DAIS - Digital Archive of the Serbian Academy of Sciences and Arts
    • English
    • Српски
    • Српски (Serbia)
  • English 
    • English
    • Serbian (Cyrilic)
    • Serbian (Latin)
  • Login
View Item 
  •   DAIS
  • Музиколошки институт САНУ / Institute of Musicology SASA
  • Музикологија (часопис) / Musicology (journal)
  • View Item
  •   DAIS
  • Музиколошки институт САНУ / Institute of Musicology SASA
  • Музикологија (часопис) / Musicology (journal)
  • View Item
JavaScript is disabled for your browser. Some features of this site may not work without it.

Balkans as a cultural symbol in the Serbian music of the first half of the twentieth century

Balkan kao simbol kulture u srpskoj muzici prve polovine XX veka

Thumbnail
2008
2713.pdf (282.6Kb)
Authors
Milanović, Biljana
Article (Published version)
Metadata
Show full item record
Abstract
Focus on the internalization of Western images in the Balkans has special significance in researching Serbian art. The functioning of Balkanism as it overlapped and intersected with Orientalism is indicated in the text by an examination of the cases of Petar Konjović, Miloje Milojević and Josip Slavenski, the three significant composers working in Serbia during the first half of the twentieth century. Their modernistic projects present different metaphors of the Balkans. Nevertheless each of them is marked by desire to change the Balkan image into a 'positive' one and thus stands as a special voice for Serbian and regional placing in European competition for musical spaces.
U proučavanju srpske muzike prve polovine XX veka ne mogu se ignorisati iterpretativne strategije o Balkanu koje je Zapadna Evropa, shodno sopstvenim pozicijama moći i ideologijama oslonjenim na ideju progresa stvarala i plasirala kao objektivne i nepromenljive datosti. Stereotipne predstave o ovom regionu kao kulturno inferiornom, prelaznom svetu između Istoka i Zapada, posebno su kulminirale u istorijskom kontekstu prvih decenija XX veka. One su bile deo geopolitičkih, ekonomskih i kulturnih frustracija ugrađenih u pozitivnu sliku 'civilizovane Evrope', pa tako i jedan od simptoma krize zapadnog liberalno-buržoaskog društva i njegove modernosti. Iako su direktno povezane sa padom Otomanskog carstva, nastankom nacionalnih država na Balkanu i aktuelizovanjem njihovog statusa u Evropi one upućuju na kontinuitet različitih, ali uvek prisutnih podela u kojima su se slike o Balkanu, kao religijskoj, kulturnoj, ideološkoj i/ili političkoj drugosti uže Evrope međusobno smenjivale i snažile u... istorijskom kontinuumu od srednjeg veka do današnjeg vremena. U tekstu se ispituje mogućnost proučavanja i razumevanja srpske muzike prve polovine XX stoleća u kontekstu kritike balkanizma i orijentalizma. Pažnja je posvećena opusima i/ili pisanoj reči Petra Konjovića, Miloja Milojevića i Josipa Slavenskog, a stvaralačke reakcije ovih kompozitora na liminalni status regiona sagledane su kao tri različite metafore Balkana. U modernističkim konceptima Konjovića i Milojevića, predstave o regionalnoj muzici i njenom mestu u relacijama simboličke geografije Evrope ukazuju na kritički odnos prema negativnim slikama Balkana, ali u pojedinim aspektima otkrivaju i reprodukciju i variranje balkanističke i orijentalističke perspektive. Vezivanje za 'Istok' ili za 'Zapad' delimično je rešavalo problem percepcije Balkana kao 'prelaza', a stavove o životu na raskršću ili granici svetova gde su balkanski narodi zasnivali smisao sopstvenog identiteta, bilo je zapravo veoma teško izmestiti u neke nove, drugačije kognitivne dimenzije. U tom kontekstu, modernistička percepcija koju je ponudio Slavenski, konstruišući integralnu sliku Balkana kao potencijalnog muzičkog centra Evrope mogla bi se protumačiti ne samo kao kritika već i kao umetnička inverzija ustaljenih stereotipa o regionu.

Keywords:
balkanism / orientalism / Petar Konjović / Miloje Milojević / Josip Slavenski
Source:
Музикологија / Musicology, 2008, 8, 17-26
Projects:
  • Music at the crossroads: Serbian, Balkans and European context (RS-147033)

DOI: 10.2298/MUZ0808017M

ISSN: 1450-9814 (print)

[ Google Scholar ]
URI
http://dais.sanu.ac.rs/123456789/2635
Collections
  • Музикологија (часопис) / Musicology (journal)
Institution
Музиколошки институт САНУ / Institute of Musicology SASA
TY  - JOUR
AU  - Milanović, Biljana
PY  - 2008
UR  - http://dais.sanu.ac.rs/123456789/2635
AB  - Focus on the internalization of Western images in the Balkans has special significance in researching Serbian art. The functioning of Balkanism as it overlapped and intersected with Orientalism is indicated in the text by an examination of the cases of Petar Konjović, Miloje Milojević and Josip Slavenski, the three significant composers working in Serbia during the first half of the twentieth century. Their modernistic projects present different metaphors of the Balkans. Nevertheless each of them is marked by desire to change the Balkan image into a 'positive' one and thus stands as a special voice for Serbian and regional placing in European competition for musical spaces.
AB  - U proučavanju srpske muzike prve polovine XX veka ne mogu se ignorisati iterpretativne strategije o Balkanu koje je Zapadna Evropa, shodno sopstvenim pozicijama moći i ideologijama oslonjenim na ideju progresa stvarala i plasirala kao objektivne i nepromenljive datosti. Stereotipne predstave o ovom regionu kao kulturno inferiornom, prelaznom svetu između Istoka i Zapada, posebno su kulminirale u istorijskom kontekstu prvih decenija XX veka. One su bile deo geopolitičkih, ekonomskih i kulturnih frustracija ugrađenih u pozitivnu sliku 'civilizovane Evrope', pa tako i jedan od simptoma krize zapadnog liberalno-buržoaskog društva i njegove modernosti. Iako su direktno povezane sa padom Otomanskog carstva, nastankom nacionalnih država na Balkanu i aktuelizovanjem njihovog statusa u Evropi one upućuju na kontinuitet različitih, ali uvek prisutnih podela u kojima su se slike o Balkanu, kao religijskoj, kulturnoj, ideološkoj i/ili političkoj drugosti uže Evrope međusobno smenjivale i snažile u istorijskom kontinuumu od srednjeg veka do današnjeg vremena. U tekstu se ispituje mogućnost proučavanja i razumevanja srpske muzike prve polovine XX stoleća u kontekstu kritike balkanizma i orijentalizma. Pažnja je posvećena opusima i/ili pisanoj reči Petra Konjovića, Miloja Milojevića i Josipa Slavenskog, a stvaralačke reakcije ovih kompozitora na liminalni status regiona sagledane su kao tri različite metafore Balkana. U modernističkim konceptima Konjovića i Milojevića, predstave o regionalnoj muzici i njenom mestu u relacijama simboličke geografije Evrope ukazuju na kritički odnos prema negativnim slikama Balkana, ali u pojedinim aspektima otkrivaju i reprodukciju i variranje balkanističke i orijentalističke perspektive. Vezivanje za 'Istok' ili za 'Zapad' delimično je rešavalo problem percepcije Balkana kao 'prelaza', a stavove o životu na raskršću ili granici svetova gde su balkanski narodi zasnivali smisao sopstvenog identiteta, bilo je zapravo veoma teško izmestiti u neke nove, drugačije kognitivne dimenzije. U tom kontekstu, modernistička percepcija koju je ponudio Slavenski, konstruišući integralnu sliku Balkana kao potencijalnog muzičkog centra Evrope mogla bi se protumačiti ne samo kao kritika već i kao umetnička inverzija ustaljenih stereotipa o regionu.
T2  - Музикологија / Musicology
T1  - Balkans as a cultural symbol in the Serbian music of the first half of the twentieth century
T1  - Balkan kao simbol kulture u srpskoj muzici prve polovine XX veka
SP  - 17
EP  - 26
IS  - 8
DO  - 10.2298/MUZ0808017M
ER  - 
@article{
author = "Milanović, Biljana",
year = "2008",
url = "http://dais.sanu.ac.rs/123456789/2635",
abstract = "Focus on the internalization of Western images in the Balkans has special significance in researching Serbian art. The functioning of Balkanism as it overlapped and intersected with Orientalism is indicated in the text by an examination of the cases of Petar Konjović, Miloje Milojević and Josip Slavenski, the three significant composers working in Serbia during the first half of the twentieth century. Their modernistic projects present different metaphors of the Balkans. Nevertheless each of them is marked by desire to change the Balkan image into a 'positive' one and thus stands as a special voice for Serbian and regional placing in European competition for musical spaces., U proučavanju srpske muzike prve polovine XX veka ne mogu se ignorisati iterpretativne strategije o Balkanu koje je Zapadna Evropa, shodno sopstvenim pozicijama moći i ideologijama oslonjenim na ideju progresa stvarala i plasirala kao objektivne i nepromenljive datosti. Stereotipne predstave o ovom regionu kao kulturno inferiornom, prelaznom svetu između Istoka i Zapada, posebno su kulminirale u istorijskom kontekstu prvih decenija XX veka. One su bile deo geopolitičkih, ekonomskih i kulturnih frustracija ugrađenih u pozitivnu sliku 'civilizovane Evrope', pa tako i jedan od simptoma krize zapadnog liberalno-buržoaskog društva i njegove modernosti. Iako su direktno povezane sa padom Otomanskog carstva, nastankom nacionalnih država na Balkanu i aktuelizovanjem njihovog statusa u Evropi one upućuju na kontinuitet različitih, ali uvek prisutnih podela u kojima su se slike o Balkanu, kao religijskoj, kulturnoj, ideološkoj i/ili političkoj drugosti uže Evrope međusobno smenjivale i snažile u istorijskom kontinuumu od srednjeg veka do današnjeg vremena. U tekstu se ispituje mogućnost proučavanja i razumevanja srpske muzike prve polovine XX stoleća u kontekstu kritike balkanizma i orijentalizma. Pažnja je posvećena opusima i/ili pisanoj reči Petra Konjovića, Miloja Milojevića i Josipa Slavenskog, a stvaralačke reakcije ovih kompozitora na liminalni status regiona sagledane su kao tri različite metafore Balkana. U modernističkim konceptima Konjovića i Milojevića, predstave o regionalnoj muzici i njenom mestu u relacijama simboličke geografije Evrope ukazuju na kritički odnos prema negativnim slikama Balkana, ali u pojedinim aspektima otkrivaju i reprodukciju i variranje balkanističke i orijentalističke perspektive. Vezivanje za 'Istok' ili za 'Zapad' delimično je rešavalo problem percepcije Balkana kao 'prelaza', a stavove o životu na raskršću ili granici svetova gde su balkanski narodi zasnivali smisao sopstvenog identiteta, bilo je zapravo veoma teško izmestiti u neke nove, drugačije kognitivne dimenzije. U tom kontekstu, modernistička percepcija koju je ponudio Slavenski, konstruišući integralnu sliku Balkana kao potencijalnog muzičkog centra Evrope mogla bi se protumačiti ne samo kao kritika već i kao umetnička inverzija ustaljenih stereotipa o regionu.",
journal = "Музикологија / Musicology",
title = "Balkans as a cultural symbol in the Serbian music of the first half of the twentieth century, Balkan kao simbol kulture u srpskoj muzici prve polovine XX veka",
pages = "17-26",
number = "8",
doi = "10.2298/MUZ0808017M"
}
Milanović B. Balkans as a cultural symbol in the Serbian music of the first half of the twentieth century. Музикологија / Musicology. 2008;(8):17-26
,& Milanović, B. (2008). Balkans as a cultural symbol in the Serbian music of the first half of the twentieth century.
Музикологија / Musicology, null(8), 17-26. 
https://doi.org/10.2298/MUZ0808017M
Milanović Biljana, "Balkans as a cultural symbol in the Serbian music of the first half of the twentieth century" null, no. 8 (2008):17-26,
https://doi.org/10.2298/MUZ0808017M .

DSpace software copyright © 2002-2015  DuraSpace
About DAIS - Digital Archive of the Serbian Academy of Sciences and Arts | Send Feedback

re3dataOpenAIRERCUB
 

 

All of DSpaceInstitutionsAuthorsTitlesSubjectsThis institutionAuthorsTitlesSubjects

Statistics

View Usage Statistics

DSpace software copyright © 2002-2015  DuraSpace
About DAIS - Digital Archive of the Serbian Academy of Sciences and Arts | Send Feedback

re3dataOpenAIRERCUB