Один из примеров связи между значением глагольной лексемы и типом предложения в современном сербском языке

Abstract

V dannoj rabote avtor na primere glagolov so značeniem čuvstvennogo vosprijatija, govorit o tom, kak tip sintaksičesko-semantičkogo značenija predloženija svjazan so značeniem ego glagol'nogo predikata. Ëti glagoly často upotrebljajutsja v parah perehodnyj glagol - vozvratnyj glagol: videti - videti se; čuti - čuti se i t. d. V jazykovoj praktike často nabljudaetsja problema opredelenija tipa predloženija s podobnymi glagolami: idet li reč' o predloženii s vozvratnym glagolom ili že vyražena passivnaja diateza v refleksivnoj passivnoj konstrukcii. V suščnosti, ëto problema razgraničenija omonimii na urovne predloženija. Čtoby ustranit' omonimiju, neobhodimo ustanovit' značenie glagolov; ot značenija glagolov zavisit, kakie aktanty predstavleny v oboznačennoj imi situacii. Putem analiza predloženij s glagolami dannogo klassa avtor pokazyvaet, kak pri identifikacii vspomogatel'nyh aktantov, vvodimyh dannymi glagolami, možno ustanovit' naličie ili otsutstvie i raspredelenie glavnyh aktantov. Tem samym vyjavljaetsja tip predloženija.

U radu se govori o vezi između značenja glagolske lekseme i sintaksičko-semantičke vrijednosti rečenice. Na primjerima nekih glagola koji označavaju osjećanja čulima pokazuje se kako je za identifikaciju rečenice važno utvrditi značenje glagola, odnosno identifikovati sve sintaksičke pozicije u rečenici koji neki glagol svojom semantičkom vrijednošću otvara. Nije uvijek lako identifikovati te pozicije pošto aktanti kojim otvara mjesto neki glagol nisu uvijek i predstavljeni u rečenici. Koristeći se novijim dostignućima u slavističkoj literaturi o leksičkim značenjima, autor pokazuje kako se, kad je data klasa glagola u pitanju, ponekad i preko identifikacije sporednijih aktanata, odnosno preko identifikacije i tih sporednijih sintaksičkih pozicija, utvrđuje značenje glagola, a time i tip same rečenice obrazovane sa tim glagolom u predikatu.