DAIS - Digital Archive of the Serbian Academy of Sciences and Arts
    • English
    • Српски
    • Српски (Serbia)
  • English 
    • English
    • Serbian (Cyrillic)
    • Serbian (Latin)
  • Login
View Item 
  •   DAIS
  • Музиколошки институт САНУ / Institute of Musicology SASA
  • Музикологија (часопис) / Musicology (journal)
  • View Item
  •   DAIS
  • Музиколошки институт САНУ / Institute of Musicology SASA
  • Музикологија (часопис) / Musicology (journal)
  • View Item
JavaScript is disabled for your browser. Some features of this site may not work without it.

Die 'Leipziger schule'. Zur geschichte der kirchenmusik Im 20. jahrhundert

'Lajpciška škola' - prilog istoriji crkvene muzike u XX veku

Thumbnail
2013
2808.pdf (212.1Kb)
Authors
Loos, Helmut
Article (Published version)
Metadata
Show full item record
Abstract
Auf die Initiative Karls Straubes ging die Gründung des Instituts für Kirchenmusik am Leipziger Konservatorium im Jahre 1921 zurück. Zusammen mit seinem Meisterschüler Günther Ramin gestaltete er über lange Jahre hinweg die Kirchenmusik in St. Thomas. Nach dem Ende des Ersten Weltkriegs gewann die Bach-Bewegung für den Protestantismus eine zentrale Bedeutung, zumal sich Leipzig als richtungsweisendes Zentrum profilierte und mit der 'Ära Straube-Ramin' eine 'Leipziger Schule' ausbildete. Obwohl Straube und Ramin nicht selbst komponierten, war insbesondere ihr Wirken am Konservatorium der Musik zu Leipzig wesentlich für die Bildung der 'Leipziger Schule' als Erneuerungsbewegung evangelischer Kirchenmusik. In dem Artikel wird das Schicksal dieser Bestrebungen und ihrer Protagonisten während der katastrophalen ökonomischen Umstände und des anwachsenden Nationalisozialismus analysiert.
Od XIX veka sve jače se nameće problem dihotomije autonomno-funkcionalno u crkvenoj muzici. Kao bez sumnje funkcionalna, crkvena muzika nije mogla da odgovori sve snažnijim zahtevima iz sfere umetničke muzike svog vremena, koja je, kao deo Kunstreligion, u jednom sekularizovanom svetu postala neka vrsta alternative tradicionalnim religijama. Zato se u katoličkoj crkvi krajem XIX veka propagirao cecilijanizam, dok je u protestantskoj crkvi traganje za 'pravim crkvenim stilom' bilo vidljivo još od XVIII veka. Taj proces je bio aktivan i početkom prošlog veka, kada je nastao pokret novog otkrivanja Baha (Bach-Bewegung), događaj od bitnog značaja za protestantizam, pa tako i za Lajpcig kao njegov centar. Najznačajnija figura 'Lajpciške škole' negovanja i obnavljanja protestantske muzike bio je Karl Štraube, koji je 1902. godine postao orguljaš u Crkvi Sv. Tome (kantor od 1918. godine, prvi koji nije bio i kompozitor), dok je sledeće godine preuzeo vođstvo u Bahovom udruženju. Na njegovu in...icijativu osnovan je Institut za crkvenu muziku na Konzervatorijumu u Lajpcigu (1921), koji je kasnije prerastao u Crkveno-muzički institut evangelističko-protestantske crkve Saksonije. Štraubeov učenik Ginter Ramin bio je tokom celog međuratnog perioda njegov pouzdan saradnik u izvođenju raznovrsnih programa, čiji je vrhunac svake godine bilo izvođenje Bahove Pasije po Mateju. Posebna pažnja posvećivana je i staroj a cappella muzici, naročito delima Hajnriha Šica. Od ostalih značajnih profesora na tom institutu treba spomenuti i Gintera Rafaela, Johana Nepomuka Davida i Volfganga Fortnera. Neophodno je da se sve ovo angažovanje sagleda u okviru situacije u Nemačkoj i njene razrušene privrede posle Prvog svetskog rata, kada su plate zaposlenih na Konzervatorijumu bile iste kao za proletarijat. Štraube je morao da se uporno bori da bi spasao hor u vremenu inflacije, kao i da obezbedi saradnju s nekim orkestrom. Istrajavalo se u održavanju godišnjih Bahovih svečanosti, a povodom onih iz 1922. pisalo se: 'To je više od običnog festivala, jer svaki misleći posetilac nehotice oseća da je on izgrađen na osnovama nemačkog bića, neophodnih za naše jačanje.' Insistiranje na značaju Baha i Šica za obnovu protestanstske muzike ne može se odvojiti od njihovog uzdizanja kao nacionalnih kompozitora zaslužnih za prevlast nemačke muzike. Rečenica iz jedne izjave o crkvenoj muzici iz 1933. dobro oslikava duh vremena: 'Odbijamo da se našem narodu umesto nemačke evangelističke crkvene muzike ponudi kosmopolitska umetnost koja nije ukorenjena u našem tlu.' Zbog toga su aktivisti 'Lajpciške škole' oportunistički uspostavljali savezništvo sa nacionalsocijalistima - Štraube je bio član njihove stranke, a Ramin, mada je često nastupao na stranačkim skupovima, nije. Koliko su njih dvojica uticala na opstanak hora Crkve Sv. Tome za vreme nacista, odnosno da li se radilo o spasavanju ili dogovoru, danas nije lako proceniti.

Keywords:
(nemački) Kirchenmusik / Karl Straube / Günther Ramin / 'Leipziger Schule' / Leipziger Konservatorium / Bach-Bewegung
Source:
Музикологија / Musicology, 2013, 15, 147-168

DOI: 10.2298/MUZ1315147L

ISSN: 1450-9814 (print)

[ Google Scholar ]
Handle
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_dais_2730
URI
https://dais.sanu.ac.rs/123456789/2730
Collections
  • Музикологија (часопис) / Musicology (journal)
Institution/Community
Музиколошки институт САНУ / Institute of Musicology SASA
TY  - JOUR
AU  - Loos, Helmut
PY  - 2013
UR  - https://dais.sanu.ac.rs/123456789/2730
AB  - Auf die Initiative Karls Straubes ging die Gründung des Instituts für Kirchenmusik am Leipziger Konservatorium im Jahre 1921 zurück. Zusammen mit seinem Meisterschüler Günther Ramin gestaltete er über lange Jahre hinweg die Kirchenmusik in St. Thomas. Nach dem Ende des Ersten Weltkriegs gewann die Bach-Bewegung für den Protestantismus eine zentrale Bedeutung, zumal sich Leipzig als richtungsweisendes Zentrum profilierte und mit der 'Ära Straube-Ramin' eine 'Leipziger Schule' ausbildete. Obwohl Straube und Ramin nicht selbst komponierten, war insbesondere ihr Wirken am Konservatorium der Musik zu Leipzig wesentlich für die Bildung der 'Leipziger Schule' als Erneuerungsbewegung evangelischer Kirchenmusik. In dem Artikel wird das Schicksal dieser Bestrebungen und ihrer Protagonisten während der katastrophalen ökonomischen Umstände und des anwachsenden Nationalisozialismus analysiert.
AB  - Od XIX veka sve jače se nameće problem dihotomije autonomno-funkcionalno u crkvenoj muzici. Kao bez sumnje funkcionalna, crkvena muzika nije mogla da odgovori sve snažnijim zahtevima iz sfere umetničke muzike svog vremena, koja je, kao deo Kunstreligion, u jednom sekularizovanom svetu postala neka vrsta alternative tradicionalnim religijama. Zato se u katoličkoj crkvi krajem XIX veka propagirao cecilijanizam, dok je u protestantskoj crkvi traganje za 'pravim crkvenim stilom' bilo vidljivo još od XVIII veka. Taj proces je bio aktivan i početkom prošlog veka, kada je nastao pokret novog otkrivanja Baha (Bach-Bewegung), događaj od bitnog značaja za protestantizam, pa tako i za Lajpcig kao njegov centar. Najznačajnija figura 'Lajpciške škole' negovanja i obnavljanja protestantske muzike bio je Karl Štraube, koji je 1902. godine postao orguljaš u Crkvi Sv. Tome (kantor od 1918. godine, prvi koji nije bio i kompozitor), dok je sledeće godine preuzeo vođstvo u Bahovom udruženju. Na njegovu inicijativu osnovan je Institut za crkvenu muziku na Konzervatorijumu u Lajpcigu (1921), koji je kasnije prerastao u Crkveno-muzički institut evangelističko-protestantske crkve Saksonije. Štraubeov učenik Ginter Ramin bio je tokom celog međuratnog perioda njegov pouzdan saradnik u izvođenju raznovrsnih programa, čiji je vrhunac svake godine bilo izvođenje Bahove Pasije po Mateju. Posebna pažnja posvećivana je i staroj a cappella muzici, naročito delima Hajnriha Šica. Od ostalih značajnih profesora na tom institutu treba spomenuti i Gintera Rafaela, Johana Nepomuka Davida i Volfganga Fortnera. Neophodno je da se sve ovo angažovanje sagleda u okviru situacije u Nemačkoj i njene razrušene privrede posle Prvog svetskog rata, kada su plate zaposlenih na Konzervatorijumu bile iste kao za proletarijat. Štraube je morao da se uporno bori da bi spasao hor u vremenu inflacije, kao i da obezbedi saradnju s nekim orkestrom. Istrajavalo se u održavanju godišnjih Bahovih svečanosti, a povodom onih iz 1922. pisalo se: 'To je više od običnog festivala, jer svaki misleći posetilac nehotice oseća da je on izgrađen na osnovama nemačkog bića, neophodnih za naše jačanje.' Insistiranje na značaju Baha i Šica za obnovu protestanstske muzike ne može se odvojiti od njihovog uzdizanja kao nacionalnih kompozitora zaslužnih za prevlast nemačke muzike. Rečenica iz jedne izjave o crkvenoj muzici iz 1933. dobro oslikava duh vremena: 'Odbijamo da se našem narodu umesto nemačke evangelističke crkvene muzike ponudi kosmopolitska umetnost koja nije ukorenjena u našem tlu.' Zbog toga su aktivisti 'Lajpciške škole' oportunistički uspostavljali savezništvo sa nacionalsocijalistima - Štraube je bio član njihove stranke, a Ramin, mada je često nastupao na stranačkim skupovima, nije. Koliko su njih dvojica uticala na opstanak hora Crkve Sv. Tome za vreme nacista, odnosno da li se radilo o spasavanju ili dogovoru, danas nije lako proceniti.
T2  - Музикологија / Musicology
T1  - Die 'Leipziger schule'. Zur geschichte der kirchenmusik Im 20. jahrhundert
T1  - 'Lajpciška škola' - prilog istoriji crkvene muzike u XX veku
SP  - 147
EP  - 168
IS  - 15
DO  - 10.2298/MUZ1315147L
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_dais_2730
ER  - 
@article{
author = "Loos, Helmut",
year = "2013",
abstract = "Auf die Initiative Karls Straubes ging die Gründung des Instituts für Kirchenmusik am Leipziger Konservatorium im Jahre 1921 zurück. Zusammen mit seinem Meisterschüler Günther Ramin gestaltete er über lange Jahre hinweg die Kirchenmusik in St. Thomas. Nach dem Ende des Ersten Weltkriegs gewann die Bach-Bewegung für den Protestantismus eine zentrale Bedeutung, zumal sich Leipzig als richtungsweisendes Zentrum profilierte und mit der 'Ära Straube-Ramin' eine 'Leipziger Schule' ausbildete. Obwohl Straube und Ramin nicht selbst komponierten, war insbesondere ihr Wirken am Konservatorium der Musik zu Leipzig wesentlich für die Bildung der 'Leipziger Schule' als Erneuerungsbewegung evangelischer Kirchenmusik. In dem Artikel wird das Schicksal dieser Bestrebungen und ihrer Protagonisten während der katastrophalen ökonomischen Umstände und des anwachsenden Nationalisozialismus analysiert., Od XIX veka sve jače se nameće problem dihotomije autonomno-funkcionalno u crkvenoj muzici. Kao bez sumnje funkcionalna, crkvena muzika nije mogla da odgovori sve snažnijim zahtevima iz sfere umetničke muzike svog vremena, koja je, kao deo Kunstreligion, u jednom sekularizovanom svetu postala neka vrsta alternative tradicionalnim religijama. Zato se u katoličkoj crkvi krajem XIX veka propagirao cecilijanizam, dok je u protestantskoj crkvi traganje za 'pravim crkvenim stilom' bilo vidljivo još od XVIII veka. Taj proces je bio aktivan i početkom prošlog veka, kada je nastao pokret novog otkrivanja Baha (Bach-Bewegung), događaj od bitnog značaja za protestantizam, pa tako i za Lajpcig kao njegov centar. Najznačajnija figura 'Lajpciške škole' negovanja i obnavljanja protestantske muzike bio je Karl Štraube, koji je 1902. godine postao orguljaš u Crkvi Sv. Tome (kantor od 1918. godine, prvi koji nije bio i kompozitor), dok je sledeće godine preuzeo vođstvo u Bahovom udruženju. Na njegovu inicijativu osnovan je Institut za crkvenu muziku na Konzervatorijumu u Lajpcigu (1921), koji je kasnije prerastao u Crkveno-muzički institut evangelističko-protestantske crkve Saksonije. Štraubeov učenik Ginter Ramin bio je tokom celog međuratnog perioda njegov pouzdan saradnik u izvođenju raznovrsnih programa, čiji je vrhunac svake godine bilo izvođenje Bahove Pasije po Mateju. Posebna pažnja posvećivana je i staroj a cappella muzici, naročito delima Hajnriha Šica. Od ostalih značajnih profesora na tom institutu treba spomenuti i Gintera Rafaela, Johana Nepomuka Davida i Volfganga Fortnera. Neophodno je da se sve ovo angažovanje sagleda u okviru situacije u Nemačkoj i njene razrušene privrede posle Prvog svetskog rata, kada su plate zaposlenih na Konzervatorijumu bile iste kao za proletarijat. Štraube je morao da se uporno bori da bi spasao hor u vremenu inflacije, kao i da obezbedi saradnju s nekim orkestrom. Istrajavalo se u održavanju godišnjih Bahovih svečanosti, a povodom onih iz 1922. pisalo se: 'To je više od običnog festivala, jer svaki misleći posetilac nehotice oseća da je on izgrađen na osnovama nemačkog bića, neophodnih za naše jačanje.' Insistiranje na značaju Baha i Šica za obnovu protestanstske muzike ne može se odvojiti od njihovog uzdizanja kao nacionalnih kompozitora zaslužnih za prevlast nemačke muzike. Rečenica iz jedne izjave o crkvenoj muzici iz 1933. dobro oslikava duh vremena: 'Odbijamo da se našem narodu umesto nemačke evangelističke crkvene muzike ponudi kosmopolitska umetnost koja nije ukorenjena u našem tlu.' Zbog toga su aktivisti 'Lajpciške škole' oportunistički uspostavljali savezništvo sa nacionalsocijalistima - Štraube je bio član njihove stranke, a Ramin, mada je često nastupao na stranačkim skupovima, nije. Koliko su njih dvojica uticala na opstanak hora Crkve Sv. Tome za vreme nacista, odnosno da li se radilo o spasavanju ili dogovoru, danas nije lako proceniti.",
journal = "Музикологија / Musicology",
title = "Die 'Leipziger schule'. Zur geschichte der kirchenmusik Im 20. jahrhundert, 'Lajpciška škola' - prilog istoriji crkvene muzike u XX veku",
pages = "147-168",
number = "15",
doi = "10.2298/MUZ1315147L",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_dais_2730"
}
Loos, H.. (2013). Die 'Leipziger schule'. Zur geschichte der kirchenmusik Im 20. jahrhundert. in Музикологија / Musicology(15), 147-168.
https://doi.org/10.2298/MUZ1315147L
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_dais_2730
Loos H. Die 'Leipziger schule'. Zur geschichte der kirchenmusik Im 20. jahrhundert. in Музикологија / Musicology. 2013;(15):147-168.
doi:10.2298/MUZ1315147L
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_dais_2730 .
Loos, Helmut, "Die 'Leipziger schule'. Zur geschichte der kirchenmusik Im 20. jahrhundert" in Музикологија / Musicology, no. 15 (2013):147-168,
https://doi.org/10.2298/MUZ1315147L .,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_dais_2730 .

DSpace software copyright © 2002-2015  DuraSpace
About DAIS - Digital Archive of the Serbian Academy of Sciences and Arts | Send Feedback

CoreTrustSealre3dataOpenAIRERCUB
 

 

All of DSpaceInstitutions/communitiesAuthorsTitlesSubjectsThis institutionAuthorsTitlesSubjects

Statistics

View Usage Statistics

DSpace software copyright © 2002-2015  DuraSpace
About DAIS - Digital Archive of the Serbian Academy of Sciences and Arts | Send Feedback

CoreTrustSealre3dataOpenAIRERCUB