DAIS - Digital Archive of the Serbian Academy of Sciences and Arts
    • English
    • Српски
    • Српски (Serbia)
  • English 
    • English
    • Serbian (Cyrilic)
    • Serbian (Latin)
  • Login
View Item 
  •   DAIS
  • Институт за српски језик САНУ / Institute for the Serbian Language of SASA
  • Јужнословенски филолог / Južnoslovenski filolog
  • View Item
  •   DAIS
  • Институт за српски језик САНУ / Institute for the Serbian Language of SASA
  • Јужнословенски филолог / Južnoslovenski filolog
  • View Item
JavaScript is disabled for your browser. Some features of this site may not work without it.

Семантико-функционалното единство и взаимна адекватност при частите на речта в тюркските езици

Семантичко-функционално јединство и узајамна адекватност врста речи у турско-алтајским језицима

Thumbnail
1998
3300.pdf (942.0Kb)
Authors
Добрев, Иван К.
Article (Published version)
Metadata
Show full item record
Abstract
U ovoj trećoj po redu prikazanoj koncepciji o karakteru vrsta reči u tursko-altajskim jezicima uopšte, i u turskom jeziku posebno, kao osnovni kriterijum njihovog razlikovanja uvažava se semantika, a ne gramatičko uobličavanje. Leksičko-1ramatičko značenje, najme, određuje i njihova svojstva koja se ispoljavaju kako u gramatičkom obliku, tako i u sintaksičkim funkcijama reči. Prema tome, vrste reči su leksičko-gramatički entiteti koji se međusobno razlikuju svojim osnovnim kategorijalnim značenjem - značenjem predmeta, procesualnosti, osobina i t.d., a pri tom se odlikuju vlastitom tvorbom reči, i posebnim morfološkim kategorijama, i sintaksičkim funkcijama. Homonimija, do koje dolazi kod nekih reči i oblika, nikada nije u aktuelnom govoru potpuna, ona se, najme, neprekidno neutralizuje i ograničava putem specifičnog mnoštva fonetskih, morfoloških i sintaksičkih sredstava.
Source:
Јужнословенски филолог, 1998, 54, 187-200

ISSN: 0350-185X

[ Google Scholar ]
URI
http://dais.sanu.ac.rs/123456789/3222
Collections
  • Јужнословенски филолог / Južnoslovenski filolog
Institution
Институт за српски језик САНУ / Institute for the Serbian Language of SASA
TY  - JOUR
AU  - Добрев, Иван К.
PY  - 1998
UR  - http://dais.sanu.ac.rs/123456789/3222
AB  - U ovoj trećoj po redu prikazanoj koncepciji o karakteru vrsta reči u tursko-altajskim jezicima uopšte, i u turskom jeziku posebno, kao osnovni kriterijum njihovog razlikovanja uvažava se semantika, a ne gramatičko uobličavanje. Leksičko-1ramatičko značenje, najme, određuje i njihova svojstva koja se ispoljavaju kako u gramatičkom obliku, tako i u sintaksičkim funkcijama reči. Prema tome, vrste reči su leksičko-gramatički entiteti koji se međusobno razlikuju svojim osnovnim kategorijalnim značenjem - značenjem predmeta, procesualnosti, osobina i t.d., a pri tom se odlikuju vlastitom tvorbom reči, i posebnim morfološkim kategorijama, i sintaksičkim funkcijama. Homonimija, do koje dolazi kod nekih reči i oblika, nikada nije u aktuelnom govoru potpuna, ona se, najme, neprekidno neutralizuje i ograničava putem specifičnog mnoštva fonetskih, morfoloških i sintaksičkih sredstava.
T2  - Јужнословенски филолог
T1  - Семантико-функционалното единство и взаимна адекватност при частите на речта в тюркските езици
T1  - Семантичко-функционално јединство и узајамна адекватност врста речи у турско-алтајским језицима
SP  - 187
EP  - 200
IS  - 54
ER  - 
@article{
author = "Добрев, Иван К.",
year = "1998",
url = "http://dais.sanu.ac.rs/123456789/3222",
abstract = "U ovoj trećoj po redu prikazanoj koncepciji o karakteru vrsta reči u tursko-altajskim jezicima uopšte, i u turskom jeziku posebno, kao osnovni kriterijum njihovog razlikovanja uvažava se semantika, a ne gramatičko uobličavanje. Leksičko-1ramatičko značenje, najme, određuje i njihova svojstva koja se ispoljavaju kako u gramatičkom obliku, tako i u sintaksičkim funkcijama reči. Prema tome, vrste reči su leksičko-gramatički entiteti koji se međusobno razlikuju svojim osnovnim kategorijalnim značenjem - značenjem predmeta, procesualnosti, osobina i t.d., a pri tom se odlikuju vlastitom tvorbom reči, i posebnim morfološkim kategorijama, i sintaksičkim funkcijama. Homonimija, do koje dolazi kod nekih reči i oblika, nikada nije u aktuelnom govoru potpuna, ona se, najme, neprekidno neutralizuje i ograničava putem specifičnog mnoštva fonetskih, morfoloških i sintaksičkih sredstava.",
journal = "Јужнословенски филолог",
title = "Семантико-функционалното единство и взаимна адекватност при частите на речта в тюркските езици, Семантичко-функционално јединство и узајамна адекватност врста речи у турско-алтајским језицима",
pages = "187-200",
number = "54"
}
Добрев ИК. Семантико-функционалното единство и взаимна адекватност при частите на речта в тюркските езици. Јужнословенски филолог. 1998;(54):187-200
,& Добрев, И. К. (1998). Семантико-функционалното единство и взаимна адекватност при частите на речта в тюркските езици.
Јужнословенски филолог, null(54), 187-200. 
Добрев Иван К., "Семантико-функционалното единство и взаимна адекватност при частите на речта в тюркските езици" null, no. 54 (1998):187-200

DSpace software copyright © 2002-2015  DuraSpace
About DAIS - Digital Archive of the Serbian Academy of Sciences and Arts | Send Feedback

re3dataOpenAIRERCUB
 

 

All of DSpaceInstitutionsAuthorsTitlesSubjectsThis institutionAuthorsTitlesSubjects

Statistics

View Usage Statistics

DSpace software copyright © 2002-2015  DuraSpace
About DAIS - Digital Archive of the Serbian Academy of Sciences and Arts | Send Feedback

re3dataOpenAIRERCUB