DAIS - Digital Archive of the Serbian Academy of Sciences and Arts
    • English
    • Српски
    • Српски (Serbia)
  • English 
    • English
    • Serbian (Cyrilic)
    • Serbian (Latin)
  • Login
View Item 
  •   DAIS
  • Институт за српски језик САНУ / Institute for the Serbian Language of SASA
  • Јужнословенски филолог / Južnoslovenski filolog
  • View Item
  •   DAIS
  • Институт за српски језик САНУ / Institute for the Serbian Language of SASA
  • Јужнословенски филолог / Južnoslovenski filolog
  • View Item
JavaScript is disabled for your browser. Some features of this site may not work without it.

О траговима црквеног језика у народним говорима - потврде именица средњег рода на -ије

Thumbnail
1997
3095.pdf (683.2Kb)
Authors
Реметић, Слободан
Article (Published version)
Metadata
Show full item record
Abstract
Avtor issleduet, gde i v kakoj stepeni prisutstvujut v dialektah suščestvitel'nye srednego roda na -ije (bdenije, Vavedenije, Sekovanije Preobriženije i t. p), pronikšie v narod iz cerkovnogo jazyka. Opublikovannye stat'i i dannye, special'no podobrannye k nastojaščej rabote pokazyvajut, čto oni javljajutsja po bol'šej časti v verhnem tečenii rek Tara, Piva i Morača i ih pritokov. V ëtih oblastjah suffiks -ije vstrečaetsja i vne kruga cerkovnoj leksiki (proljeeencje, smrzenšč'e, nagrđevenije ka-stiženije i t. p). V bolee zapadnyh iekavskih govorah takie suščestvitel'nye jaatjajutsja redkimi i v nazvanijah cerkovnyh prazdnikov. I na ëkavskoj territorii suščestvitel'nye srednego roda na -ije v osnovnom ne vyhodjat za ramki cerkovnoj terminologii. Samuju bol'šuju zasvidetel'stvovannost' dannogo javlenija na territorii severozapadnoj Černogorii avtor svjazyvaet s avtoritetom i vlijaniem cerkvi na ëtih prostorah v srednem veke. V ëto vremja na ëtoj mestnosti kul't svjatogo Savvy široko pust...il korni. Tam ishodnye točki i očagi narodnyh predanij o svjatom Savve i ottuda oni rasširjalis' migracijami.

U radu se, na osnovu objavljenih i za ovu priliku prikupljenih podataka pokazuje da su imenice srednjeg roda na -ije (Vavedenije, Preobraženije bdenije i sl) najviše maha uzele u gornjem toku Tare, Pive i Morače i njihovih pritoka, gde sufiks -ije nije neobičan ni kod imenica izvan crkvenog života (proljevenije, nagrđevenije i sl). Raširenost pojave verovatno je u vezi sa autoritetom i uticajem crkve na tim prostorima u srednjem veku. Tamo je uostalom, glavno žarište i ishodište narodnih umotvorina o Svetom Savi odakle su one raznošene migracijama.
Source:
Јужнословенски филолог, 1997, 53, 75-85

ISSN: 0350-185X

[ Google Scholar ]
URI
http://dais.sanu.ac.rs/123456789/3017
Collections
  • Јужнословенски филолог / Južnoslovenski filolog
Institution
Институт за српски језик САНУ / Institute for the Serbian Language of SASA
TY  - JOUR
AU  - Реметић, Слободан
PY  - 1997
UR  - http://dais.sanu.ac.rs/123456789/3017
AB  - Avtor issleduet, gde i v kakoj stepeni prisutstvujut v dialektah suščestvitel'nye srednego roda na -ije (bdenije, Vavedenije, Sekovanije Preobriženije i t. p), pronikšie v narod iz cerkovnogo jazyka. Opublikovannye stat'i i dannye, special'no podobrannye k nastojaščej rabote pokazyvajut, čto oni javljajutsja po bol'šej časti v verhnem tečenii rek Tara, Piva i Morača i ih pritokov. V ëtih oblastjah suffiks -ije vstrečaetsja i vne kruga cerkovnoj leksiki (proljeeencje, smrzenšč'e, nagrđevenije ka-stiženije i t. p). V bolee zapadnyh iekavskih govorah takie suščestvitel'nye jaatjajutsja redkimi i v nazvanijah cerkovnyh prazdnikov. I na ëkavskoj territorii suščestvitel'nye srednego roda na -ije v osnovnom ne vyhodjat za ramki cerkovnoj terminologii. Samuju bol'šuju zasvidetel'stvovannost' dannogo javlenija na territorii severozapadnoj Černogorii avtor svjazyvaet s avtoritetom i vlijaniem cerkvi na ëtih prostorah v srednem veke. V ëto vremja na ëtoj mestnosti kul't svjatogo Savvy široko pustil korni. Tam ishodnye točki i očagi narodnyh predanij o svjatom Savve i ottuda oni rasširjalis' migracijami.
AB  - U radu se, na osnovu objavljenih i za ovu priliku prikupljenih podataka pokazuje da su imenice srednjeg roda na -ije (Vavedenije, Preobraženije bdenije i sl) najviše maha uzele u gornjem toku Tare, Pive i Morače i njihovih pritoka, gde sufiks -ije nije neobičan ni kod imenica izvan crkvenog života (proljevenije, nagrđevenije i sl). Raširenost pojave verovatno je u vezi sa autoritetom i uticajem crkve na tim prostorima u srednjem veku. Tamo je uostalom, glavno žarište i ishodište narodnih umotvorina o Svetom Savi odakle su one raznošene migracijama.
T2  - Јужнословенски филолог
T1  - О траговима црквеног језика у народним говорима - потврде именица средњег рода на -ије
SP  - 75
EP  - 85
IS  - 53
ER  - 
@article{
author = "Реметић, Слободан",
year = "1997",
url = "http://dais.sanu.ac.rs/123456789/3017",
abstract = "Avtor issleduet, gde i v kakoj stepeni prisutstvujut v dialektah suščestvitel'nye srednego roda na -ije (bdenije, Vavedenije, Sekovanije Preobriženije i t. p), pronikšie v narod iz cerkovnogo jazyka. Opublikovannye stat'i i dannye, special'no podobrannye k nastojaščej rabote pokazyvajut, čto oni javljajutsja po bol'šej časti v verhnem tečenii rek Tara, Piva i Morača i ih pritokov. V ëtih oblastjah suffiks -ije vstrečaetsja i vne kruga cerkovnoj leksiki (proljeeencje, smrzenšč'e, nagrđevenije ka-stiženije i t. p). V bolee zapadnyh iekavskih govorah takie suščestvitel'nye jaatjajutsja redkimi i v nazvanijah cerkovnyh prazdnikov. I na ëkavskoj territorii suščestvitel'nye srednego roda na -ije v osnovnom ne vyhodjat za ramki cerkovnoj terminologii. Samuju bol'šuju zasvidetel'stvovannost' dannogo javlenija na territorii severozapadnoj Černogorii avtor svjazyvaet s avtoritetom i vlijaniem cerkvi na ëtih prostorah v srednem veke. V ëto vremja na ëtoj mestnosti kul't svjatogo Savvy široko pustil korni. Tam ishodnye točki i očagi narodnyh predanij o svjatom Savve i ottuda oni rasširjalis' migracijami., U radu se, na osnovu objavljenih i za ovu priliku prikupljenih podataka pokazuje da su imenice srednjeg roda na -ije (Vavedenije, Preobraženije bdenije i sl) najviše maha uzele u gornjem toku Tare, Pive i Morače i njihovih pritoka, gde sufiks -ije nije neobičan ni kod imenica izvan crkvenog života (proljevenije, nagrđevenije i sl). Raširenost pojave verovatno je u vezi sa autoritetom i uticajem crkve na tim prostorima u srednjem veku. Tamo je uostalom, glavno žarište i ishodište narodnih umotvorina o Svetom Savi odakle su one raznošene migracijama.",
journal = "Јужнословенски филолог",
title = "О траговима црквеног језика у народним говорима - потврде именица средњег рода на -ије",
pages = "75-85",
number = "53"
}
Реметић С. О траговима црквеног језика у народним говорима - потврде именица средњег рода на -ије. Јужнословенски филолог. 1997;(53):75-85
,& Реметић, С. (1997). О траговима црквеног језика у народним говорима - потврде именица средњег рода на -ије.
Јужнословенски филолог, null(53), 75-85. 
Реметић Слободан, "О траговима црквеног језика у народним говорима - потврде именица средњег рода на -ије" null, no. 53 (1997):75-85

DSpace software copyright © 2002-2015  DuraSpace
About DAIS - Digital Archive of the Serbian Academy of Sciences and Arts | Send Feedback

re3dataOpenAIRERCUB
 

 

All of DSpaceInstitutionsAuthorsTitlesSubjectsThis institutionAuthorsTitlesSubjects

Statistics

View Usage Statistics

DSpace software copyright © 2002-2015  DuraSpace
About DAIS - Digital Archive of the Serbian Academy of Sciences and Arts | Send Feedback

re3dataOpenAIRERCUB