DAIS - Digital Archive of the Serbian Academy of Sciences and Arts
    • English
    • Српски
    • Српски (Serbia)
  • English 
    • English
    • Serbian (Cyrilic)
    • Serbian (Latin)
  • Login
View Item 
  •   DAIS
  • Музиколошки институт САНУ / Institute of Musicology SASA
  • Музикологија (часопис) / Musicology (journal)
  • View Item
  •   DAIS
  • Музиколошки институт САНУ / Institute of Musicology SASA
  • Музикологија (часопис) / Musicology (journal)
  • View Item
JavaScript is disabled for your browser. Some features of this site may not work without it.

Zur kompositorischen Arbeit von Vitezslav Novák an Beispielen von Materialien der Kammermusik-werke

O kompozicionom radu Vićeslava Novaka na primerima njegovih kamernih dela

Thumbnail
2005
2644.pdf (260.0Kb)
Authors
Krupkovä, Lenka
Article (Published version)
Metadata
Show full item record
Abstract
Man kann den Entwicklungsprozess im Bereich der Mikrostruktur der Komposition in Nováks Kammermusikwerke, also der eigentlichen motivischthematischen Arbeit, betrachten. In dem Bestreben, auf das romantische, auf umfangreichen thematischen Gebilden basierende Klischee zu verzichten, näherte sich Novák der kompositorischen Methode von Johannes Brahms, der Nováks rationellem Denken nah verwandt war, an. Noch vor dem Entstehen des II. Schönbergs Quartetts schuf Novák das Balladesken Trio, in dem auf der Ebene eines ununterbrochenen Satzes einzelne Teile des Sonatenzyklus durchlaufen und in dem die Sonatenexposition sogar Merkmale eines selbstständigen Sonatensatzes aufweist
Na osnovu analize makro i mikrostrukture osam kamernih dela Vićeslava Novaka može se zaključiti da se u njima uočava jasna razvojna logika. Posle 1905. godine, kada je taj razvoj dostigao vrhunac, Novak se četrdesetak godina nije interesovao za kamernu muziku, a onda je komponovao svoja poslednja dva priloga ovom žanru: Baladni trio i 2. gudački kvartet. U razvojnom procesu koji se može pratiti na nivou mikrostrukture kompozicije - u motivsko-tematskom radu - sagledava se Novakova težnja ka izbegavanju romantičarskih klišea i približavanju kompozicionom metodu J. Bramsa kompozitora koji mu je bio blizak po racionalnosti muzičkog mišljenja. Slično Bramsu, i Novak je u ekspozicijama sonatnog stava Klavirskog kvarteta, Kvinteta i Baladnog trija primenio postupak "razvojnih varijacija". S druge strane, kada je radio sa temama folklornog karaktera npr. u gudačkom kvartetu, češki kompozitor nije sledio Bramsov način rada. Za sledeću fazu Novakovog rada bilo je tipično ujedinjavanje materijal...a, pri čemu je to jedinstvo bilo češće ostvarivano korišćenjem nekog specifičnog formalnog modela, nego primenom logike razvojnih varijacija. U Novakovim kamernim delima makro i mikrostruktura utiču dijalektički jedna na drugu; u određenim fazama se između njih stvara napetost na kojoj se bazira dinamika njegovog kompozicionog mišljenja. U Baladnom triju se ti procesi lepo uočavaju, pa se može govoriti o tome da se u tom delu, još pre nastanka Šenbergovog 2. gudačkog kvarteta, ispod površine jednog neprekidnog toka preklapaju pojedini delovi sonatnog ciklusa, dok se u sonatnoj ekspoziciji čak zapažaju karakteristike samostalnog sonatnog stava. U svoj daljem razvoju Novak se zainteresovao za princip fuge. S obzirom na značaj teme fuge za konstrukciju forme dela, igra sa razvojnim varijacijama imala je ograničeno polje delovanja u tim ostvarenjima. Kao primer može se navesti 2. gudački kvartet u kome slabljenje uloge motivske ravni prati smanjenje tenzije kako na nivou sonatne forme, tako i na nivou sonatnog ciklusa. U oba kasnija dela se na različite načine uspostavljaju veze između različitih tipova forme. Nije slučajno to što je fuga uvedena u 3. gudački kvartet i u Sonatu za violončelo. Nove teme u ovim kompozicijama nastaju pomoću raščlanjavanja motivskih elemenata i njihovom zamenom drugim elemenata. U svojim delima nastalim oko 1900. godine V. Novak je rešavao slične formalne probleme kao A. Šenberg, vodeća ličnost muzičke moderne.

Keywords:
Vitezslav Noväk / tschechische Musik / Kammermusik / Johannes Brahms
Source:
Музикологија / Musicology, 2005, 5, 269-288

DOI: 10.2298/MUZ0505269K

ISSN: 1450-9814 (print)

[ Google Scholar ]
URI
http://dais.sanu.ac.rs/123456789/2566
Collections
  • Музикологија (часопис) / Musicology (journal)
Institution
Музиколошки институт САНУ / Institute of Musicology SASA
TY  - JOUR
AU  - Krupkovä, Lenka
PY  - 2005
UR  - http://dais.sanu.ac.rs/123456789/2566
AB  - Man kann den Entwicklungsprozess im Bereich der Mikrostruktur der Komposition in Nováks Kammermusikwerke, also der eigentlichen motivischthematischen Arbeit, betrachten. In dem Bestreben, auf das romantische, auf umfangreichen thematischen Gebilden basierende Klischee zu verzichten, näherte sich Novák der kompositorischen Methode von Johannes Brahms, der Nováks rationellem Denken nah verwandt war, an. Noch vor dem Entstehen des II. Schönbergs Quartetts schuf Novák das Balladesken Trio, in dem auf der Ebene eines ununterbrochenen Satzes einzelne Teile des Sonatenzyklus durchlaufen und in dem die Sonatenexposition sogar Merkmale eines selbstständigen Sonatensatzes aufweist
AB  - Na osnovu analize makro i mikrostrukture osam kamernih dela Vićeslava Novaka može se zaključiti da se u njima uočava jasna razvojna logika. Posle 1905. godine, kada je taj razvoj dostigao vrhunac, Novak se četrdesetak godina nije interesovao za kamernu muziku, a onda je komponovao svoja poslednja dva priloga ovom žanru: Baladni trio i 2. gudački kvartet. U razvojnom procesu koji se može pratiti na nivou mikrostrukture kompozicije - u motivsko-tematskom radu - sagledava se Novakova težnja ka izbegavanju romantičarskih klišea i približavanju kompozicionom metodu J. Bramsa kompozitora koji mu je bio blizak po racionalnosti muzičkog mišljenja. Slično Bramsu, i Novak je u ekspozicijama sonatnog stava Klavirskog kvarteta, Kvinteta i Baladnog trija primenio postupak "razvojnih varijacija". S druge strane, kada je radio sa temama folklornog karaktera npr. u gudačkom kvartetu, češki kompozitor nije sledio Bramsov način rada. Za sledeću fazu Novakovog rada bilo je tipično ujedinjavanje materijala, pri čemu je to jedinstvo bilo češće ostvarivano korišćenjem nekog specifičnog formalnog modela, nego primenom logike razvojnih varijacija. U Novakovim kamernim delima makro i mikrostruktura utiču dijalektički jedna na drugu; u određenim fazama se između njih stvara napetost na kojoj se bazira dinamika njegovog kompozicionog mišljenja. U Baladnom triju se ti procesi lepo uočavaju, pa se može govoriti o tome da se u tom delu, još pre nastanka Šenbergovog 2. gudačkog kvarteta, ispod površine jednog neprekidnog toka preklapaju pojedini delovi sonatnog ciklusa, dok se u sonatnoj ekspoziciji čak zapažaju karakteristike samostalnog sonatnog stava. U svoj daljem razvoju Novak se zainteresovao za princip fuge. S obzirom na značaj teme fuge za konstrukciju forme dela, igra sa razvojnim varijacijama imala je ograničeno polje delovanja u tim ostvarenjima. Kao primer može se navesti 2. gudački kvartet u kome slabljenje uloge motivske ravni prati smanjenje tenzije kako na nivou sonatne forme, tako i na nivou sonatnog ciklusa. U oba kasnija dela se na različite načine uspostavljaju veze između različitih tipova forme. Nije slučajno to što je fuga uvedena u 3. gudački kvartet i u Sonatu za violončelo. Nove teme u ovim kompozicijama nastaju pomoću raščlanjavanja motivskih elemenata i njihovom zamenom drugim elemenata. U svojim delima nastalim oko 1900. godine V. Novak je rešavao slične formalne probleme kao A. Šenberg, vodeća ličnost muzičke moderne.
T2  - Музикологија / Musicology
T1  - Zur kompositorischen Arbeit von Vitezslav Novák an Beispielen von Materialien der Kammermusik-werke
T1  - O kompozicionom radu Vićeslava Novaka na primerima njegovih kamernih dela
SP  - 269
EP  - 288
IS  - 5
DO  - 10.2298/MUZ0505269K
ER  - 
@article{
author = "Krupkovä, Lenka",
year = "2005",
url = "http://dais.sanu.ac.rs/123456789/2566",
abstract = "Man kann den Entwicklungsprozess im Bereich der Mikrostruktur der Komposition in Nováks Kammermusikwerke, also der eigentlichen motivischthematischen Arbeit, betrachten. In dem Bestreben, auf das romantische, auf umfangreichen thematischen Gebilden basierende Klischee zu verzichten, näherte sich Novák der kompositorischen Methode von Johannes Brahms, der Nováks rationellem Denken nah verwandt war, an. Noch vor dem Entstehen des II. Schönbergs Quartetts schuf Novák das Balladesken Trio, in dem auf der Ebene eines ununterbrochenen Satzes einzelne Teile des Sonatenzyklus durchlaufen und in dem die Sonatenexposition sogar Merkmale eines selbstständigen Sonatensatzes aufweist, Na osnovu analize makro i mikrostrukture osam kamernih dela Vićeslava Novaka može se zaključiti da se u njima uočava jasna razvojna logika. Posle 1905. godine, kada je taj razvoj dostigao vrhunac, Novak se četrdesetak godina nije interesovao za kamernu muziku, a onda je komponovao svoja poslednja dva priloga ovom žanru: Baladni trio i 2. gudački kvartet. U razvojnom procesu koji se može pratiti na nivou mikrostrukture kompozicije - u motivsko-tematskom radu - sagledava se Novakova težnja ka izbegavanju romantičarskih klišea i približavanju kompozicionom metodu J. Bramsa kompozitora koji mu je bio blizak po racionalnosti muzičkog mišljenja. Slično Bramsu, i Novak je u ekspozicijama sonatnog stava Klavirskog kvarteta, Kvinteta i Baladnog trija primenio postupak "razvojnih varijacija". S druge strane, kada je radio sa temama folklornog karaktera npr. u gudačkom kvartetu, češki kompozitor nije sledio Bramsov način rada. Za sledeću fazu Novakovog rada bilo je tipično ujedinjavanje materijala, pri čemu je to jedinstvo bilo češće ostvarivano korišćenjem nekog specifičnog formalnog modela, nego primenom logike razvojnih varijacija. U Novakovim kamernim delima makro i mikrostruktura utiču dijalektički jedna na drugu; u određenim fazama se između njih stvara napetost na kojoj se bazira dinamika njegovog kompozicionog mišljenja. U Baladnom triju se ti procesi lepo uočavaju, pa se može govoriti o tome da se u tom delu, još pre nastanka Šenbergovog 2. gudačkog kvarteta, ispod površine jednog neprekidnog toka preklapaju pojedini delovi sonatnog ciklusa, dok se u sonatnoj ekspoziciji čak zapažaju karakteristike samostalnog sonatnog stava. U svoj daljem razvoju Novak se zainteresovao za princip fuge. S obzirom na značaj teme fuge za konstrukciju forme dela, igra sa razvojnim varijacijama imala je ograničeno polje delovanja u tim ostvarenjima. Kao primer može se navesti 2. gudački kvartet u kome slabljenje uloge motivske ravni prati smanjenje tenzije kako na nivou sonatne forme, tako i na nivou sonatnog ciklusa. U oba kasnija dela se na različite načine uspostavljaju veze između različitih tipova forme. Nije slučajno to što je fuga uvedena u 3. gudački kvartet i u Sonatu za violončelo. Nove teme u ovim kompozicijama nastaju pomoću raščlanjavanja motivskih elemenata i njihovom zamenom drugim elemenata. U svojim delima nastalim oko 1900. godine V. Novak je rešavao slične formalne probleme kao A. Šenberg, vodeća ličnost muzičke moderne.",
journal = "Музикологија / Musicology",
title = "Zur kompositorischen Arbeit von Vitezslav Novák an Beispielen von Materialien der Kammermusik-werke, O kompozicionom radu Vićeslava Novaka na primerima njegovih kamernih dela",
pages = "269-288",
number = "5",
doi = "10.2298/MUZ0505269K"
}
Krupkovä L. Zur kompositorischen Arbeit von Vitezslav Novák an Beispielen von Materialien der Kammermusik-werke. Музикологија / Musicology. 2005;(5):269-288
,& Krupkovä, L. (2005). Zur kompositorischen Arbeit von Vitezslav Novák an Beispielen von Materialien der Kammermusik-werke.
Музикологија / Musicology, null(5), 269-288. 
https://doi.org/10.2298/MUZ0505269K
Krupkovä Lenka, "Zur kompositorischen Arbeit von Vitezslav Novák an Beispielen von Materialien der Kammermusik-werke" null, no. 5 (2005):269-288,
https://doi.org/10.2298/MUZ0505269K .

DSpace software copyright © 2002-2015  DuraSpace
About DAIS - Digital Archive of the Serbian Academy of Sciences and Arts | Send Feedback

re3dataOpenAIRERCUB
 

 

All of DSpaceInstitutionsAuthorsTitlesSubjectsThis institutionAuthorsTitlesSubjects

Statistics

View Usage Statistics

DSpace software copyright © 2002-2015  DuraSpace
About DAIS - Digital Archive of the Serbian Academy of Sciences and Arts | Send Feedback

re3dataOpenAIRERCUB