О грамматике предела
Граматика границе
Abstract
V nastojaščej stat'e rassmatrivajutsja obščie i častnye voprosy vyraženija predela kak semantičeskogo kriterija, ob''edinjajuščego rjad semantičeskih kategorij, otličajuščihsja drug ot druga formoj i stepen'ju grammatikalizovannosti, takih kak lokalizovannost', temporal'nost' aspektual'nost', akcional'nost', količestvennost', gradual'nost' i dr. Značenie predela kak časti kakogo-nibud' javlenija, differencirujuščej ego ot okružajuščih ego javlenij, založeno v osnovu rjada grammatičeskih kategorij leksiko-grammatičeskih razrjadov i leksičeskih podsistem, formirujuščih v celom gipperkategorial'nyj kompleks predel'nosti, ohvatyvajuščij značenija ob''edinennye obščim priznakom granicy, prohodjaščim meždu otličajuščimisja drug od druga suščnostjami. Grammatičeskie sredstva vyraženija predela v doklade rassmatrivajutsja v ramkah teorii semantičeskih lokalizacij (Piper 1997, 2001) i teorii grammatičeskih metafor, razrabatyvajuščejsja v ramkah kognitivnoj lingvistiki. Osoboe vnimanie v stat'e ...udeljaetsja raznovidnostjam semantičeskogo kriterija predela, takimi kak vnutrennij i vnešnij predel sil'no vyražennyj i slabo vyražennyj predel, linejnyj i točečnyj predel i t. d.
Polazeći od istraživanja Milke Ivić o sistemu mesnih padeža, kao i od teorije semantičkih lokalizacija i srodnih istraživanja, autor u ovom radu iznosi tezu da je više gramatičkih kategorija u srpskom jeziku (sa implikacijama koje važe i za druge slovenske jezike) povezano semantičkim kriterijumom granice pomoću koga se u naučnoj literaturi objašnjava sadržaj pojedinih takvih kategorija i način njihovog funkcionisanja. To se dokazuje na primeru kategorija spacijalnosti, temporalnosti, aspektualnosti, akcionalnosti superlativnosti, ekscesivnosti i na nekim drugim primerima. Iznosi se teza da je više gramatičkih kategorija povezano u zaseban (hiper)kategorijalni kompleks povezan relevantnošću semantičkog kriterijuma granice za sve njime obuhvaćene kategorije.
Keywords:
srpski jezik / granica / teorija semantičkih lokalizacija / opšta semantika / gramatičke kategorijeSource:
Јужнословенски филолог, 2008, 64, 307-322Funding / projects:
- Opis i standardizacija savremenog srpskog jezika (RS-148002)
Collections
Institution/Community
Институт за српски језик САНУ / Institute for the Serbian Language of SASATY - JOUR AU - Пипер, Предраг PY - 2008 UR - https://dais.sanu.ac.rs/123456789/2922 AB - V nastojaščej stat'e rassmatrivajutsja obščie i častnye voprosy vyraženija predela kak semantičeskogo kriterija, ob''edinjajuščego rjad semantičeskih kategorij, otličajuščihsja drug ot druga formoj i stepen'ju grammatikalizovannosti, takih kak lokalizovannost', temporal'nost' aspektual'nost', akcional'nost', količestvennost', gradual'nost' i dr. Značenie predela kak časti kakogo-nibud' javlenija, differencirujuščej ego ot okružajuščih ego javlenij, založeno v osnovu rjada grammatičeskih kategorij leksiko-grammatičeskih razrjadov i leksičeskih podsistem, formirujuščih v celom gipperkategorial'nyj kompleks predel'nosti, ohvatyvajuščij značenija ob''edinennye obščim priznakom granicy, prohodjaščim meždu otličajuščimisja drug od druga suščnostjami. Grammatičeskie sredstva vyraženija predela v doklade rassmatrivajutsja v ramkah teorii semantičeskih lokalizacij (Piper 1997, 2001) i teorii grammatičeskih metafor, razrabatyvajuščejsja v ramkah kognitivnoj lingvistiki. Osoboe vnimanie v stat'e udeljaetsja raznovidnostjam semantičeskogo kriterija predela, takimi kak vnutrennij i vnešnij predel sil'no vyražennyj i slabo vyražennyj predel, linejnyj i točečnyj predel i t. d. AB - Polazeći od istraživanja Milke Ivić o sistemu mesnih padeža, kao i od teorije semantičkih lokalizacija i srodnih istraživanja, autor u ovom radu iznosi tezu da je više gramatičkih kategorija u srpskom jeziku (sa implikacijama koje važe i za druge slovenske jezike) povezano semantičkim kriterijumom granice pomoću koga se u naučnoj literaturi objašnjava sadržaj pojedinih takvih kategorija i način njihovog funkcionisanja. To se dokazuje na primeru kategorija spacijalnosti, temporalnosti, aspektualnosti, akcionalnosti superlativnosti, ekscesivnosti i na nekim drugim primerima. Iznosi se teza da je više gramatičkih kategorija povezano u zaseban (hiper)kategorijalni kompleks povezan relevantnošću semantičkog kriterijuma granice za sve njime obuhvaćene kategorije. T2 - Јужнословенски филолог T1 - О грамматике предела T1 - Граматика границе SP - 307 EP - 322 IS - 64 DO - 10.2298/JFI0864307P UR - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_dais_2922 ER -
@article{ author = "Пипер, Предраг", year = "2008", abstract = "V nastojaščej stat'e rassmatrivajutsja obščie i častnye voprosy vyraženija predela kak semantičeskogo kriterija, ob''edinjajuščego rjad semantičeskih kategorij, otličajuščihsja drug ot druga formoj i stepen'ju grammatikalizovannosti, takih kak lokalizovannost', temporal'nost' aspektual'nost', akcional'nost', količestvennost', gradual'nost' i dr. Značenie predela kak časti kakogo-nibud' javlenija, differencirujuščej ego ot okružajuščih ego javlenij, založeno v osnovu rjada grammatičeskih kategorij leksiko-grammatičeskih razrjadov i leksičeskih podsistem, formirujuščih v celom gipperkategorial'nyj kompleks predel'nosti, ohvatyvajuščij značenija ob''edinennye obščim priznakom granicy, prohodjaščim meždu otličajuščimisja drug od druga suščnostjami. Grammatičeskie sredstva vyraženija predela v doklade rassmatrivajutsja v ramkah teorii semantičeskih lokalizacij (Piper 1997, 2001) i teorii grammatičeskih metafor, razrabatyvajuščejsja v ramkah kognitivnoj lingvistiki. Osoboe vnimanie v stat'e udeljaetsja raznovidnostjam semantičeskogo kriterija predela, takimi kak vnutrennij i vnešnij predel sil'no vyražennyj i slabo vyražennyj predel, linejnyj i točečnyj predel i t. d., Polazeći od istraživanja Milke Ivić o sistemu mesnih padeža, kao i od teorije semantičkih lokalizacija i srodnih istraživanja, autor u ovom radu iznosi tezu da je više gramatičkih kategorija u srpskom jeziku (sa implikacijama koje važe i za druge slovenske jezike) povezano semantičkim kriterijumom granice pomoću koga se u naučnoj literaturi objašnjava sadržaj pojedinih takvih kategorija i način njihovog funkcionisanja. To se dokazuje na primeru kategorija spacijalnosti, temporalnosti, aspektualnosti, akcionalnosti superlativnosti, ekscesivnosti i na nekim drugim primerima. Iznosi se teza da je više gramatičkih kategorija povezano u zaseban (hiper)kategorijalni kompleks povezan relevantnošću semantičkog kriterijuma granice za sve njime obuhvaćene kategorije.", journal = "Јужнословенски филолог", title = "О грамматике предела, Граматика границе", pages = "307-322", number = "64", doi = "10.2298/JFI0864307P", url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_dais_2922" }
Пипер, П.. (2008). О грамматике предела. in Јужнословенски филолог(64), 307-322. https://doi.org/10.2298/JFI0864307P https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_dais_2922
Пипер П. О грамматике предела. in Јужнословенски филолог. 2008;(64):307-322. doi:10.2298/JFI0864307P https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_dais_2922 .
Пипер, Предраг, "О грамматике предела" in Јужнословенски филолог, no. 64 (2008):307-322, https://doi.org/10.2298/JFI0864307P ., https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_dais_2922 .