DAIS - Digital Archive of the Serbian Academy of Sciences and Arts
    • English
    • Српски
    • Српски (Serbia)
  • English 
    • English
    • Serbian (Cyrilic)
    • Serbian (Latin)
  • Login
View Item 
  •   DAIS
  • Институт за српски језик САНУ / Institute for the Serbian Language of SASA
  • Јужнословенски филолог / Južnoslovenski filolog
  • View Item
  •   DAIS
  • Институт за српски језик САНУ / Institute for the Serbian Language of SASA
  • Јужнословенски филолог / Južnoslovenski filolog
  • View Item
JavaScript is disabled for your browser. Some features of this site may not work without it.

Упрощение союзных конструкций в сложном предложении в сербском языке

Упрошћавање везничких скупова у сложеној реченици у српском језику

Thumbnail
2006
2935.pdf (129.6Kb)
Authors
Танасић, Срето
Article (Published version)
Metadata
Show full item record
Abstract
V serbskom jazáke sućestvuet neskolâko tipov složnáh predloženič, v kotoráh vozmožno obrazovanie soäznáh konstrukcič meždu zavisimámi klauzami. V nastojaćeč rabote opisávaetsja odin tip takih konstrukcič. Rečâ idet o složnopodčinennom predlož enii, v kotoroč rjadom s dominiruäćeč klauzoč nalico minimum dve zavisimáe odnoznač náe klauzá, napr. Dok god se u Turskoj ovako vlada i dok su u Bosni ovakve prilike ne može biti govora o putevima i saobraćaju; Činilo mu se da pred njim stoji slika i prilika novog naraštaja i da je prstom dodiruje. Podčinitelânáe soäzá svjazávaät zavisimáe klauzá s takoč že dominiruäćeč klauzoč, a sočinitelânáe soäzá nahodjatsja meždu temi že odnoznačnámi značnámi klauzami, dlja togo čtobá pokazatâ, kakoč tip koordinacii ustanavlivaetsja meždu nimi. V dannoč rabote rassmatrivaätsja sposobá uprošćenija soäznáh kompleksov bez izmenenija sledovanija klauz v složnáh predloženijah etogo tipa. Estâ tri sposoba uprošćenija soäznáh kompleksov v takih predloženijah. Sutâ ...odnogo iz nih v tom, čto opuskaetsja sočinitelânáè soäz meždu zavisimámi odnoznačnámi klauzami: Svi su primećivali da je stalno uzbuđen, da mu oči gore nezdravim žarom, da drhti, da zapinje u govoru. Vo vtorom slučae uprošćenie soäznáh kompleksov proivoditsja tak, čto opuskaätsja podčinitelânáe soäzá v takih kompleksah: Ali čim bi se kratko zatišje približilo kraju i između Napoleona i bečkog dvora počeli odnosi da se zatež u, konzuli bi stali da svoje posete razređuju. Nesmotrja na to čto eti dva sposoba uprošćenija soäznáh kompleksov ne privodjat k različijam na semantičeskom urovne, oni vse že ostavljaät različnáe posledstvija, kasaäšćiesja strukturá zavisimoè klauzá, pered kotoroè opuskaätsja nazvannáe soäzá. Pri opušćenii sočinitelânogo soäza klauza, pered kotoroè on opušćen, ne stradaet i ne dopuskaet nikakih izmeneniè. Esli že opustitâ podčinitelânáè soäz, to v klauze pered kotoroè on opušćen, objazatelâno opuskaetsja vspomogatelânáè, esli on nalico v glagolânoè forme predikata i esli on identičen vspomogatelânomu glagolu iz predádušćeè odnoznačnoè zavisimoè klauzá. Često opuskaetsja častica se, služašćaja pokazatelem passivnoè diatezá, esli on bála nalico v predádušćeè klauze, a takže bližniè obãekt, esli on identičen obãektu, imeäšćemusja v predádušćeè odnoznačnoè klauze. Odnako, propusk dvuh nazvannáh edinic ne objazatelen; oni mogut ostatâsja, no v takom slučae zanimaät druguä, inuä poziciä v klauze po otnošeniä s pozicieè, kotoruä oni zanimali, kogda podčinitelânáè soäz ne bál opušćen. Tretâja vozmožnostâ kasaetsja opušćenija oboih soäzov meždu zavisimámi odnoznačnámi klauzami: Davilu je naređivano da im obezbedi prolaz, nabavlja konje i pratnju. Opušćenie soäznáh kompleksov otražaetsja na strukture odnoznačnoè zavisimoè klauzá, pered kotoroè etot kompleks nahodilsja. Posledstvija takie že, kak i pri propuske podčinitelânogo soäza: togda objazatelâno opuskaetsja vspomogatelânáè glagol, a passivnoe se i bližniè obãekt, perenjatáe iz pervoè odnoznačnoè klauzá, vedut sebja tak že kak i v slučae propuska podčinitelânogo soäza ([6]). Ukazannáe vidá uprošćenija soäznáh kompleksov harakterná dlja različnáh funkcionalânáh stileè sovremennogo serbskogo jazáka, čašće vsego dlja stilja hudožestvennoè literaturá

U srpskom jeziku postoji više tipova zavisnosloženih rečenica kod kojih dolazi do gomilanja veznika među klauzama, čime nastaju veznički skupovi. U nekim od tih tipova stvaranje vezničkih skupova se može izbjeći drugačijim rasporedom klauza unutar složene rečenice. U ovom radu na jezičkom materijalu iz različitih funkcionalnih stilova savremenog srpskog jezika posmatra se uprošćavanje vezničkih skupova u jednom takvom tipu složene rečenice koja nije sklona mijenjanju rasporeda klauza.
Keywords:
savremeni srpski jezik / složena rečenica / istoznačne zavisne klauze / veznici / veznički skupovi / asindetske rečenice
Source:
Јужнословенски филолог, 2006, 62, 53-71
Projects:
  • Opis i standardizacija savremenog srpskog jezika (RS-148002)

DOI: 10.2298/JFI0662053T

ISSN: 0350-185X

[ Google Scholar ]
URI
http://dais.sanu.ac.rs/123456789/2857
Collections
  • Јужнословенски филолог / Južnoslovenski filolog
  • ИСЈ САНУ - Општа колекција / General collection
Institution
Институт за српски језик САНУ / Institute for the Serbian Language of SASA
TY  - JOUR
AU  - Танасић, Срето
PY  - 2006
UR  - http://dais.sanu.ac.rs/123456789/2857
AB  - V serbskom jazáke sućestvuet neskolâko tipov složnáh predloženič, v kotoráh vozmožno obrazovanie soäznáh konstrukcič meždu zavisimámi klauzami. V nastojaćeč rabote opisávaetsja odin tip takih konstrukcič. Rečâ idet o složnopodčinennom predlož enii, v kotoroč rjadom s dominiruäćeč klauzoč nalico minimum dve zavisimáe odnoznač náe klauzá, napr. Dok god se u Turskoj ovako vlada i dok su u Bosni ovakve prilike ne može biti govora o putevima i saobraćaju; Činilo mu se da pred njim stoji slika i prilika novog naraštaja i da je prstom dodiruje. Podčinitelânáe soäzá svjazávaät zavisimáe klauzá s takoč že dominiruäćeč klauzoč, a sočinitelânáe soäzá nahodjatsja meždu temi že odnoznačnámi značnámi klauzami, dlja togo čtobá pokazatâ, kakoč tip koordinacii ustanavlivaetsja meždu nimi. V dannoč rabote rassmatrivaätsja sposobá uprošćenija soäznáh kompleksov bez izmenenija sledovanija klauz v složnáh predloženijah etogo tipa. Estâ tri sposoba uprošćenija soäznáh kompleksov v takih predloženijah. Sutâ odnogo iz nih v tom, čto opuskaetsja sočinitelânáè soäz meždu zavisimámi odnoznačnámi klauzami: Svi su primećivali da je stalno uzbuđen, da mu oči gore nezdravim žarom, da drhti, da zapinje u govoru. Vo vtorom slučae uprošćenie soäznáh kompleksov proivoditsja tak, čto opuskaätsja podčinitelânáe soäzá v takih kompleksah: Ali čim bi se kratko zatišje približilo kraju i između Napoleona i bečkog dvora počeli odnosi da se zatež u, konzuli bi stali da svoje posete razređuju. Nesmotrja na to čto eti dva sposoba uprošćenija soäznáh kompleksov ne privodjat k različijam na semantičeskom urovne, oni vse že ostavljaät različnáe posledstvija, kasaäšćiesja strukturá zavisimoè klauzá, pered kotoroè opuskaätsja nazvannáe soäzá. Pri opušćenii sočinitelânogo soäza klauza, pered kotoroè on opušćen, ne stradaet i ne dopuskaet nikakih izmeneniè. Esli že opustitâ podčinitelânáè soäz, to v klauze pered kotoroè on opušćen, objazatelâno opuskaetsja vspomogatelânáè, esli on nalico v glagolânoè forme predikata i esli on identičen vspomogatelânomu glagolu iz predádušćeè odnoznačnoè zavisimoè klauzá. Često opuskaetsja častica se, služašćaja pokazatelem passivnoè diatezá, esli on bála nalico v predádušćeè klauze, a takže bližniè obãekt, esli on identičen obãektu, imeäšćemusja v predádušćeè odnoznačnoè klauze. Odnako, propusk dvuh nazvannáh edinic ne objazatelen; oni mogut ostatâsja, no v takom slučae zanimaät druguä, inuä poziciä v klauze po otnošeniä s pozicieè, kotoruä oni zanimali, kogda podčinitelânáè soäz ne bál opušćen. Tretâja vozmožnostâ kasaetsja opušćenija oboih soäzov meždu zavisimámi odnoznačnámi klauzami: Davilu je naređivano da im obezbedi prolaz, nabavlja konje i pratnju. Opušćenie soäznáh kompleksov otražaetsja na strukture odnoznačnoè zavisimoè klauzá, pered kotoroè etot kompleks nahodilsja. Posledstvija takie že, kak i pri propuske podčinitelânogo soäza: togda objazatelâno opuskaetsja vspomogatelânáè glagol, a passivnoe se i bližniè obãekt, perenjatáe iz pervoè odnoznačnoè klauzá, vedut sebja tak že kak i v slučae propuska podčinitelânogo soäza ([6]). Ukazannáe vidá uprošćenija soäznáh kompleksov harakterná dlja različnáh funkcionalânáh stileè sovremennogo serbskogo jazáka, čašće vsego dlja stilja hudožestvennoè literaturá
AB  - U srpskom jeziku postoji više tipova zavisnosloženih rečenica kod kojih dolazi do gomilanja veznika među klauzama, čime nastaju veznički skupovi. U nekim od tih tipova stvaranje vezničkih skupova se može izbjeći drugačijim rasporedom klauza unutar složene rečenice. U ovom radu na jezičkom materijalu iz različitih funkcionalnih stilova savremenog srpskog jezika posmatra se uprošćavanje vezničkih skupova u jednom takvom tipu složene rečenice koja nije sklona mijenjanju rasporeda klauza.
T2  - Јужнословенски филолог
T1  - Упрощение союзных конструкций в сложном предложении в сербском языке
T1  - Упрошћавање везничких скупова у сложеној реченици у српском језику
SP  - 53
EP  - 71
IS  - 62
DO  - 10.2298/JFI0662053T
ER  - 
@article{
author = "Танасић, Срето",
year = "2006",
url = "http://dais.sanu.ac.rs/123456789/2857",
abstract = "V serbskom jazáke sućestvuet neskolâko tipov složnáh predloženič, v kotoráh vozmožno obrazovanie soäznáh konstrukcič meždu zavisimámi klauzami. V nastojaćeč rabote opisávaetsja odin tip takih konstrukcič. Rečâ idet o složnopodčinennom predlož enii, v kotoroč rjadom s dominiruäćeč klauzoč nalico minimum dve zavisimáe odnoznač náe klauzá, napr. Dok god se u Turskoj ovako vlada i dok su u Bosni ovakve prilike ne može biti govora o putevima i saobraćaju; Činilo mu se da pred njim stoji slika i prilika novog naraštaja i da je prstom dodiruje. Podčinitelânáe soäzá svjazávaät zavisimáe klauzá s takoč že dominiruäćeč klauzoč, a sočinitelânáe soäzá nahodjatsja meždu temi že odnoznačnámi značnámi klauzami, dlja togo čtobá pokazatâ, kakoč tip koordinacii ustanavlivaetsja meždu nimi. V dannoč rabote rassmatrivaätsja sposobá uprošćenija soäznáh kompleksov bez izmenenija sledovanija klauz v složnáh predloženijah etogo tipa. Estâ tri sposoba uprošćenija soäznáh kompleksov v takih predloženijah. Sutâ odnogo iz nih v tom, čto opuskaetsja sočinitelânáè soäz meždu zavisimámi odnoznačnámi klauzami: Svi su primećivali da je stalno uzbuđen, da mu oči gore nezdravim žarom, da drhti, da zapinje u govoru. Vo vtorom slučae uprošćenie soäznáh kompleksov proivoditsja tak, čto opuskaätsja podčinitelânáe soäzá v takih kompleksah: Ali čim bi se kratko zatišje približilo kraju i između Napoleona i bečkog dvora počeli odnosi da se zatež u, konzuli bi stali da svoje posete razređuju. Nesmotrja na to čto eti dva sposoba uprošćenija soäznáh kompleksov ne privodjat k različijam na semantičeskom urovne, oni vse že ostavljaät različnáe posledstvija, kasaäšćiesja strukturá zavisimoè klauzá, pered kotoroè opuskaätsja nazvannáe soäzá. Pri opušćenii sočinitelânogo soäza klauza, pered kotoroè on opušćen, ne stradaet i ne dopuskaet nikakih izmeneniè. Esli že opustitâ podčinitelânáè soäz, to v klauze pered kotoroè on opušćen, objazatelâno opuskaetsja vspomogatelânáè, esli on nalico v glagolânoè forme predikata i esli on identičen vspomogatelânomu glagolu iz predádušćeè odnoznačnoè zavisimoè klauzá. Često opuskaetsja častica se, služašćaja pokazatelem passivnoè diatezá, esli on bála nalico v predádušćeè klauze, a takže bližniè obãekt, esli on identičen obãektu, imeäšćemusja v predádušćeè odnoznačnoè klauze. Odnako, propusk dvuh nazvannáh edinic ne objazatelen; oni mogut ostatâsja, no v takom slučae zanimaät druguä, inuä poziciä v klauze po otnošeniä s pozicieè, kotoruä oni zanimali, kogda podčinitelânáè soäz ne bál opušćen. Tretâja vozmožnostâ kasaetsja opušćenija oboih soäzov meždu zavisimámi odnoznačnámi klauzami: Davilu je naređivano da im obezbedi prolaz, nabavlja konje i pratnju. Opušćenie soäznáh kompleksov otražaetsja na strukture odnoznačnoè zavisimoè klauzá, pered kotoroè etot kompleks nahodilsja. Posledstvija takie že, kak i pri propuske podčinitelânogo soäza: togda objazatelâno opuskaetsja vspomogatelânáè glagol, a passivnoe se i bližniè obãekt, perenjatáe iz pervoè odnoznačnoè klauzá, vedut sebja tak že kak i v slučae propuska podčinitelânogo soäza ([6]). Ukazannáe vidá uprošćenija soäznáh kompleksov harakterná dlja različnáh funkcionalânáh stileè sovremennogo serbskogo jazáka, čašće vsego dlja stilja hudožestvennoè literaturá, U srpskom jeziku postoji više tipova zavisnosloženih rečenica kod kojih dolazi do gomilanja veznika među klauzama, čime nastaju veznički skupovi. U nekim od tih tipova stvaranje vezničkih skupova se može izbjeći drugačijim rasporedom klauza unutar složene rečenice. U ovom radu na jezičkom materijalu iz različitih funkcionalnih stilova savremenog srpskog jezika posmatra se uprošćavanje vezničkih skupova u jednom takvom tipu složene rečenice koja nije sklona mijenjanju rasporeda klauza.",
journal = "Јужнословенски филолог",
title = "Упрощение союзных конструкций в сложном предложении в сербском языке, Упрошћавање везничких скупова у сложеној реченици у српском језику",
pages = "53-71",
number = "62",
doi = "10.2298/JFI0662053T"
}
Танасић С. Упрощение союзных конструкций в сложном предложении в сербском языке. Јужнословенски филолог. 2006;(62):53-71
,& Танасић, С. (2006). Упрощение союзных конструкций в сложном предложении в сербском языке.
Јужнословенски филолог, null(62), 53-71. 
https://doi.org/10.2298/JFI0662053T
Танасић Срето, "Упрощение союзных конструкций в сложном предложении в сербском языке" null, no. 62 (2006):53-71,
https://doi.org/10.2298/JFI0662053T .

DSpace software copyright © 2002-2015  DuraSpace
About DAIS - Digital Archive of the Serbian Academy of Sciences and Arts | Send Feedback

re3dataOpenAIRERCUB
 

 

All of DSpaceInstitutionsAuthorsTitlesSubjectsThis institutionAuthorsTitlesSubjects

Statistics

View Usage Statistics

DSpace software copyright © 2002-2015  DuraSpace
About DAIS - Digital Archive of the Serbian Academy of Sciences and Arts | Send Feedback

re3dataOpenAIRERCUB