Один из примеров связи между значением глагольной лексемы и типом предложения в современном сербском языке
Један случај везе између значења глаголске лексеме и типа реченице у савременом српском језику
Abstract
V dannoj rabote avtor na primere glagolov so značeniem čuvstvennogo vosprijatija, govorit o tom, kak tip sintaksičesko-semantičkogo značenija predloženija svjazan so značeniem ego glagol'nogo predikata. Ëti glagoly často upotrebljajutsja v parah perehodnyj glagol - vozvratnyj glagol: videti - videti se; čuti - čuti se i t. d. V jazykovoj praktike často nabljudaetsja problema opredelenija tipa predloženija s podobnymi glagolami: idet li reč' o predloženii s vozvratnym glagolom ili že vyražena passivnaja diateza v refleksivnoj passivnoj konstrukcii. V suščnosti, ëto problema razgraničenija omonimii na urovne predloženija. Čtoby ustranit' omonimiju, neobhodimo ustanovit' značenie glagolov; ot značenija glagolov zavisit, kakie aktanty predstavleny v oboznačennoj imi situacii. Putem analiza predloženij s glagolami dannogo klassa avtor pokazyvaet, kak pri identifikacii vspomogatel'nyh aktantov, vvodimyh dannymi glagolami, možno ustanovit' naličie ili otsutstvie i raspredelenie glavnyh aktant...ov. Tem samym vyjavljaetsja tip predloženija.
U radu se govori o vezi između značenja glagolske lekseme i sintaksičko-semantičke vrijednosti rečenice. Na primjerima nekih glagola koji označavaju osjećanja čulima pokazuje se kako je za identifikaciju rečenice važno utvrditi značenje glagola, odnosno identifikovati sve sintaksičke pozicije u rečenici koji neki glagol svojom semantičkom vrijednošću otvara. Nije uvijek lako identifikovati te pozicije pošto aktanti kojim otvara mjesto neki glagol nisu uvijek i predstavljeni u rečenici. Koristeći se novijim dostignućima u slavističkoj literaturi o leksičkim značenjima, autor pokazuje kako se, kad je data klasa glagola u pitanju, ponekad i preko identifikacije sporednijih aktanata, odnosno preko identifikacije i tih sporednijih sintaksičkih pozicija, utvrđuje značenje glagola, a time i tip same rečenice obrazovane sa tim glagolom u predikatu.
Keywords:
semantika glagola / aktanti / sintaksička pozicija / rečenica / pasivna dijateza / refleksivna dijatezaSource:
Јужнословенски филолог, 2008, 64, 473-480Funding / projects:
- Opis i standardizacija savremenog srpskog jezika (RS-148002)
Collections
Institution/Community
Институт за српски језик САНУ / Institute for the Serbian Language of SASATY - JOUR AU - Танасић, Срето PY - 2008 UR - https://dais.sanu.ac.rs/123456789/2928 AB - V dannoj rabote avtor na primere glagolov so značeniem čuvstvennogo vosprijatija, govorit o tom, kak tip sintaksičesko-semantičkogo značenija predloženija svjazan so značeniem ego glagol'nogo predikata. Ëti glagoly často upotrebljajutsja v parah perehodnyj glagol - vozvratnyj glagol: videti - videti se; čuti - čuti se i t. d. V jazykovoj praktike často nabljudaetsja problema opredelenija tipa predloženija s podobnymi glagolami: idet li reč' o predloženii s vozvratnym glagolom ili že vyražena passivnaja diateza v refleksivnoj passivnoj konstrukcii. V suščnosti, ëto problema razgraničenija omonimii na urovne predloženija. Čtoby ustranit' omonimiju, neobhodimo ustanovit' značenie glagolov; ot značenija glagolov zavisit, kakie aktanty predstavleny v oboznačennoj imi situacii. Putem analiza predloženij s glagolami dannogo klassa avtor pokazyvaet, kak pri identifikacii vspomogatel'nyh aktantov, vvodimyh dannymi glagolami, možno ustanovit' naličie ili otsutstvie i raspredelenie glavnyh aktantov. Tem samym vyjavljaetsja tip predloženija. AB - U radu se govori o vezi između značenja glagolske lekseme i sintaksičko-semantičke vrijednosti rečenice. Na primjerima nekih glagola koji označavaju osjećanja čulima pokazuje se kako je za identifikaciju rečenice važno utvrditi značenje glagola, odnosno identifikovati sve sintaksičke pozicije u rečenici koji neki glagol svojom semantičkom vrijednošću otvara. Nije uvijek lako identifikovati te pozicije pošto aktanti kojim otvara mjesto neki glagol nisu uvijek i predstavljeni u rečenici. Koristeći se novijim dostignućima u slavističkoj literaturi o leksičkim značenjima, autor pokazuje kako se, kad je data klasa glagola u pitanju, ponekad i preko identifikacije sporednijih aktanata, odnosno preko identifikacije i tih sporednijih sintaksičkih pozicija, utvrđuje značenje glagola, a time i tip same rečenice obrazovane sa tim glagolom u predikatu. T2 - Јужнословенски филолог T1 - Один из примеров связи между значением глагольной лексемы и типом предложения в современном сербском языке T1 - Један случај везе између значења глаголске лексеме и типа реченице у савременом српском језику SP - 473 EP - 480 IS - 64 DO - 10.2298/JFI0864473T UR - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_dais_2928 ER -
@article{ author = "Танасић, Срето", year = "2008", abstract = "V dannoj rabote avtor na primere glagolov so značeniem čuvstvennogo vosprijatija, govorit o tom, kak tip sintaksičesko-semantičkogo značenija predloženija svjazan so značeniem ego glagol'nogo predikata. Ëti glagoly často upotrebljajutsja v parah perehodnyj glagol - vozvratnyj glagol: videti - videti se; čuti - čuti se i t. d. V jazykovoj praktike často nabljudaetsja problema opredelenija tipa predloženija s podobnymi glagolami: idet li reč' o predloženii s vozvratnym glagolom ili že vyražena passivnaja diateza v refleksivnoj passivnoj konstrukcii. V suščnosti, ëto problema razgraničenija omonimii na urovne predloženija. Čtoby ustranit' omonimiju, neobhodimo ustanovit' značenie glagolov; ot značenija glagolov zavisit, kakie aktanty predstavleny v oboznačennoj imi situacii. Putem analiza predloženij s glagolami dannogo klassa avtor pokazyvaet, kak pri identifikacii vspomogatel'nyh aktantov, vvodimyh dannymi glagolami, možno ustanovit' naličie ili otsutstvie i raspredelenie glavnyh aktantov. Tem samym vyjavljaetsja tip predloženija., U radu se govori o vezi između značenja glagolske lekseme i sintaksičko-semantičke vrijednosti rečenice. Na primjerima nekih glagola koji označavaju osjećanja čulima pokazuje se kako je za identifikaciju rečenice važno utvrditi značenje glagola, odnosno identifikovati sve sintaksičke pozicije u rečenici koji neki glagol svojom semantičkom vrijednošću otvara. Nije uvijek lako identifikovati te pozicije pošto aktanti kojim otvara mjesto neki glagol nisu uvijek i predstavljeni u rečenici. Koristeći se novijim dostignućima u slavističkoj literaturi o leksičkim značenjima, autor pokazuje kako se, kad je data klasa glagola u pitanju, ponekad i preko identifikacije sporednijih aktanata, odnosno preko identifikacije i tih sporednijih sintaksičkih pozicija, utvrđuje značenje glagola, a time i tip same rečenice obrazovane sa tim glagolom u predikatu.", journal = "Јужнословенски филолог", title = "Один из примеров связи между значением глагольной лексемы и типом предложения в современном сербском языке, Један случај везе између значења глаголске лексеме и типа реченице у савременом српском језику", pages = "473-480", number = "64", doi = "10.2298/JFI0864473T", url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_dais_2928" }
Танасић, С.. (2008). Один из примеров связи между значением глагольной лексемы и типом предложения в современном сербском языке. in Јужнословенски филолог(64), 473-480. https://doi.org/10.2298/JFI0864473T https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_dais_2928
Танасић С. Один из примеров связи между значением глагольной лексемы и типом предложения в современном сербском языке. in Јужнословенски филолог. 2008;(64):473-480. doi:10.2298/JFI0864473T https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_dais_2928 .
Танасић, Срето, "Один из примеров связи между значением глагольной лексемы и типом предложения в современном сербском языке" in Јужнословенски филолог, no. 64 (2008):473-480, https://doi.org/10.2298/JFI0864473T ., https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_dais_2928 .