DAIS - Digital Archive of the Serbian Academy of Sciences and Arts
    • English
    • Српски
    • Српски (Serbia)
  • English 
    • English
    • Serbian (Cyrillic)
    • Serbian (Latin)
  • Login
View Item 
  •   DAIS
  • Балканолошки институт САНУ / Institute for Balkan Studies SASA
  • Balcanica - Annual of the Institute for Balkan Studies
  • View Item
  •   DAIS
  • Балканолошки институт САНУ / Institute for Balkan Studies SASA
  • Balcanica - Annual of the Institute for Balkan Studies
  • View Item
JavaScript is disabled for your browser. Some features of this site may not work without it.

The early iron age regional groups in the Užice area

Регионалне групе старијег гвозденог доба у Ужичкој околини

Thumbnail
1997
4526.pdf (786.4Kb)
Authors
Vasić, Rastko
Article (Published version)
Metadata
Show full item record
Abstract
In the region of Užice, there were several smaller Early Iron Age groups situated around Kosjeric, Požega, Užice and Priboj whose material culture dates from the 7th to the 4th century BC. An analysis of this material shows that there are chronological differences in the development of these micro areas. The group around Priboj attained its climax in the second half of the 7th and the beginning of the 6th century and after a period of decline had a certain cultural revival in the 4th century. The group around Požega developed from the second half of 7th to the first half of the 5th century and the groups around Užice and Kosjerić from the first half of the 6th to the first half of the 5th century BC.
Od svih područja na teritoriji Srbije starije gvozdeno doba je najbolje poznato u njenom jugozapadnom delu, u širem području Užica. Naime, iako su naselja ovde slabo istražena, veliki broj nekropola sa humkama daje prilično celovitu sliku o kulturnom razvoju na ovom prostoru od VII do IV veka pre n. e. Odmah posle Drugog svetskog rata Milutin i Draga Garašanin su 1952. i 1953. g. vodili na ovom području veća sistematska iskopavanja u Ražani kod Kosjerića i Krivoj Reci kod Čajetine, gde je otkriveno više humki iz bronzanog i gvozdenog doba. Tome su sledila slučajna ali važna otkrića grobova pod humkama u Vranama kod Arilja, Srednjoj Dobrinji severno od Požege, Uzićima kod Požege, Godljevu kod Kosjerića, Kremni kod Užica itd. Potpunu sliku o nalazištima starijeg gvozdenog doba na ovom području dali su međutim, tek radovi Mihajla Zotovića, pre svega iskopavanja tumula u Pilatovićima kod Požege pa lokalitetima Ravni lug i Trljaci i u dolini reke Poblaćnice, jugozapadno od Priboja, oko sela... Krajčinovići i Zabrnjica. Svi ovi radovi dali su obilje materijala iz starijeg gvozdenog doba tako da je moguće relativno jasno pratiti kulturni razvoj na ovom prostoru od VII do kraja IV veka pre n.e., i, štaviše, uočiti određene hronološke i teritorijalne razlike u okviru mikro predela u ovoj regiji. U tom smislu ce može odrediti više manjih grupa i to oko Kosjerića - Ražana i Godljevo, oko Požege -Pilatovići, Uzići, Srednja Dobrinja, Vrane; oko Užica i Čajetine Kriva Reka, Kremna; dalje kod Bajine Bašte, Višesava: u dolini Poblaćnice Krajčinovići i Zabrnjica. U ovaj pregled lokaliteta Užičke regije treba uvrstiti i nalaze iz sela Štrpci, udaljenog 3 km od Priboja ali pa bosanskoj strapi, koji su geografski bliski materijalu iz doline Poblaćnice. Svi ovi nalazi slabije ili jače ce vezuju za mnogobrojne nalaze sa Glasinačke visoravni u istočnoj Bosni. Rezultati koji su ovde izneti zasnivaju ce na trenutnom stanju istraženosti terena i u budućnosti mogu svakako biti izmenjeni, s obzirom na veliki broj neistraženih humki u jugozapadnoj Srbiji. Hronologija ce pretežno zasniva na tipologiji fibula, vrsti pokretnog materijala koji je u praistoriji, i to naročito u gvozdeno doba, bio brojan i podložan stalnim izmenama i uticajima, pa tako hronološki dosta osetljiv. U pregledu materijala iz Užica i Priboja, koji je dobrim delom neobjavljen imao sam pomoć i podršku kolega iz Užičkog i Pribojskog muzeja, Jarmile Đurić, Ljiljane Mandić i Sava Derikonjića, kojima se ovde najlepše zahvaljujem. Posle detaljne analize, došlo se do zaključka da ima razlika u datovanju materijala sa pojedinih od pomenutih manjih područja. U VII veku intenzivan kulturni razvoj ce može pratiti u dolini Poblaćnice, zatim u humkama u selu Štrpci kod Priboja i samo delimično u okolini Požege Pilatovići. Ovaj razvoj se nastavlja u prvoj polovini VI veka na tim područjima, ali se zapaža određena aktivnost i kod Kosjerića-Ražana, gde se najstariji nalazi datuju u to vreme. U drugoj polovini VI veka razvoj u dolini Poblaćnice zamire, ali se nastavlja oko Požege- Pilatovići, Srednja Dobrinja, Vrane, gde dostiže vrhunac, dok je isto tako uočljiv oko Užica Kriva Reka, i oko Kosjerića- Ražana, Godljevo. U 5. veku život se nastavlja samo delimično na ovom području, dok se u IV veku obnavlja do izvesne mere u dolini Poblaćnice i oko Štrbaca. Ima se utisak da su se glavni intenzitet života koji je u VII veku bio uočljiv pretežno na zapadu u dolini Poblaćnice i samo delimično kod Požege, vremenom se potpuno pomerio ka severoistoku u okolinu Užica, Požege i Kosjerića, da bi se u IV veku ponovo vratio na zapad. Da li je reč samo o jačanju i slabljenju pojedinih manjih grupa na ovom prostoru tokom četiri veka ili treba u okviru toga računati i sa migracijama stanovništva sa zapada na istok i u kojoj meri, pitanje je na koje će moći da bude preciznije odgovoreno tek detaljnim publikovanjem i analizom celokupnog relevantnog materijala i naravno novim iskopavanjima na ovom prostoru. Na kraju sledi kratka analiza nalaza importovanog bronzanog posuđa i odbrambenog oružja na Glasincu, na osnovu koje se ukazuje na slične transfere centara moći na ovoj visoravni tokom starijeg gvozdenog doba.

Source:
Balcanica, 1997, 28, 45-62

ISSN: 0350-7653

[ Google Scholar ]
Handle
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_dais_4415
URI
https://dais.sanu.ac.rs/123456789/4415
Collections
  • Balcanica - Annual of the Institute for Balkan Studies
Institution/Community
Балканолошки институт САНУ / Institute for Balkan Studies SASA
TY  - JOUR
AU  - Vasić, Rastko
PY  - 1997
UR  - https://dais.sanu.ac.rs/123456789/4415
AB  - In the region of Užice, there were several smaller Early Iron Age groups situated around Kosjeric, Požega, Užice and Priboj whose material culture dates from the 7th to the 4th century BC. An analysis of this material shows that there are chronological differences in the development of these micro areas. The group around Priboj attained its climax in the second half of the 7th and the beginning of the 6th century and after a period of decline had a certain cultural revival in the 4th century. The group around Požega developed from the second half of 7th to the first half of the 5th century and the groups around Užice and Kosjerić from the first half of the 6th to the first half of the 5th century BC.
AB  - Od svih područja na teritoriji Srbije starije gvozdeno doba je najbolje poznato u njenom jugozapadnom delu, u širem području Užica. Naime, iako su naselja ovde slabo istražena, veliki broj nekropola sa humkama daje prilično celovitu sliku o kulturnom razvoju na ovom prostoru od VII do IV veka pre n. e. Odmah posle Drugog svetskog rata Milutin i Draga Garašanin su 1952. i 1953. g. vodili na ovom području veća sistematska iskopavanja u Ražani kod Kosjerića i Krivoj Reci kod Čajetine, gde je otkriveno više humki iz bronzanog i gvozdenog doba. Tome su sledila slučajna ali važna otkrića grobova pod humkama u Vranama kod Arilja, Srednjoj Dobrinji severno od Požege, Uzićima kod Požege, Godljevu kod Kosjerića, Kremni kod Užica itd. Potpunu sliku o nalazištima starijeg gvozdenog doba na ovom području dali su međutim, tek radovi Mihajla Zotovića, pre svega iskopavanja tumula u Pilatovićima kod Požege pa lokalitetima Ravni lug i Trljaci i u dolini reke Poblaćnice, jugozapadno od Priboja, oko sela Krajčinovići i Zabrnjica. Svi ovi radovi dali su obilje materijala iz starijeg gvozdenog doba tako da je moguće relativno jasno pratiti kulturni razvoj na ovom prostoru od VII do kraja IV veka pre n.e., i, štaviše, uočiti određene hronološke i teritorijalne razlike u okviru mikro predela u ovoj regiji. U tom smislu ce može odrediti više manjih grupa i to oko Kosjerića - Ražana i Godljevo, oko Požege -Pilatovići, Uzići, Srednja Dobrinja, Vrane; oko Užica i Čajetine Kriva Reka, Kremna; dalje kod Bajine Bašte, Višesava: u dolini Poblaćnice Krajčinovići i Zabrnjica. U ovaj pregled lokaliteta Užičke regije treba uvrstiti i nalaze iz sela Štrpci, udaljenog 3 km od Priboja ali pa bosanskoj strapi, koji su geografski bliski materijalu iz doline Poblaćnice. Svi ovi nalazi slabije ili jače ce vezuju za mnogobrojne nalaze sa Glasinačke visoravni u istočnoj Bosni. Rezultati koji su ovde izneti zasnivaju ce na trenutnom stanju istraženosti terena i u budućnosti mogu svakako biti izmenjeni, s obzirom na veliki broj neistraženih humki u jugozapadnoj Srbiji. Hronologija ce pretežno zasniva na tipologiji fibula, vrsti pokretnog materijala koji je u praistoriji, i to naročito u gvozdeno doba, bio brojan i podložan stalnim izmenama i uticajima, pa tako hronološki dosta osetljiv. U pregledu materijala iz Užica i Priboja, koji je dobrim delom neobjavljen imao sam pomoć i podršku kolega iz Užičkog i Pribojskog muzeja, Jarmile Đurić, Ljiljane Mandić i Sava Derikonjića, kojima se ovde najlepše zahvaljujem. Posle detaljne analize, došlo se do zaključka da ima razlika u datovanju materijala sa pojedinih od pomenutih manjih područja. U VII veku intenzivan kulturni razvoj ce može pratiti u dolini Poblaćnice, zatim u humkama u selu Štrpci kod Priboja i samo delimično u okolini Požege Pilatovići. Ovaj razvoj se nastavlja u prvoj polovini VI veka na tim područjima, ali se zapaža određena aktivnost i kod Kosjerića-Ražana, gde se najstariji nalazi datuju u to vreme. U drugoj polovini VI veka razvoj u dolini Poblaćnice zamire, ali se nastavlja oko Požege- Pilatovići, Srednja Dobrinja, Vrane, gde dostiže vrhunac, dok je isto tako uočljiv oko Užica Kriva Reka, i oko Kosjerića- Ražana, Godljevo. U 5. veku život se nastavlja samo delimično na ovom području, dok se u IV veku obnavlja do izvesne mere u dolini Poblaćnice i oko Štrbaca. Ima se utisak da su se glavni intenzitet života koji je u VII veku bio uočljiv pretežno na zapadu u dolini Poblaćnice i samo delimično kod Požege, vremenom se potpuno pomerio ka severoistoku u okolinu Užica, Požege i Kosjerića, da bi se u IV veku ponovo vratio na zapad. Da li je reč samo o jačanju i slabljenju pojedinih manjih grupa na ovom prostoru tokom četiri veka ili treba u okviru toga računati i sa migracijama stanovništva sa zapada na istok i u kojoj meri, pitanje je na koje će moći da bude preciznije odgovoreno tek detaljnim publikovanjem i analizom celokupnog relevantnog materijala i naravno novim iskopavanjima na ovom prostoru. Na kraju sledi kratka analiza nalaza importovanog bronzanog posuđa i odbrambenog oružja na Glasincu, na osnovu koje se ukazuje na slične transfere centara moći na ovoj visoravni tokom starijeg gvozdenog doba.
T2  - Balcanica
T1  - The early iron age regional groups in the Užice area
T1  - Регионалне групе старијег гвозденог доба у Ужичкој околини
SP  - 45
EP  - 62
IS  - 28
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_dais_4415
ER  - 
@article{
author = "Vasić, Rastko",
year = "1997",
abstract = "In the region of Užice, there were several smaller Early Iron Age groups situated around Kosjeric, Požega, Užice and Priboj whose material culture dates from the 7th to the 4th century BC. An analysis of this material shows that there are chronological differences in the development of these micro areas. The group around Priboj attained its climax in the second half of the 7th and the beginning of the 6th century and after a period of decline had a certain cultural revival in the 4th century. The group around Požega developed from the second half of 7th to the first half of the 5th century and the groups around Užice and Kosjerić from the first half of the 6th to the first half of the 5th century BC., Od svih područja na teritoriji Srbije starije gvozdeno doba je najbolje poznato u njenom jugozapadnom delu, u širem području Užica. Naime, iako su naselja ovde slabo istražena, veliki broj nekropola sa humkama daje prilično celovitu sliku o kulturnom razvoju na ovom prostoru od VII do IV veka pre n. e. Odmah posle Drugog svetskog rata Milutin i Draga Garašanin su 1952. i 1953. g. vodili na ovom području veća sistematska iskopavanja u Ražani kod Kosjerića i Krivoj Reci kod Čajetine, gde je otkriveno više humki iz bronzanog i gvozdenog doba. Tome su sledila slučajna ali važna otkrića grobova pod humkama u Vranama kod Arilja, Srednjoj Dobrinji severno od Požege, Uzićima kod Požege, Godljevu kod Kosjerića, Kremni kod Užica itd. Potpunu sliku o nalazištima starijeg gvozdenog doba na ovom području dali su međutim, tek radovi Mihajla Zotovića, pre svega iskopavanja tumula u Pilatovićima kod Požege pa lokalitetima Ravni lug i Trljaci i u dolini reke Poblaćnice, jugozapadno od Priboja, oko sela Krajčinovići i Zabrnjica. Svi ovi radovi dali su obilje materijala iz starijeg gvozdenog doba tako da je moguće relativno jasno pratiti kulturni razvoj na ovom prostoru od VII do kraja IV veka pre n.e., i, štaviše, uočiti određene hronološke i teritorijalne razlike u okviru mikro predela u ovoj regiji. U tom smislu ce može odrediti više manjih grupa i to oko Kosjerića - Ražana i Godljevo, oko Požege -Pilatovići, Uzići, Srednja Dobrinja, Vrane; oko Užica i Čajetine Kriva Reka, Kremna; dalje kod Bajine Bašte, Višesava: u dolini Poblaćnice Krajčinovići i Zabrnjica. U ovaj pregled lokaliteta Užičke regije treba uvrstiti i nalaze iz sela Štrpci, udaljenog 3 km od Priboja ali pa bosanskoj strapi, koji su geografski bliski materijalu iz doline Poblaćnice. Svi ovi nalazi slabije ili jače ce vezuju za mnogobrojne nalaze sa Glasinačke visoravni u istočnoj Bosni. Rezultati koji su ovde izneti zasnivaju ce na trenutnom stanju istraženosti terena i u budućnosti mogu svakako biti izmenjeni, s obzirom na veliki broj neistraženih humki u jugozapadnoj Srbiji. Hronologija ce pretežno zasniva na tipologiji fibula, vrsti pokretnog materijala koji je u praistoriji, i to naročito u gvozdeno doba, bio brojan i podložan stalnim izmenama i uticajima, pa tako hronološki dosta osetljiv. U pregledu materijala iz Užica i Priboja, koji je dobrim delom neobjavljen imao sam pomoć i podršku kolega iz Užičkog i Pribojskog muzeja, Jarmile Đurić, Ljiljane Mandić i Sava Derikonjića, kojima se ovde najlepše zahvaljujem. Posle detaljne analize, došlo se do zaključka da ima razlika u datovanju materijala sa pojedinih od pomenutih manjih područja. U VII veku intenzivan kulturni razvoj ce može pratiti u dolini Poblaćnice, zatim u humkama u selu Štrpci kod Priboja i samo delimično u okolini Požege Pilatovići. Ovaj razvoj se nastavlja u prvoj polovini VI veka na tim područjima, ali se zapaža određena aktivnost i kod Kosjerića-Ražana, gde se najstariji nalazi datuju u to vreme. U drugoj polovini VI veka razvoj u dolini Poblaćnice zamire, ali se nastavlja oko Požege- Pilatovići, Srednja Dobrinja, Vrane, gde dostiže vrhunac, dok je isto tako uočljiv oko Užica Kriva Reka, i oko Kosjerića- Ražana, Godljevo. U 5. veku život se nastavlja samo delimično na ovom području, dok se u IV veku obnavlja do izvesne mere u dolini Poblaćnice i oko Štrbaca. Ima se utisak da su se glavni intenzitet života koji je u VII veku bio uočljiv pretežno na zapadu u dolini Poblaćnice i samo delimično kod Požege, vremenom se potpuno pomerio ka severoistoku u okolinu Užica, Požege i Kosjerića, da bi se u IV veku ponovo vratio na zapad. Da li je reč samo o jačanju i slabljenju pojedinih manjih grupa na ovom prostoru tokom četiri veka ili treba u okviru toga računati i sa migracijama stanovništva sa zapada na istok i u kojoj meri, pitanje je na koje će moći da bude preciznije odgovoreno tek detaljnim publikovanjem i analizom celokupnog relevantnog materijala i naravno novim iskopavanjima na ovom prostoru. Na kraju sledi kratka analiza nalaza importovanog bronzanog posuđa i odbrambenog oružja na Glasincu, na osnovu koje se ukazuje na slične transfere centara moći na ovoj visoravni tokom starijeg gvozdenog doba.",
journal = "Balcanica",
title = "The early iron age regional groups in the Užice area, Регионалне групе старијег гвозденог доба у Ужичкој околини",
pages = "45-62",
number = "28",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_dais_4415"
}
Vasić, R.. (1997). The early iron age regional groups in the Užice area. in Balcanica(28), 45-62.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_dais_4415
Vasić R. The early iron age regional groups in the Užice area. in Balcanica. 1997;(28):45-62.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_dais_4415 .
Vasić, Rastko, "The early iron age regional groups in the Užice area" in Balcanica, no. 28 (1997):45-62,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_dais_4415 .

DSpace software copyright © 2002-2015  DuraSpace
About DAIS - Digital Archive of the Serbian Academy of Sciences and Arts | Send Feedback

CoreTrustSealre3dataOpenAIRERCUB
 

 

All of DSpaceInstitutions/communitiesAuthorsTitlesSubjectsThis institutionAuthorsTitlesSubjects

Statistics

View Usage Statistics

DSpace software copyright © 2002-2015  DuraSpace
About DAIS - Digital Archive of the Serbian Academy of Sciences and Arts | Send Feedback

CoreTrustSealre3dataOpenAIRERCUB