Metodološka motivacija pristupa predloženog u ovom radu zasniva se na novoj interpretaciji nekih lingvističkih doprinosa Romana Jakobsona, a to je: a) Ideja o stratifikaciji vrednosti lingvističkih elemenata, odnosno sama činjenica da je ta stratifikacija uzeta u obzir; b) ideja o hijerarhiji gramatičkih značenja; v) ideja o obaveznoj informaciji prilikom govornog čina g) ideja o prioritetnoj vrednosti onih gramatičkih značenja čije je izražavanje u jednim jezicima obavezno, a u drugim fakultativno. Stepeni obaveznog se određuju s pogledom na mogućnosti isključivanja jezičkih jedinica, odnosno reduciranja sintaksičkih konstrukcija, a da pri tom ne bude bitno oštećen njihov strukturalni i komunikativni integritet. Razlikuju se tri stepena značaja koje jedinice podvrgnute takvom testu imaju u obezbeđivanju pravilne komunikacije: 1. relevantnost u doslovnom smislu termina; 2. redundantnost (sa dve podvrste: emfatičkom i strukturno-gramatički-stilski neutralnom); 3. irelevantnost. Komunika...tivni značaj jed-ne iste jedinice ili pojedinih komponenata jedne te iste kategorije može, u stvari, varirati, pri čemu su moguća i prelazna stanja. Sva izložena razmatranja ilustrovana su na odgovarajući način slovenskim jezičkim faktima.
TY - JOUR
AU - Лашкова, Лили
PY - 1998
UR - https://dais.sanu.ac.rs/123456789/3093
AB - Metodološka motivacija pristupa predloženog u ovom radu zasniva se na novoj interpretaciji nekih lingvističkih doprinosa Romana Jakobsona, a to je: a) Ideja o stratifikaciji vrednosti lingvističkih elemenata, odnosno sama činjenica da je ta stratifikacija uzeta u obzir; b) ideja o hijerarhiji gramatičkih značenja; v) ideja o obaveznoj informaciji prilikom govornog čina g) ideja o prioritetnoj vrednosti onih gramatičkih značenja čije je izražavanje u jednim jezicima obavezno, a u drugim fakultativno. Stepeni obaveznog se određuju s pogledom na mogućnosti isključivanja jezičkih jedinica, odnosno reduciranja sintaksičkih konstrukcija, a da pri tom ne bude bitno oštećen njihov strukturalni i komunikativni integritet. Razlikuju se tri stepena značaja koje jedinice podvrgnute takvom testu imaju u obezbeđivanju pravilne komunikacije: 1. relevantnost u doslovnom smislu termina; 2. redundantnost (sa dve podvrste: emfatičkom i strukturno-gramatički-stilski neutralnom); 3. irelevantnost. Komunikativni značaj jed-ne iste jedinice ili pojedinih komponenata jedne te iste kategorije može, u stvari, varirati, pri čemu su moguća i prelazna stanja. Sva izložena razmatranja ilustrovana su na odgovarajući način slovenskim jezičkim faktima.
T2 - Јужнословенски филолог
T1 - За някои актуални проблеми на сътвпоставителното изследване на славянските езици
T1 - О неким актуелним проблемима контрастивног испитивања словенских језика
SP - 95
EP - 104
IS - 54
UR - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_dais_3093
ER -
@article{
author = "Лашкова, Лили",
year = "1998",
abstract = "Metodološka motivacija pristupa predloženog u ovom radu zasniva se na novoj interpretaciji nekih lingvističkih doprinosa Romana Jakobsona, a to je: a) Ideja o stratifikaciji vrednosti lingvističkih elemenata, odnosno sama činjenica da je ta stratifikacija uzeta u obzir; b) ideja o hijerarhiji gramatičkih značenja; v) ideja o obaveznoj informaciji prilikom govornog čina g) ideja o prioritetnoj vrednosti onih gramatičkih značenja čije je izražavanje u jednim jezicima obavezno, a u drugim fakultativno. Stepeni obaveznog se određuju s pogledom na mogućnosti isključivanja jezičkih jedinica, odnosno reduciranja sintaksičkih konstrukcija, a da pri tom ne bude bitno oštećen njihov strukturalni i komunikativni integritet. Razlikuju se tri stepena značaja koje jedinice podvrgnute takvom testu imaju u obezbeđivanju pravilne komunikacije: 1. relevantnost u doslovnom smislu termina; 2. redundantnost (sa dve podvrste: emfatičkom i strukturno-gramatički-stilski neutralnom); 3. irelevantnost. Komunikativni značaj jed-ne iste jedinice ili pojedinih komponenata jedne te iste kategorije može, u stvari, varirati, pri čemu su moguća i prelazna stanja. Sva izložena razmatranja ilustrovana su na odgovarajući način slovenskim jezičkim faktima.",
journal = "Јужнословенски филолог",
title = "За някои актуални проблеми на сътвпоставителното изследване на славянските езици, О неким актуелним проблемима контрастивног испитивања словенских језика",
pages = "95-104",
number = "54",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_dais_3093"
}
Лашкова, Л.. (1998). За някои актуални проблеми на сътвпоставителното изследване на славянските езици. in Јужнословенски филолог(54), 95-104.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_dais_3093
Лашкова Л. За някои актуални проблеми на сътвпоставителното изследване на славянските езици. in Јужнословенски филолог. 1998;(54):95-104.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_dais_3093 .
Лашкова, Лили, "За някои актуални проблеми на сътвпоставителното изследване на славянските езици" in Јужнословенски филолог, no. 54 (1998):95-104,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_dais_3093 .
