DAIS - Digital Archive of the Serbian Academy of Sciences and Arts
    • English
    • Српски
    • Српски (Serbia)
  • English 
    • English
    • Serbian (Cyrillic)
    • Serbian (Latin)
  • Login
View Item 
  •   DAIS
  • Институт за српски језик САНУ / Institute for the Serbian Language of SASA
  • Јужнословенски филолог / Južnoslovenski filolog
  • View Item
  •   DAIS
  • Институт за српски језик САНУ / Institute for the Serbian Language of SASA
  • Јужнословенски филолог / Južnoslovenski filolog
  • View Item
JavaScript is disabled for your browser. Some features of this site may not work without it.

Один из примеров связи между значением глагольной лексемы и типом предложения в современном сербском языке

Један случај везе између значења глаголске лексеме и типа реченице у савременом српском језику

Thumbnail
2008
3006.pdf (70.74Kb)
Authors
Танасић, Срето
Article (Published version)
Metadata
Show full item record
Abstract
V dannoj rabote avtor na primere glagolov so značeniem čuvstvennogo vosprijatija, govorit o tom, kak tip sintaksičesko-semantičkogo značenija predloženija svjazan so značeniem ego glagol'nogo predikata. Ëti glagoly často upotrebljajutsja v parah perehodnyj glagol - vozvratnyj glagol: videti - videti se; čuti - čuti se i t. d. V jazykovoj praktike často nabljudaetsja problema opredelenija tipa predloženija s podobnymi glagolami: idet li reč' o predloženii s vozvratnym glagolom ili že vyražena passivnaja diateza v refleksivnoj passivnoj konstrukcii. V suščnosti, ëto problema razgraničenija omonimii na urovne predloženija. Čtoby ustranit' omonimiju, neobhodimo ustanovit' značenie glagolov; ot značenija glagolov zavisit, kakie aktanty predstavleny v oboznačennoj imi situacii. Putem analiza predloženij s glagolami dannogo klassa avtor pokazyvaet, kak pri identifikacii vspomogatel'nyh aktantov, vvodimyh dannymi glagolami, možno ustanovit' naličie ili otsutstvie i raspredelenie glavnyh aktant...ov. Tem samym vyjavljaetsja tip predloženija.

U radu se govori o vezi između značenja glagolske lekseme i sintaksičko-semantičke vrijednosti rečenice. Na primjerima nekih glagola koji označavaju osjećanja čulima pokazuje se kako je za identifikaciju rečenice važno utvrditi značenje glagola, odnosno identifikovati sve sintaksičke pozicije u rečenici koji neki glagol svojom semantičkom vrijednošću otvara. Nije uvijek lako identifikovati te pozicije pošto aktanti kojim otvara mjesto neki glagol nisu uvijek i predstavljeni u rečenici. Koristeći se novijim dostignućima u slavističkoj literaturi o leksičkim značenjima, autor pokazuje kako se, kad je data klasa glagola u pitanju, ponekad i preko identifikacije sporednijih aktanata, odnosno preko identifikacije i tih sporednijih sintaksičkih pozicija, utvrđuje značenje glagola, a time i tip same rečenice obrazovane sa tim glagolom u predikatu.
Keywords:
semantika glagola / aktanti / sintaksička pozicija / rečenica / pasivna dijateza / refleksivna dijateza
Source:
Јужнословенски филолог, 2008, 64, 473-480
Funding / projects:
  • Opis i standardizacija savremenog srpskog jezika (RS-148002)

DOI: 10.2298/JFI0864473T

ISSN: 0350-185X

[ Google Scholar ]
Handle
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_dais_2928
URI
https://dais.sanu.ac.rs/123456789/2928
Collections
  • Јужнословенски филолог / Južnoslovenski filolog
  • ИСЈ САНУ - Општа колекција / General collection
Institution/Community
Институт за српски језик САНУ / Institute for the Serbian Language of SASA
TY  - JOUR
AU  - Танасић, Срето
PY  - 2008
UR  - https://dais.sanu.ac.rs/123456789/2928
AB  - V dannoj rabote avtor na primere glagolov so značeniem čuvstvennogo vosprijatija, govorit o tom, kak tip sintaksičesko-semantičkogo značenija predloženija svjazan so značeniem ego glagol'nogo predikata. Ëti glagoly často upotrebljajutsja v parah perehodnyj glagol - vozvratnyj glagol: videti - videti se; čuti - čuti se i t. d. V jazykovoj praktike často nabljudaetsja problema opredelenija tipa predloženija s podobnymi glagolami: idet li reč' o predloženii s vozvratnym glagolom ili že vyražena passivnaja diateza v refleksivnoj passivnoj konstrukcii. V suščnosti, ëto problema razgraničenija omonimii na urovne predloženija. Čtoby ustranit' omonimiju, neobhodimo ustanovit' značenie glagolov; ot značenija glagolov zavisit, kakie aktanty predstavleny v oboznačennoj imi situacii. Putem analiza predloženij s glagolami dannogo klassa avtor pokazyvaet, kak pri identifikacii vspomogatel'nyh aktantov, vvodimyh dannymi glagolami, možno ustanovit' naličie ili otsutstvie i raspredelenie glavnyh aktantov. Tem samym vyjavljaetsja tip predloženija.
AB  - U radu se govori o vezi između značenja glagolske lekseme i sintaksičko-semantičke vrijednosti rečenice. Na primjerima nekih glagola koji označavaju osjećanja čulima pokazuje se kako je za identifikaciju rečenice važno utvrditi značenje glagola, odnosno identifikovati sve sintaksičke pozicije u rečenici koji neki glagol svojom semantičkom vrijednošću otvara. Nije uvijek lako identifikovati te pozicije pošto aktanti kojim otvara mjesto neki glagol nisu uvijek i predstavljeni u rečenici. Koristeći se novijim dostignućima u slavističkoj literaturi o leksičkim značenjima, autor pokazuje kako se, kad je data klasa glagola u pitanju, ponekad i preko identifikacije sporednijih aktanata, odnosno preko identifikacije i tih sporednijih sintaksičkih pozicija, utvrđuje značenje glagola, a time i tip same rečenice obrazovane sa tim glagolom u predikatu.
T2  - Јужнословенски филолог
T1  - Один из примеров связи между значением глагольной лексемы и типом предложения в современном сербском языке
T1  - Један случај везе између значења глаголске лексеме и типа реченице у савременом српском језику
SP  - 473
EP  - 480
IS  - 64
DO  - 10.2298/JFI0864473T
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_dais_2928
ER  - 
@article{
author = "Танасић, Срето",
year = "2008",
abstract = "V dannoj rabote avtor na primere glagolov so značeniem čuvstvennogo vosprijatija, govorit o tom, kak tip sintaksičesko-semantičkogo značenija predloženija svjazan so značeniem ego glagol'nogo predikata. Ëti glagoly často upotrebljajutsja v parah perehodnyj glagol - vozvratnyj glagol: videti - videti se; čuti - čuti se i t. d. V jazykovoj praktike často nabljudaetsja problema opredelenija tipa predloženija s podobnymi glagolami: idet li reč' o predloženii s vozvratnym glagolom ili že vyražena passivnaja diateza v refleksivnoj passivnoj konstrukcii. V suščnosti, ëto problema razgraničenija omonimii na urovne predloženija. Čtoby ustranit' omonimiju, neobhodimo ustanovit' značenie glagolov; ot značenija glagolov zavisit, kakie aktanty predstavleny v oboznačennoj imi situacii. Putem analiza predloženij s glagolami dannogo klassa avtor pokazyvaet, kak pri identifikacii vspomogatel'nyh aktantov, vvodimyh dannymi glagolami, možno ustanovit' naličie ili otsutstvie i raspredelenie glavnyh aktantov. Tem samym vyjavljaetsja tip predloženija., U radu se govori o vezi između značenja glagolske lekseme i sintaksičko-semantičke vrijednosti rečenice. Na primjerima nekih glagola koji označavaju osjećanja čulima pokazuje se kako je za identifikaciju rečenice važno utvrditi značenje glagola, odnosno identifikovati sve sintaksičke pozicije u rečenici koji neki glagol svojom semantičkom vrijednošću otvara. Nije uvijek lako identifikovati te pozicije pošto aktanti kojim otvara mjesto neki glagol nisu uvijek i predstavljeni u rečenici. Koristeći se novijim dostignućima u slavističkoj literaturi o leksičkim značenjima, autor pokazuje kako se, kad je data klasa glagola u pitanju, ponekad i preko identifikacije sporednijih aktanata, odnosno preko identifikacije i tih sporednijih sintaksičkih pozicija, utvrđuje značenje glagola, a time i tip same rečenice obrazovane sa tim glagolom u predikatu.",
journal = "Јужнословенски филолог",
title = "Один из примеров связи между значением глагольной лексемы и типом предложения в современном сербском языке, Један случај везе између значења глаголске лексеме и типа реченице у савременом српском језику",
pages = "473-480",
number = "64",
doi = "10.2298/JFI0864473T",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_dais_2928"
}
Танасић, С.. (2008). Один из примеров связи между значением глагольной лексемы и типом предложения в современном сербском языке. in Јужнословенски филолог(64), 473-480.
https://doi.org/10.2298/JFI0864473T
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_dais_2928
Танасић С. Один из примеров связи между значением глагольной лексемы и типом предложения в современном сербском языке. in Јужнословенски филолог. 2008;(64):473-480.
doi:10.2298/JFI0864473T
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_dais_2928 .
Танасић, Срето, "Один из примеров связи между значением глагольной лексемы и типом предложения в современном сербском языке" in Јужнословенски филолог, no. 64 (2008):473-480,
https://doi.org/10.2298/JFI0864473T .,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_dais_2928 .

DSpace software copyright © 2002-2015  DuraSpace
About DAIS - Digital Archive of the Serbian Academy of Sciences and Arts | Send Feedback

CoreTrustSealre3dataOpenAIRERCUB
 

 

All of DSpaceInstitutions/communitiesAuthorsTitlesSubjectsThis institutionAuthorsTitlesSubjects

Statistics

View Usage Statistics

DSpace software copyright © 2002-2015  DuraSpace
About DAIS - Digital Archive of the Serbian Academy of Sciences and Arts | Send Feedback

CoreTrustSealre3dataOpenAIRERCUB