DAIS - Digital Archive of the Serbian Academy of Sciences and Arts
    • English
    • Српски
    • Српски (Serbia)
  • English 
    • English
    • Serbian (Cyrillic)
    • Serbian (Latin)
  • Login
View Item 
  •   DAIS
  • Музиколошки институт САНУ / Institute of Musicology SASA
  • Музикологија (часопис) / Musicology (journal)
  • View Item
  •   DAIS
  • Музиколошки институт САНУ / Institute of Musicology SASA
  • Музикологија (часопис) / Musicology (journal)
  • View Item
JavaScript is disabled for your browser. Some features of this site may not work without it.

Transcendence of avant-garde negativity as a determinant of the social position of European music in the 20th century

Transcendentnost avangardnog negativiteta kao determinanta društvene pozicije evropske muzike u XX veku

Thumbnail
2006
2662.pdf (1.905Mb)
Authors
Veselinović-Hofman, Mirjana
Article (Published version)
Metadata
Show full item record
Abstract
Starting with Adorno’s negative dialectic and his consideration of musical material as the crucial theoretical notion that implies the negative dialectic core, we examine in this study the deconstructive potential of materialization of some musical antinomies of the 20th century. We follow this materialization from the aspect of transcendence of the antinomy considered as a certain musical ‘unit’ of negativity. This process is investigated here in reference to the concepts of musical material and the dual determination of music and musical-aesthetic experience, as well as to the musically concrete levels regarding musical substance and language of the avant-garde and post modernity, as representatives of a further possible antinomy: respectively, between the phenomenological and the hermeneutical. Functioning within all these levels individually, the process of transcendence brings about consequences which in our view can be considered as general criteria affecting the social position ...of European music of the 20th century.

Polazeći od kritičke teorije Teodora V. Adorna, kojoj je u fokusu savremena muzika zapadnoevropskog kapitalističkog društva, usredsredili smo se u ovom radu na dekonstruktivističko čitanje antinomijskog odnosa između autonomno muzičkog i društveno-kritičkog aspekta muzike XX veka. Taj odnos se ispoljava na različitim nivoima i u različitim formama. Temelji se na samom pojmu negativiteta, i projektuje na sve ključne pojmove Adornove estetike kao i savremene muzike. Na njemu počivaju kako sam muzički materijal kao Adornov centralni muzičko-estetički pojam, tako i sve njegove muzičko-estetičke konsekvence, kao što su npr. one kojima smo se u ovom radu i bavili: dvostruko određenje muzike, dvostruki karakter estetskog iskustva ravan konkretno muzičkog koju smo ovde obuhvatili pre svega s obzirom na muzičku supstancu i muzički jezik avangarde i postmoderne kao svojevrsnih nosilaca teorijske suprotnosti između onog fenomenalnog i hermeneutičkog u savremenoj muzici. Konstatujući u svim ovim p...ojavama antinomijski odnos i prateći vidove njegovog prevazilaženja, došli smo do zaključka da taj proces transcendencije, u savremenoj muzici "sumiran" u dinamizmu avangardnog negativiteta, ostavlja značajne kriterijske posledice. Naime, vidovi transcendencije o kojima smo ovde govorili ukazuju na to da prevazilaženje antinomije koja leži u Adornovom pojmu muzičkog materijala i koja se prevazilazi već unutar njega samog a, zahvaljujući tome, na raznim nivoima i putem njega, dejstvuje u muzici XX veka kao relativno pouzdana odrednica načina i stepena društvenog prihvatanja muzike, kao pokazatelj njenog društvenog statusa u smislu sledećih nalaza: 1) imanentna kritička dimenzija muzike u okviru estetike ružnog, ostaje u svom otuđenom društvenom statusu 2) "zakočena" transcendencija, tj. transcendencija "zakočena" prenaglašenom avangardnom autonomno-muzičkom samodovoljnošću društveno marginalizuje muziku; 3) izjednačena hijerarhijska razmena između antinomijskih članova doprinosi društvenoj relevantnosti muzike; 4) transcendencija negativiteta pod političkom represijom rezultira nasilnom zamenom društveno pozitivne pozicije muzike društveno negativnom; 5) stanje prevaziđene antinomije i obezvažene hijerarhije muzičkog materijala obezbeđuje muzici povoljan status u procesu savremene društvene demokratizacije.

Keywords:
Avant-garde / transcendence / avant-garde negativity / Theodor Adorno / aesthetics of music / philosophy of music / postmodernity / Postmoderne
Source:
Музикологија / Musicology, 2006, 6, 77-91

DOI: 10.2298/MUZ0606077V

ISSN: 1450-9814 (print)

[ Google Scholar ]
Handle
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_dais_2584
URI
https://dais.sanu.ac.rs/123456789/2584
Collections
  • Музикологија (часопис) / Musicology (journal)
Institution/Community
Музиколошки институт САНУ / Institute of Musicology SASA
TY  - JOUR
AU  - Veselinović-Hofman, Mirjana
PY  - 2006
UR  - https://dais.sanu.ac.rs/123456789/2584
AB  - Starting with Adorno’s negative dialectic and his consideration of musical material as the crucial theoretical notion that implies the negative dialectic core, we examine in this study the deconstructive potential of materialization of some musical antinomies of the 20th century. We follow this materialization from the aspect of transcendence of the antinomy considered as a certain musical ‘unit’ of negativity. This process is investigated here in reference to the concepts of musical material and the dual determination of music and musical-aesthetic experience, as well as to the musically concrete levels regarding musical substance and language of the avant-garde and post modernity, as representatives of a further possible antinomy: respectively, between the phenomenological and the hermeneutical. Functioning within all these levels individually, the process of transcendence brings about consequences which in our view can be considered as general criteria affecting the social position of European music of the 20th century.
AB  - Polazeći od kritičke teorije Teodora V. Adorna, kojoj je u fokusu savremena muzika zapadnoevropskog kapitalističkog društva, usredsredili smo se u ovom radu na dekonstruktivističko čitanje antinomijskog odnosa između autonomno muzičkog i društveno-kritičkog aspekta muzike XX veka. Taj odnos se ispoljava na različitim nivoima i u različitim formama. Temelji se na samom pojmu negativiteta, i projektuje na sve ključne pojmove Adornove estetike kao i savremene muzike. Na njemu počivaju kako sam muzički materijal kao Adornov centralni muzičko-estetički pojam, tako i sve njegove muzičko-estetičke konsekvence, kao što su npr. one kojima smo se u ovom radu i bavili: dvostruko određenje muzike, dvostruki karakter estetskog iskustva ravan konkretno muzičkog koju smo ovde obuhvatili pre svega s obzirom na muzičku supstancu i muzički jezik avangarde i postmoderne kao svojevrsnih nosilaca teorijske suprotnosti između onog fenomenalnog i hermeneutičkog u savremenoj muzici. Konstatujući u svim ovim pojavama antinomijski odnos i prateći vidove njegovog prevazilaženja, došli smo do zaključka da taj proces transcendencije, u savremenoj muzici "sumiran" u dinamizmu avangardnog negativiteta, ostavlja značajne kriterijske posledice. Naime, vidovi transcendencije o kojima smo ovde govorili ukazuju na to da prevazilaženje antinomije koja leži u Adornovom pojmu muzičkog materijala i koja se prevazilazi već unutar njega samog a, zahvaljujući tome, na raznim nivoima i putem njega, dejstvuje u muzici XX veka kao relativno pouzdana odrednica načina i stepena društvenog prihvatanja muzike, kao pokazatelj njenog društvenog statusa u smislu sledećih nalaza: 1) imanentna kritička dimenzija muzike u okviru estetike ružnog, ostaje u svom otuđenom društvenom statusu 2) "zakočena" transcendencija, tj. transcendencija "zakočena" prenaglašenom avangardnom autonomno-muzičkom samodovoljnošću društveno marginalizuje muziku; 3) izjednačena hijerarhijska razmena između antinomijskih članova doprinosi društvenoj relevantnosti muzike; 4) transcendencija negativiteta pod političkom represijom rezultira nasilnom zamenom društveno pozitivne pozicije muzike društveno negativnom; 5) stanje prevaziđene antinomije i obezvažene hijerarhije muzičkog materijala obezbeđuje muzici povoljan status u procesu savremene društvene demokratizacije.
T2  - Музикологија / Musicology
T1  - Transcendence of avant-garde negativity as a determinant of the social position of European music in the 20th century
T1  - Transcendentnost avangardnog negativiteta kao determinanta društvene pozicije evropske muzike u XX veku
SP  - 77
EP  - 91
IS  - 6
DO  - 10.2298/MUZ0606077V
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_dais_2584
ER  - 
@article{
author = "Veselinović-Hofman, Mirjana",
year = "2006",
abstract = "Starting with Adorno’s negative dialectic and his consideration of musical material as the crucial theoretical notion that implies the negative dialectic core, we examine in this study the deconstructive potential of materialization of some musical antinomies of the 20th century. We follow this materialization from the aspect of transcendence of the antinomy considered as a certain musical ‘unit’ of negativity. This process is investigated here in reference to the concepts of musical material and the dual determination of music and musical-aesthetic experience, as well as to the musically concrete levels regarding musical substance and language of the avant-garde and post modernity, as representatives of a further possible antinomy: respectively, between the phenomenological and the hermeneutical. Functioning within all these levels individually, the process of transcendence brings about consequences which in our view can be considered as general criteria affecting the social position of European music of the 20th century., Polazeći od kritičke teorije Teodora V. Adorna, kojoj je u fokusu savremena muzika zapadnoevropskog kapitalističkog društva, usredsredili smo se u ovom radu na dekonstruktivističko čitanje antinomijskog odnosa između autonomno muzičkog i društveno-kritičkog aspekta muzike XX veka. Taj odnos se ispoljava na različitim nivoima i u različitim formama. Temelji se na samom pojmu negativiteta, i projektuje na sve ključne pojmove Adornove estetike kao i savremene muzike. Na njemu počivaju kako sam muzički materijal kao Adornov centralni muzičko-estetički pojam, tako i sve njegove muzičko-estetičke konsekvence, kao što su npr. one kojima smo se u ovom radu i bavili: dvostruko određenje muzike, dvostruki karakter estetskog iskustva ravan konkretno muzičkog koju smo ovde obuhvatili pre svega s obzirom na muzičku supstancu i muzički jezik avangarde i postmoderne kao svojevrsnih nosilaca teorijske suprotnosti između onog fenomenalnog i hermeneutičkog u savremenoj muzici. Konstatujući u svim ovim pojavama antinomijski odnos i prateći vidove njegovog prevazilaženja, došli smo do zaključka da taj proces transcendencije, u savremenoj muzici "sumiran" u dinamizmu avangardnog negativiteta, ostavlja značajne kriterijske posledice. Naime, vidovi transcendencije o kojima smo ovde govorili ukazuju na to da prevazilaženje antinomije koja leži u Adornovom pojmu muzičkog materijala i koja se prevazilazi već unutar njega samog a, zahvaljujući tome, na raznim nivoima i putem njega, dejstvuje u muzici XX veka kao relativno pouzdana odrednica načina i stepena društvenog prihvatanja muzike, kao pokazatelj njenog društvenog statusa u smislu sledećih nalaza: 1) imanentna kritička dimenzija muzike u okviru estetike ružnog, ostaje u svom otuđenom društvenom statusu 2) "zakočena" transcendencija, tj. transcendencija "zakočena" prenaglašenom avangardnom autonomno-muzičkom samodovoljnošću društveno marginalizuje muziku; 3) izjednačena hijerarhijska razmena između antinomijskih članova doprinosi društvenoj relevantnosti muzike; 4) transcendencija negativiteta pod političkom represijom rezultira nasilnom zamenom društveno pozitivne pozicije muzike društveno negativnom; 5) stanje prevaziđene antinomije i obezvažene hijerarhije muzičkog materijala obezbeđuje muzici povoljan status u procesu savremene društvene demokratizacije.",
journal = "Музикологија / Musicology",
title = "Transcendence of avant-garde negativity as a determinant of the social position of European music in the 20th century, Transcendentnost avangardnog negativiteta kao determinanta društvene pozicije evropske muzike u XX veku",
pages = "77-91",
number = "6",
doi = "10.2298/MUZ0606077V",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_dais_2584"
}
Veselinović-Hofman, M.. (2006). Transcendence of avant-garde negativity as a determinant of the social position of European music in the 20th century. in Музикологија / Musicology(6), 77-91.
https://doi.org/10.2298/MUZ0606077V
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_dais_2584
Veselinović-Hofman M. Transcendence of avant-garde negativity as a determinant of the social position of European music in the 20th century. in Музикологија / Musicology. 2006;(6):77-91.
doi:10.2298/MUZ0606077V
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_dais_2584 .
Veselinović-Hofman, Mirjana, "Transcendence of avant-garde negativity as a determinant of the social position of European music in the 20th century" in Музикологија / Musicology, no. 6 (2006):77-91,
https://doi.org/10.2298/MUZ0606077V .,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_dais_2584 .

DSpace software copyright © 2002-2015  DuraSpace
About DAIS - Digital Archive of the Serbian Academy of Sciences and Arts | Send Feedback

re3dataOpenAIRERCUB
 

 

All of DSpaceInstitutions/communitiesAuthorsTitlesSubjectsThis institutionAuthorsTitlesSubjects

Statistics

View Usage Statistics

DSpace software copyright © 2002-2015  DuraSpace
About DAIS - Digital Archive of the Serbian Academy of Sciences and Arts | Send Feedback

re3dataOpenAIRERCUB