Digitalni arhiv izdanja SANU
    • English
    • Српски
    • Српски (Serbia)
  • Srpski (latinica) 
    • Engleski
    • Srpski (ćirilica)
    • Srpski (latinica)
  • Prijava
Pregled rada 
  •   DAIS
  • Музиколошки институт САНУ / Institute of Musicology SASA
  • Музикологија (часопис) / Musicology (journal)
  • Pregled rada
  •   DAIS
  • Музиколошки институт САНУ / Institute of Musicology SASA
  • Музикологија (часопис) / Musicology (journal)
  • Pregled rada
JavaScript is disabled for your browser. Some features of this site may not work without it.

Reception of the Istrian musical traditions

Recepcija istarske muzičke tradicije

Thumbnail
2007
2695.pdf (1.168Mb)
Autori
Marušić, Dario
Članak u časopisu (Objavljena verzija)
Metapodaci
Prikaz svih podataka o dokumentu
Apstrakt
The successive colonization of Istria with culturally differentiated populations, and peripheral position of the peninsula regarding both the Latin and Slav worlds, has conditioned interesting phenomena which defines the traditional life of the province. On the spiritual level it is primarily reflected in two cultural dimensions: the language and traditional music.
Neprekidna kolonizacija Istre kulturno različitom populacijom, kao i periferni položaj poluostrva u odnosu na latinski i slovenski svet, uslovili su zanimljive pojave koje su definisale tradicionalni život pokrajine. Sa etnomuzikološkog stanovišta, čini se da je najadekvatnija podela istarske tradicionalne muzike na četiri izvođačka stila, za koje možemo samo delimično da odredimo teritorijalne granice. Neki muzičke stilovi određenih tradicija deo su nasleđa različitih etničkih grupa. Shodno tome, možemo govoriti o bi ili multilingvalizmu u muzici, jer su pojedinci veoma često sledbenici više tradicija. 1. Dvoglasje u takozvanoj 'istarskoj lestvici'; 2. dvoglasje Ćićarije; 3. diskantno dvoglasje Galižane i Vodnjana; 4. tonalna muzika. Zaista, odlike koje su prisutne u istarskoj muzici jesu karakteristike alpske (veće prisustvo tonalne muzike i osobenog igračkog repertoara), jadranske (diskantno dvoglasno pevanje i deo igračkog repertoara iz Galežana/Gallesano i Vodnjana/Dignano) i dina...rske kulture (dvoglasje Ćićarije). Ne bi trebalo isključiti mogućnost da je tip dvoglasnog pevanja koji je sačuvan u Ćićariji (poznat kao bugarenje) bio osnova za dvoglasje u tzv. 'istarskoj lestvici'. S druge strane, tonalna instrumentalna muzika bila je ta koja je svojim drugačijim karakteristikama ujedinila različite etničke karakteristike folklornog nasleđa u znatnom delu Istre. Razloge za ovo približavanje trebalo bi tražiti u spoljašnjem uticaju koji je na isti način pogodio različite etničke zajednice, kao i u uzajamnoj razmeni različitih kultura u kontaktu. U skoro svim pristupima istarskoj tradicionalnoj muzici, sve do nedavno, bilo je izbegavano usredsređivanje na njen diverzitet; s druge strane, kulturne razmene bile su po pravilu prihvatane kao anomalija. Nažalost, zbog nedostatka etnomuzikologa sa ovog terena, istarsko muzičko nasleđe uglavnom su proučavali novinari i nastavnici muzike, ili je pak ono na naučnom polju bilo vezano za 'vanistarske' saradnike koji nisu bili skloni tome da razumeju datu višeslojnu istarsku realnost, udaljenu od apstraktnih nacionalnih odrednica (hrvatskih ili slovenačkih, a pored toga često i jugoslovenskih ili čak sveslovenskih). Vrsta folk revival-a procvetala je naročito krajem šezdesetih godina, ohrabrena povremenim festivalima istarske tradicionalne muzike. U istom periodu, ova muzika je postala sve prisutnija i na brojnim programima Radio Pule. Nedavno su izvođači-praktičari u nekoliko škola predstavili učenicima tradicionalnu muziku; međutim, zapaža se da stalni interes za nju pokazuju samo učenici koji potiču iz porodica gde je nasleđe ionako još uvek živo.

Ključne reči:
Croatian / Slovene / Italian / Istrian / Istrio-Romanian / Peroj-Montenegrin / Alpine / Adriatic / Dinaric / transcultural / bimusicality / two-part polyphony / tonal music / mih / sopele / violin
Izvor:
Музикологија / Musicology, 2007, 7, 185-198

DOI: 10.2298/MUZ0707185M

ISSN: 1450-9814 (print)

[ Google Scholar ]
URI
http://dais.sanu.ac.rs/123456789/2617
Kolekcije
  • Музикологија (часопис) / Musicology (journal)
Institucija
Музиколошки институт САНУ / Institute of Musicology SASA
TY  - JOUR
AU  - Marušić, Dario
PY  - 2007
UR  - http://dais.sanu.ac.rs/123456789/2617
AB  - The successive colonization of Istria with culturally differentiated populations, and peripheral position of the peninsula regarding both the Latin and Slav worlds, has conditioned interesting phenomena which defines the traditional life of the province. On the spiritual level it is primarily reflected in two cultural dimensions: the language and traditional music.
AB  - Neprekidna kolonizacija Istre kulturno različitom populacijom, kao i periferni položaj poluostrva u odnosu na latinski i slovenski svet, uslovili su zanimljive pojave koje su definisale tradicionalni život pokrajine. Sa etnomuzikološkog stanovišta, čini se da je najadekvatnija podela istarske tradicionalne muzike na četiri izvođačka stila, za koje možemo samo delimično da odredimo teritorijalne granice. Neki muzičke stilovi određenih tradicija deo su nasleđa različitih etničkih grupa. Shodno tome, možemo govoriti o bi ili multilingvalizmu u muzici, jer su pojedinci veoma često sledbenici više tradicija. 1. Dvoglasje u takozvanoj 'istarskoj lestvici'; 2. dvoglasje Ćićarije; 3. diskantno dvoglasje Galižane i Vodnjana; 4. tonalna muzika. Zaista, odlike koje su prisutne u istarskoj muzici jesu karakteristike alpske (veće prisustvo tonalne muzike i osobenog igračkog repertoara), jadranske (diskantno dvoglasno pevanje i deo igračkog repertoara iz Galežana/Gallesano i Vodnjana/Dignano) i dinarske kulture (dvoglasje Ćićarije). Ne bi trebalo isključiti mogućnost da je tip dvoglasnog pevanja koji je sačuvan u Ćićariji (poznat kao bugarenje) bio osnova za dvoglasje u tzv. 'istarskoj lestvici'. S druge strane, tonalna instrumentalna muzika bila je ta koja je svojim drugačijim karakteristikama ujedinila različite etničke karakteristike folklornog nasleđa u znatnom delu Istre. Razloge za ovo približavanje trebalo bi tražiti u spoljašnjem uticaju koji je na isti način pogodio različite etničke zajednice, kao i u uzajamnoj razmeni različitih kultura u kontaktu. U skoro svim pristupima istarskoj tradicionalnoj muzici, sve do nedavno, bilo je izbegavano usredsređivanje na njen diverzitet; s druge strane, kulturne razmene bile su po pravilu prihvatane kao anomalija. Nažalost, zbog nedostatka etnomuzikologa sa ovog terena, istarsko muzičko nasleđe uglavnom su proučavali novinari i nastavnici muzike, ili je pak ono na naučnom polju bilo vezano za 'vanistarske' saradnike koji nisu bili skloni tome da razumeju datu višeslojnu istarsku realnost, udaljenu od apstraktnih nacionalnih odrednica (hrvatskih ili slovenačkih, a pored toga često i jugoslovenskih ili čak sveslovenskih). Vrsta folk revival-a procvetala je naročito krajem šezdesetih godina, ohrabrena povremenim festivalima istarske tradicionalne muzike. U istom periodu, ova muzika je postala sve prisutnija i na brojnim programima Radio Pule. Nedavno su izvođači-praktičari u nekoliko škola predstavili učenicima tradicionalnu muziku; međutim, zapaža se da stalni interes za nju pokazuju samo učenici koji potiču iz porodica gde je nasleđe ionako još uvek živo.
T2  - Музикологија / Musicology
T1  - Reception of the Istrian musical traditions
T1  - Recepcija istarske muzičke tradicije
SP  - 185
EP  - 198
IS  - 7
DO  - 10.2298/MUZ0707185M
ER  - 
@article{
author = "Marušić, Dario",
year = "2007",
url = "http://dais.sanu.ac.rs/123456789/2617",
abstract = "The successive colonization of Istria with culturally differentiated populations, and peripheral position of the peninsula regarding both the Latin and Slav worlds, has conditioned interesting phenomena which defines the traditional life of the province. On the spiritual level it is primarily reflected in two cultural dimensions: the language and traditional music., Neprekidna kolonizacija Istre kulturno različitom populacijom, kao i periferni položaj poluostrva u odnosu na latinski i slovenski svet, uslovili su zanimljive pojave koje su definisale tradicionalni život pokrajine. Sa etnomuzikološkog stanovišta, čini se da je najadekvatnija podela istarske tradicionalne muzike na četiri izvođačka stila, za koje možemo samo delimično da odredimo teritorijalne granice. Neki muzičke stilovi određenih tradicija deo su nasleđa različitih etničkih grupa. Shodno tome, možemo govoriti o bi ili multilingvalizmu u muzici, jer su pojedinci veoma često sledbenici više tradicija. 1. Dvoglasje u takozvanoj 'istarskoj lestvici'; 2. dvoglasje Ćićarije; 3. diskantno dvoglasje Galižane i Vodnjana; 4. tonalna muzika. Zaista, odlike koje su prisutne u istarskoj muzici jesu karakteristike alpske (veće prisustvo tonalne muzike i osobenog igračkog repertoara), jadranske (diskantno dvoglasno pevanje i deo igračkog repertoara iz Galežana/Gallesano i Vodnjana/Dignano) i dinarske kulture (dvoglasje Ćićarije). Ne bi trebalo isključiti mogućnost da je tip dvoglasnog pevanja koji je sačuvan u Ćićariji (poznat kao bugarenje) bio osnova za dvoglasje u tzv. 'istarskoj lestvici'. S druge strane, tonalna instrumentalna muzika bila je ta koja je svojim drugačijim karakteristikama ujedinila različite etničke karakteristike folklornog nasleđa u znatnom delu Istre. Razloge za ovo približavanje trebalo bi tražiti u spoljašnjem uticaju koji je na isti način pogodio različite etničke zajednice, kao i u uzajamnoj razmeni različitih kultura u kontaktu. U skoro svim pristupima istarskoj tradicionalnoj muzici, sve do nedavno, bilo je izbegavano usredsređivanje na njen diverzitet; s druge strane, kulturne razmene bile su po pravilu prihvatane kao anomalija. Nažalost, zbog nedostatka etnomuzikologa sa ovog terena, istarsko muzičko nasleđe uglavnom su proučavali novinari i nastavnici muzike, ili je pak ono na naučnom polju bilo vezano za 'vanistarske' saradnike koji nisu bili skloni tome da razumeju datu višeslojnu istarsku realnost, udaljenu od apstraktnih nacionalnih odrednica (hrvatskih ili slovenačkih, a pored toga često i jugoslovenskih ili čak sveslovenskih). Vrsta folk revival-a procvetala je naročito krajem šezdesetih godina, ohrabrena povremenim festivalima istarske tradicionalne muzike. U istom periodu, ova muzika je postala sve prisutnija i na brojnim programima Radio Pule. Nedavno su izvođači-praktičari u nekoliko škola predstavili učenicima tradicionalnu muziku; međutim, zapaža se da stalni interes za nju pokazuju samo učenici koji potiču iz porodica gde je nasleđe ionako još uvek živo.",
journal = "Музикологија / Musicology",
title = "Reception of the Istrian musical traditions, Recepcija istarske muzičke tradicije",
pages = "185-198",
number = "7",
doi = "10.2298/MUZ0707185M"
}
Marušić D. Recepcija istarske muzičke tradicije. Музикологија / Musicology. 2007;(7):185-198
Marušić, D. (2007). Recepcija istarske muzičke tradicije.
Музикологија / Musicology(7), 185-198.
https://doi.org/10.2298/MUZ0707185M
Marušić Dario, "Recepcija istarske muzičke tradicije", no. 7 (2007):185-198,
https://doi.org/10.2298/MUZ0707185M .

DSpace software copyright © 2002-2015  DuraSpace
O Digitalnom arhivu izdanja SANU (DAIS) | Pošaljite zapažanja

re3dataOpenAIRERCUB
 

 

Kompletan repozitorijumInstitucijeAutoriNasloviTemeOva institucijaAutoriNasloviTeme

Statistika

Pregled statistika

DSpace software copyright © 2002-2015  DuraSpace
O Digitalnom arhivu izdanja SANU (DAIS) | Pošaljite zapažanja

re3dataOpenAIRERCUB