Приказ основних података о документу

Tomas Morli kao teoretičar muzike

dc.creatorPopović, Tihomir T.
dc.date.accessioned2018-05-07T11:20:11Z
dc.date.available2018-05-07T11:20:11Z
dc.date.issued2005
dc.identifier.issn1450-9814 (print)
dc.identifier.urihttps://dais.sanu.ac.rs/123456789/2564
dc.description.abstractDer Komponist und Musiktheoretiker Thomas Morley hat in seiner Abhandlung "A Plaine and Easie Introduction into Practicall Musicke" (heraus-gegeben 1597 in London) die Kompositionslehre seiner Zeit auf verständliche und anschauliche Weise dargestellt. Der vorliegende Beitrag untersucht sowohl den wissenschaftlichen als auch den didaktischen Wert dieses Traktats. Neben der Besprechung der allgemeinen Charakteristika der Abhandlung, wird im Beitrag auch Morleys Behandlung einzelner Themenbereiche untersucht, so u.a. auch die Klauseldisposition und die Frage, ob die Aussagen Morleys darüber als Wende vom modalen hin zum tonalen Denken interpretiert werden können: In diesem Kontext wird eine Antwort auf Martina Rebmanns Kritik an Carl Dahlhaus' Interpretation der Lehre Morleys gegebenGER
dc.description.abstractTraktat Tomasa Morlija A Plain and Easy Introduction into Practical Music objavljen 1597. u Londonu, jedan je od ključnih muzičkih spisa 16. veka. Pri tom je značaj Morlijevog dela kako naučnog tako i didaktičkog karaktera. Od posebnog značaja za muzikologiju su Morlijeva razmatranja o dispoziciji klauzula u okviru modusa. Iako konstelacija stupnjeva na kojima Morli u svom traktatu dozvoljava formiranje klauzula može da navede na interpretacije da je Morli u ovom kontekstu direktan preteča tonalnog sistema, ovakva tumačenja pokazuju se nakon detaljnije istorijske i filološke analize Morlijevog dela problematičnim. Na osnovu razmatranja Morlijevih teza u svetlu teorije muzike 16. veka, posebno na osnovu srodnosti sa teorijom modusa Pjetra Pontija (Pietro Pontio), može se doći do zaključka da se posebnost Morlijeve teorije bazira pre svega na njegovoj bliskosti muzičkoj praksi, koja stoji nasuprot spekulativnim teorijama modusa autora poput Džozefa Carlina. Osnovni didaktički značaj dela takođe leži u činjenici da je traktat blizak muzičkoj praksi na kojoj se zasniva savremena nastava renesansnog vokalnog kontrapunkta. Dijaloška forma traktata, brojnost notnih primera i razumljivost jezika dodatno doprinose didaktičkoj vrednosti ovoga dela i čine ga primenjivim u okviru nastave i više od četiri stotine godina posle objavljivanja.sr
dc.rightsopenAccess
dc.rights.urihttps://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/4.0/
dc.sourceМузикологија / Musicology
dc.subjectThomas MorleyGER
dc.subjectModusGER
dc.subjectkontrapunktlehreGER
dc.subjectklauseldispositionGER
dc.titleThomas Morley als MusiktheoretikerGER
dc.titleTomas Morli kao teoretičar muzikesr
dc.typearticle
dc.rights.licenseBY-NC-ND
dcterms.abstractПоповић Тихомир Т.; Томас Морли као теоретичар музике; Томас Морли као теоретичар музике;
dc.citation.spage245
dc.citation.epage255
dc.citation.issue5
dc.identifier.doi10.2298/MUZ0505245P
dc.type.versionpublishedVersion
dc.identifier.fulltexthttps://dais.sanu.ac.rs/bitstream/id/20299/2642.pdf
dc.citation.other(5): 245-255
dc.identifier.rcubhttps://hdl.handle.net/21.15107/rcub_dais_2564


Документи

Thumbnail

Овај документ се појављује у следећим колекцијама

Приказ основних података о документу