Метафора и (гипер)экстенсия
Метафора и (хипер)екстензија
Abstract
Termin 'ëkstensija' imeet gorazdo bolee opredelennoe značenie po sravneniju s terminom metafora: ëkstensija podrazumevaet sposobnost' vyraženija (obyčno leksičeski zavisimogo slova) k rasšireniju i vyraženiju svojstv predmetov, kotorye nastol'ko različny po svoej prirode, čto isključena vsjakaja vozmožnost' podobija ljubogo iz ih svojstv (ide čovek, ~ paun, ~ lav, ~ ekser, ~ voda; meka maca, ~ igračka, ~ bunda, meke papuče meko krzno, meka kruška, ~ voda, i t. p). Ëkstensija, v ukazannom značenii svjazana s giperëkstensiej, a takže s metaforoj ne po analogii, t. e. s pervymi tremja 'vidami' metafory, vydelennymi v 'Poëtike' Aristotelja ('perenesenie naimenovanija s odnogo predmeta na drugoj, pričem ili s roda na vid, ili s vida na rod, ili s vida na vid'). Različie meždu (1) poëtičeskoj metaforoj ('ukrašenie', 'stilističeskaja figura'), zamečaemoj potomu, čto ona osnovyvaetsja na sbliženii dvuh ponjatij po analogii i tem samym 'soobščaet novoe znanie' ili 'živo predstavljaet vešč'', i ...(2) metaforoj ne po analogii t. e. perenosom naimenovanija, kotoryj neograničenno i nezametno rasširjaetsja, t. k. on ne osnovan na ustanovlenii svjazej po analogii meždu predmetami (ponjatijnaja metafora - aspekt, kotoryj do nedavnego vremeni vključalsja v termin polisemija), - možno dostatočno točno oboznačit' pri pomošči terminov intensivnaja i ëkstensivnaja metafora, sostavljajuščih oppoziciju. Takim obrazom, možno govorit' ob ëkstensivnoj metafore, kotoraja razvivaetsja v širinu i nezametna, i ob intensivnoj metafore, kotoraja zamečaetsja, t. k. razvivaetsja ne v širinu, a v glubinu.
Termin 'ekstenzija' ima znatno određenije značenje od termina metafora podrazumeva sposobnost izraza (obično zavisne leksičke reči) da se 'širi' i izražava svojstva predmeta koji su po prirodi svojoj toliko različiti da je isključena mogućnost sličnosti bilo kog njihovog svojstva. Cilj nam je da ispitamo u kojoj se meri ovako shvaćen pojam ekstenzija može primeniti na Aristotelovu neanalošku metaforu, tj. na prve tri 'vrste' izdvojene u osnovnoj definiciji metafore.
Keywords:
metafora (/prenošenje izraza) / analoška metafora / neanaloška metafora / (hiper)ekstenzija / platisemija / zavisne leksičke rečiSource:
Јужнословенски филолог, 2008, 64, 347-363Collections
Institution/Community
Институт за српски језик САНУ / Institute for the Serbian Language of SASATY - JOUR AU - Радић, Јованка PY - 2008 UR - https://dais.sanu.ac.rs/123456789/2924 AB - Termin 'ëkstensija' imeet gorazdo bolee opredelennoe značenie po sravneniju s terminom metafora: ëkstensija podrazumevaet sposobnost' vyraženija (obyčno leksičeski zavisimogo slova) k rasšireniju i vyraženiju svojstv predmetov, kotorye nastol'ko različny po svoej prirode, čto isključena vsjakaja vozmožnost' podobija ljubogo iz ih svojstv (ide čovek, ~ paun, ~ lav, ~ ekser, ~ voda; meka maca, ~ igračka, ~ bunda, meke papuče meko krzno, meka kruška, ~ voda, i t. p). Ëkstensija, v ukazannom značenii svjazana s giperëkstensiej, a takže s metaforoj ne po analogii, t. e. s pervymi tremja 'vidami' metafory, vydelennymi v 'Poëtike' Aristotelja ('perenesenie naimenovanija s odnogo predmeta na drugoj, pričem ili s roda na vid, ili s vida na rod, ili s vida na vid'). Različie meždu (1) poëtičeskoj metaforoj ('ukrašenie', 'stilističeskaja figura'), zamečaemoj potomu, čto ona osnovyvaetsja na sbliženii dvuh ponjatij po analogii i tem samym 'soobščaet novoe znanie' ili 'živo predstavljaet vešč'', i (2) metaforoj ne po analogii t. e. perenosom naimenovanija, kotoryj neograničenno i nezametno rasširjaetsja, t. k. on ne osnovan na ustanovlenii svjazej po analogii meždu predmetami (ponjatijnaja metafora - aspekt, kotoryj do nedavnego vremeni vključalsja v termin polisemija), - možno dostatočno točno oboznačit' pri pomošči terminov intensivnaja i ëkstensivnaja metafora, sostavljajuščih oppoziciju. Takim obrazom, možno govorit' ob ëkstensivnoj metafore, kotoraja razvivaetsja v širinu i nezametna, i ob intensivnoj metafore, kotoraja zamečaetsja, t. k. razvivaetsja ne v širinu, a v glubinu. AB - Termin 'ekstenzija' ima znatno određenije značenje od termina metafora podrazumeva sposobnost izraza (obično zavisne leksičke reči) da se 'širi' i izražava svojstva predmeta koji su po prirodi svojoj toliko različiti da je isključena mogućnost sličnosti bilo kog njihovog svojstva. Cilj nam je da ispitamo u kojoj se meri ovako shvaćen pojam ekstenzija može primeniti na Aristotelovu neanalošku metaforu, tj. na prve tri 'vrste' izdvojene u osnovnoj definiciji metafore. T2 - Јужнословенски филолог T1 - Метафора и (гипер)экстенсия T1 - Метафора и (хипер)екстензија SP - 347 EP - 363 IS - 64 DO - 10.2298/JFI0864347R UR - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_dais_2924 ER -
@article{ author = "Радић, Јованка", year = "2008", abstract = "Termin 'ëkstensija' imeet gorazdo bolee opredelennoe značenie po sravneniju s terminom metafora: ëkstensija podrazumevaet sposobnost' vyraženija (obyčno leksičeski zavisimogo slova) k rasšireniju i vyraženiju svojstv predmetov, kotorye nastol'ko različny po svoej prirode, čto isključena vsjakaja vozmožnost' podobija ljubogo iz ih svojstv (ide čovek, ~ paun, ~ lav, ~ ekser, ~ voda; meka maca, ~ igračka, ~ bunda, meke papuče meko krzno, meka kruška, ~ voda, i t. p). Ëkstensija, v ukazannom značenii svjazana s giperëkstensiej, a takže s metaforoj ne po analogii, t. e. s pervymi tremja 'vidami' metafory, vydelennymi v 'Poëtike' Aristotelja ('perenesenie naimenovanija s odnogo predmeta na drugoj, pričem ili s roda na vid, ili s vida na rod, ili s vida na vid'). Različie meždu (1) poëtičeskoj metaforoj ('ukrašenie', 'stilističeskaja figura'), zamečaemoj potomu, čto ona osnovyvaetsja na sbliženii dvuh ponjatij po analogii i tem samym 'soobščaet novoe znanie' ili 'živo predstavljaet vešč'', i (2) metaforoj ne po analogii t. e. perenosom naimenovanija, kotoryj neograničenno i nezametno rasširjaetsja, t. k. on ne osnovan na ustanovlenii svjazej po analogii meždu predmetami (ponjatijnaja metafora - aspekt, kotoryj do nedavnego vremeni vključalsja v termin polisemija), - možno dostatočno točno oboznačit' pri pomošči terminov intensivnaja i ëkstensivnaja metafora, sostavljajuščih oppoziciju. Takim obrazom, možno govorit' ob ëkstensivnoj metafore, kotoraja razvivaetsja v širinu i nezametna, i ob intensivnoj metafore, kotoraja zamečaetsja, t. k. razvivaetsja ne v širinu, a v glubinu., Termin 'ekstenzija' ima znatno određenije značenje od termina metafora podrazumeva sposobnost izraza (obično zavisne leksičke reči) da se 'širi' i izražava svojstva predmeta koji su po prirodi svojoj toliko različiti da je isključena mogućnost sličnosti bilo kog njihovog svojstva. Cilj nam je da ispitamo u kojoj se meri ovako shvaćen pojam ekstenzija može primeniti na Aristotelovu neanalošku metaforu, tj. na prve tri 'vrste' izdvojene u osnovnoj definiciji metafore.", journal = "Јужнословенски филолог", title = "Метафора и (гипер)экстенсия, Метафора и (хипер)екстензија", pages = "347-363", number = "64", doi = "10.2298/JFI0864347R", url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_dais_2924" }
Радић, Ј.. (2008). Метафора и (гипер)экстенсия. in Јужнословенски филолог(64), 347-363. https://doi.org/10.2298/JFI0864347R https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_dais_2924
Радић Ј. Метафора и (гипер)экстенсия. in Јужнословенски филолог. 2008;(64):347-363. doi:10.2298/JFI0864347R https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_dais_2924 .
Радић, Јованка, "Метафора и (гипер)экстенсия" in Јужнословенски филолог, no. 64 (2008):347-363, https://doi.org/10.2298/JFI0864347R ., https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_dais_2924 .