DAIS - Digital Archive of the Serbian Academy of Sciences and Arts
    • English
    • Српски
    • Српски (Serbia)
  • English 
    • English
    • Serbian (Cyrilic)
    • Serbian (Latin)
  • Login
View Item 
  •   DAIS
  • Географски институт „Јован Цвијић“ САНУ / Geographical Institute Jovan Cvijić SASA
  • ГИ САНУ - Радови истраживача / GI SASA - Researchers' publications
  • View Item
  •   DAIS
  • Географски институт „Јован Цвијић“ САНУ / Geographical Institute Jovan Cvijić SASA
  • ГИ САНУ - Радови истраживача / GI SASA - Researchers' publications
  • View Item
JavaScript is disabled for your browser. Some features of this site may not work without it.

Urbanistički planovi gradova u Srbiji: pitanje statusa kulturnog dobra

Urban plans of cities in Serbia: towards the status of cultural heritage

Thumbnail
2018
Urbanisticki_planovi_gradova_u_Srbiji.pdf (2.792Mb)
Authors
Vuksanović-Macura, Zlata
Banković, Angelina
Conference object (Published version)
,
Autori
Metadata
Show full item record
Abstract
Istorijske karte i planovi predstavljaju autentičan i verodostojan izvor informacija o urbanističkom, istorijskom i društvenom razvoju gradova i doprinose boljem razumevanju događaja u prošlosti. Nacionalni i lokalni arhivi i muzeji čuvaju veoma značajne fondove i zbirke u kojima se nalaze urbanistički planovi, crteži i srodna dokumentacija koja svedoči o urbanom i urbanističkom razvoju gradova u Srbiji. Urbanistički planovi se često nalaze i u ustanovama, poput urbanističkih zavoda i direkcija za planiranje i izgradnju, koje nisu nadležne za pitanja zaštite. To se posebno odnosi na urbanističke planove gradova u Srbiji – generalne, detaljne i regulacione – koji su nastali tokom 20. veka. U svakodnevnoj praksi, urbanistički planovi kao istorijska dela od opšteg interesa, kako za gradove na koje se odnose, tako i za Srbiju, uglavnom ne uživaju poseban vid institucionalne zaštite, odnosno nisu prepoznata kao kulturna dobra. Tome doprinosi i činjenica da veliki deo ovog izuzetno vrednog ...stvaralačkog nasleđa nije proučen, evidentiran, ni publikovan, te je kao takav često nedostupan naučnoj, akademskoj i široj javnosti. Imajući u vidu značaj ove građe, kao i potrebu za povezivanjem i umrežavanjem institucija, organizacija i stručnjaka, veoma je važno istražiti i zaštititi ovu izuzetno vrednu stvaralačku baštinu. Cilj autora rada je da stručnoj i naučnoj zajednici skrene pažnju na neophodnost i važnost evidentiranja, istraživanja, sistematizacije, stručne obrade i valorizacije urbanističkih planova gradova u Srbiji, kao i da predloži mere za stavljanje u okvire institucionalne zaštite ovog kulturnog blaga koje svedoči o urbanom, prostornom, društvenom i ekonomskom razvoju gradova.

Historical maps and plans are considered as an authentic and reliable source of information of urban, historical and social development of cities, while contributing to better understanding of past events. National and local archives, libraries and museums keep very important holdings and collections containing urban plans, drawings and related documentation that testify about urban and planning development of cities in Serbia. Urban plans are often held by institutions that are not dealing with cultural heritage issues, such as urban planning offices and construction directorates. This is particularly related to urban plans of cities in Serbia – general, detailed and regulatory – that have been formulated during the 20th century. In everyday practice, urban plans as historical works of general interest, both for the cities to which they relate, and for Serbia, do not generally enjoy a special form of institutional protection, that is, they are not recognized as cultural goods. This is... also due to the fact that a large part of this extremely valuable creative heritage has not been studied, recorded, nor published, and as such it is often unavailable to the scholars and general public. Bearing in mind the importance of this material, as well as the need for interacting and networking between institutions, organizations and professionals, it is very important to study and protect this extremely valuable creative heritage. The aim of this paper is to draw attention of the professional and scientific community to the necessity and importance of recording, research, systematization, expert processing and valorization of urban plans of cities in Serbia, and to propose measures for the institutional protection of this cultural heritage that testifies about urban, social and economic development of cities.

Keywords:
Urbanistički planovi / Kulturno dobro / Gradovi / Zaštita kulturnog dobra / urban plans / cultural heritage / cities / heritage safegurading
Source:
I Izmena Zakona o planiranju i izgradnji. II Geosrbija, urbana komasacija. III Razvojni koridori Srbije i Jugoistočne Evrope: Međunarodni naučno-stručni skup 14. letnja škola urbanizma, 31. maj - 02. jun 2018, 2018, 81-90
Publisher:
  • Beograd : Udruženje urbanista Srbije
Projects:
  • Geography of Serbia (RS-47007)

ISBN: 978-86-84275-40-2

[ Google Scholar ]
URI
http://dais.sanu.ac.rs/123456789/4481
Collections
  • ГИ САНУ - Радови истраживача / GI SASA - Researchers' publications
Institution
Географски институт „Јован Цвијић“ САНУ / Geographical Institute Jovan Cvijić SASA
TY  - CONF
AU  - Vuksanović-Macura, Zlata
AU  - Banković, Angelina
PY  - 2018
UR  - http://dais.sanu.ac.rs/123456789/4481
AB  - Istorijske karte i planovi predstavljaju autentičan i verodostojan izvor informacija o urbanističkom, istorijskom i društvenom razvoju gradova i doprinose boljem razumevanju događaja u prošlosti. Nacionalni i lokalni arhivi i muzeji čuvaju veoma značajne fondove i zbirke u kojima se nalaze urbanistički planovi, crteži i srodna dokumentacija koja svedoči o urbanom i urbanističkom razvoju gradova u Srbiji. Urbanistički planovi se često nalaze i u ustanovama, poput urbanističkih zavoda i direkcija za planiranje i izgradnju, koje nisu nadležne za pitanja zaštite. To se posebno odnosi na urbanističke planove gradova u Srbiji – generalne, detaljne i regulacione – koji su nastali tokom 20. veka.
U svakodnevnoj praksi, urbanistički planovi kao istorijska dela od opšteg interesa, kako za gradove na koje se odnose, tako i za Srbiju, uglavnom ne uživaju poseban vid institucionalne zaštite, odnosno nisu prepoznata kao kulturna dobra. Tome doprinosi i činjenica da veliki deo ovog izuzetno vrednog stvaralačkog nasleđa nije proučen, evidentiran, ni publikovan, te je kao takav često nedostupan naučnoj, akademskoj i široj javnosti. Imajući u vidu značaj ove građe, kao i potrebu za povezivanjem i umrežavanjem institucija, organizacija i stručnjaka, veoma je važno istražiti i zaštititi ovu izuzetno vrednu stvaralačku baštinu. Cilj autora rada je da stručnoj i naučnoj zajednici skrene pažnju na neophodnost i važnost evidentiranja, istraživanja, sistematizacije, stručne obrade i valorizacije urbanističkih planova gradova u Srbiji, kao i da predloži mere za stavljanje u okvire institucionalne zaštite ovog kulturnog blaga koje svedoči o urbanom, prostornom, društvenom i ekonomskom razvoju gradova.
AB  - Historical maps and plans are considered as an authentic and reliable source of information of urban, historical and social development of cities, while contributing to better understanding of past events. National and local archives, libraries and museums keep very important holdings and collections containing urban plans, drawings and related documentation that testify about urban and planning development of cities in Serbia. Urban plans are often held by institutions that are not dealing with cultural heritage issues, such as urban planning offices and construction directorates. This is particularly related to urban plans of cities in Serbia – general, detailed and regulatory – that have been formulated during the 20th century. In everyday practice, urban plans as historical works of general interest, both for the cities to which they relate, and for Serbia, do not generally enjoy a special form of institutional protection, that is, they are not recognized as cultural goods. This is also due to the fact that a large part of this extremely valuable creative heritage has not been studied, recorded, nor published, and as such it is often unavailable to the scholars and general public. Bearing in mind the importance of this material, as well as the need for interacting and networking between institutions, organizations and professionals, it is very important to study and protect this extremely valuable creative heritage. The aim of this paper is to draw attention of the professional and scientific community to the necessity and importance of recording, research, systematization, expert processing and valorization of urban plans of cities in Serbia, and to propose measures for the institutional protection of this cultural heritage that testifies about urban, social and economic development of cities.
PB  - Beograd : Udruženje urbanista Srbije
C3  - I Izmena Zakona o planiranju i izgradnji. II Geosrbija, urbana komasacija. III Razvojni koridori Srbije i Jugoistočne Evrope: Međunarodni naučno-stručni skup 14. letnja škola urbanizma, 31. maj - 02. jun 2018
T1  - Urbanistički planovi gradova u Srbiji: pitanje statusa kulturnog dobra
T1  - Urban plans of cities in Serbia: towards the status of cultural heritage
SP  - 81
EP  - 90
ER  - 
@conference{
author = "Vuksanović-Macura, Zlata and Banković, Angelina",
year = "2018",
url = "http://dais.sanu.ac.rs/123456789/4481",
abstract = "Istorijske karte i planovi predstavljaju autentičan i verodostojan izvor informacija o urbanističkom, istorijskom i društvenom razvoju gradova i doprinose boljem razumevanju događaja u prošlosti. Nacionalni i lokalni arhivi i muzeji čuvaju veoma značajne fondove i zbirke u kojima se nalaze urbanistički planovi, crteži i srodna dokumentacija koja svedoči o urbanom i urbanističkom razvoju gradova u Srbiji. Urbanistički planovi se često nalaze i u ustanovama, poput urbanističkih zavoda i direkcija za planiranje i izgradnju, koje nisu nadležne za pitanja zaštite. To se posebno odnosi na urbanističke planove gradova u Srbiji – generalne, detaljne i regulacione – koji su nastali tokom 20. veka.
U svakodnevnoj praksi, urbanistički planovi kao istorijska dela od opšteg interesa, kako za gradove na koje se odnose, tako i za Srbiju, uglavnom ne uživaju poseban vid institucionalne zaštite, odnosno nisu prepoznata kao kulturna dobra. Tome doprinosi i činjenica da veliki deo ovog izuzetno vrednog stvaralačkog nasleđa nije proučen, evidentiran, ni publikovan, te je kao takav često nedostupan naučnoj, akademskoj i široj javnosti. Imajući u vidu značaj ove građe, kao i potrebu za povezivanjem i umrežavanjem institucija, organizacija i stručnjaka, veoma je važno istražiti i zaštititi ovu izuzetno vrednu stvaralačku baštinu. Cilj autora rada je da stručnoj i naučnoj zajednici skrene pažnju na neophodnost i važnost evidentiranja, istraživanja, sistematizacije, stručne obrade i valorizacije urbanističkih planova gradova u Srbiji, kao i da predloži mere za stavljanje u okvire institucionalne zaštite ovog kulturnog blaga koje svedoči o urbanom, prostornom, društvenom i ekonomskom razvoju gradova., Historical maps and plans are considered as an authentic and reliable source of information of urban, historical and social development of cities, while contributing to better understanding of past events. National and local archives, libraries and museums keep very important holdings and collections containing urban plans, drawings and related documentation that testify about urban and planning development of cities in Serbia. Urban plans are often held by institutions that are not dealing with cultural heritage issues, such as urban planning offices and construction directorates. This is particularly related to urban plans of cities in Serbia – general, detailed and regulatory – that have been formulated during the 20th century. In everyday practice, urban plans as historical works of general interest, both for the cities to which they relate, and for Serbia, do not generally enjoy a special form of institutional protection, that is, they are not recognized as cultural goods. This is also due to the fact that a large part of this extremely valuable creative heritage has not been studied, recorded, nor published, and as such it is often unavailable to the scholars and general public. Bearing in mind the importance of this material, as well as the need for interacting and networking between institutions, organizations and professionals, it is very important to study and protect this extremely valuable creative heritage. The aim of this paper is to draw attention of the professional and scientific community to the necessity and importance of recording, research, systematization, expert processing and valorization of urban plans of cities in Serbia, and to propose measures for the institutional protection of this cultural heritage that testifies about urban, social and economic development of cities.",
publisher = "Beograd : Udruženje urbanista Srbije",
journal = "I Izmena Zakona o planiranju i izgradnji. II Geosrbija, urbana komasacija. III Razvojni koridori Srbije i Jugoistočne Evrope: Međunarodni naučno-stručni skup 14. letnja škola urbanizma, 31. maj - 02. jun 2018",
title = "Urbanistički planovi gradova u Srbiji: pitanje statusa kulturnog dobra, Urban plans of cities in Serbia: towards the status of cultural heritage",
pages = "81-90"
}
Vuksanović-Macura Z, Banković A. Urbanistički planovi gradova u Srbiji: pitanje statusa kulturnog dobra. I Izmena Zakona o planiranju i izgradnji. II Geosrbija, urbana komasacija. III Razvojni koridori Srbije i Jugoistočne Evrope: Međunarodni naučno-stručni skup 14. letnja škola urbanizma, 31. maj - 02. jun 2018. 2018;:81-90
Vuksanović-Macura, Z.,& Banković, A. (2018). Urbanistički planovi gradova u Srbiji: pitanje statusa kulturnog dobra.
I Izmena Zakona o planiranju i izgradnji. II Geosrbija, urbana komasacija. III Razvojni koridori Srbije i Jugoistočne Evrope: Međunarodni naučno-stručni skup 14. letnja škola urbanizma, 31. maj - 02. jun 2018Beograd : Udruženje urbanista Srbije., null, 81-90. 
Vuksanović-Macura Zlata, Banković Angelina, "Urbanistički planovi gradova u Srbiji: pitanje statusa kulturnog dobra" null (2018):81-90

DSpace software copyright © 2002-2015  DuraSpace
About DAIS - Digital Archive of the Serbian Academy of Sciences and Arts | Send Feedback

re3dataOpenAIRERCUB
 

 

All of DSpaceInstitutionsAuthorsTitlesSubjectsThis institutionAuthorsTitlesSubjects

Statistics

View Usage Statistics

DSpace software copyright © 2002-2015  DuraSpace
About DAIS - Digital Archive of the Serbian Academy of Sciences and Arts | Send Feedback

re3dataOpenAIRERCUB