptivni pristup). Analizom nazivlja dobivenoga iz korpusa uočavaju se sinonimni nazivi među kojima se s pomoću terminoloških načela određuje preporučeni naziv (preskriptivni pristup). U radu će se analizirati odnos deskriptivnoga i preskriptivnoga pristupa na primjeru građe iz dvaju terminoloških rječnika: Mihaljević, Marta; Mihaljević, Milica; Stančić, Hrvoje. 2015. Arhivistički rječnik i Popović, Stanko; Tonejc, Antun; Mihaljević, Milica. 2014. Rječnik kristalografije, fizike kondenzirane tvari i fizike materijala, terminološke građe iz općejezičnih priručnika: Školskoga rječnika hrvatskoga jezika i Hrvatskoga pravopisa, terminoloških radova objavljenih u časopisu Hrvatski jezik te na jezičnome portalu Bolje je hrvatski! (bolje.hr) i jezičnih savjeta emitiranih u emisiji Govorimo hrvatski Hrvatskoga radija., The paper starts with an analysis of the relations between descriptivism and prescriptivism in Croatian linguistics and Croatian language manuals, and argues that the anglocentric view, which considers prescriptivism as a non-scientific approach to language does not apply to the Croatian situation as Croatian prescriptivism is always based on descriptivism, corpus analysis, the distinction between functional styles and language usage as well as choice based on the well-established principles and not personal preferences of prescriptivists. This is particularly clear in terminology work. The author analyses some terminology advice, the bolje.hr web portal, terminology dictionaries and terminology works and shows how descriptivism and prescriptivism are interconnected in them.", publisher = "Београд : Српска академија наука и уметности, Београд : Институт за српски језик САНУ", journal = "Словенска терминологија данас", title = "Terminologija kao deskriptivna ili preskriptivna znanost – stanje u Hrvatskoj", pages = "383-398", url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_dais_9642" }
Mihaljević, M.. (2017). Terminologija kao deskriptivna ili preskriptivna znanost – stanje u Hrvatskoj. in Словенска терминологија данас Београд : Српска академија наука и уметности., 383-398. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_dais_9642
Mihaljević M. Terminologija kao deskriptivna ili preskriptivna znanost – stanje u Hrvatskoj. in Словенска терминологија данас. 2017;:383-398. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_dais_9642 .
Mihaljević, Milica, "Terminologija kao deskriptivna ili preskriptivna znanost – stanje u Hrvatskoj" in Словенска терминологија данас (2017):383-398, https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_dais_9642 .