DAIS - Digital Archive of the Serbian Academy of Sciences and Arts
    • English
    • Српски
    • Српски (Serbia)
  • English 
    • English
    • Serbian (Cyrillic)
    • Serbian (Latin)
  • Login
View Item 
  •   DAIS
  • Музиколошки институт САНУ / Institute of Musicology SASA
  • Музикологија (часопис) / Musicology (journal)
  • View Item
  •   DAIS
  • Музиколошки институт САНУ / Institute of Musicology SASA
  • Музикологија (часопис) / Musicology (journal)
  • View Item
JavaScript is disabled for your browser. Some features of this site may not work without it.

La musique française dans l'entre-deux guerres

Francuska muzika u međuratnom periodu

No Thumbnail
Authors
Bosseur, Jean-Yves
Article (Published version)
Metadata
Show full item record
Abstract
L'ésprit nouveau des années 20 se traduit non seulement à travers L'oeuvre audacieuse d'Erik Satie, mais aussi dans l'esthétique néoclacissiste du Groupe des Six, formé en 1920. Ces jeunes compositeurs ne mettent pas toutefois en péril les valeurs académiques, n'ayant pas des tendances vraiment subversives. Ils ne visent ni à la profondeur ni au sérieux. La polytonalité est jugée par l'auteur comme principal apport de l'époque en France.
Prve godine posle Prvog svetskog rata u Francuskoj bile su obeležene stvaralaštvom Erika Satija, jer je u njegovim delima prepoznat 'novi duh' koji je trebalo izraziti. Naročito veliki odjek imale su njegove kompozicije posebno baleti, u krugovima koji su negovali moderni senzibilitet, dok je bastion konzervativizma i dalje bila Schola cantorum Vensana D' Endija. Gabriel Fore, Pol Dika i Moris Emaniel su glavni akteri modalne 'kontrarevolucije', koja ni najmanje nije privlačila mlade kompozitore grupe ' Šestorica, koja počinje da se oformljuje 1916. godine. Nova grupa se estetski povezuje sa delovanjem Žana Koktoa i njegovog umetničkog kruga naročito s obzirom na ideje izložene u Koktoovom tekstu Petao i Arlekin (napisanom 1918, a objavljenom sledeće godine). U francuskom međuratnom periodu bitno mesto zauzima delo Igora Stravinskog, autentičnog kosmopolite koji nije u službi bilo kakvog kulturnog izolacionizma, za razliku od francuskih kolega, za koje je neoklasicizam način da se odvo...je od drugih nacionalnih škola. Kao što piše Mišel For u knjizi o francuskom neoklasicizmu (Pariz, 1997), ovaj stil se otkriva kao sredstvo koje može da izrazi nostalgiju prema epohama u kojima tonalni jezik i njegovi formalni modeli nisu još bili dovedeni u pitanje. Neoklasicizam je, prema istom autoru estetika jednog društva koje se zabavlja i uzdiže prošlost zato što sadašnjost ugrožava njegove privilegije. Zaista, danas nam subverzivni aspekt Šestorice izgleda lažan i lakiran, on ne dovodi u opasnost akademske vrednosti, već ih, naprotiv, lukavo reaktualizuje i doprinosi njihovoj restauraciji.

Keywords:
le néoclassicisme francais / le Groupe des Six / Erik Satie / Igor Stravinsky / francuski neoklasicizam / kompozitorska grupa Šestorica / Erik Satie / Igor Stravinsky
Source:
Музикологија / Musicology, 2001, 1, 119-128

ISSN: 1450-9814 (print)

[ Google Scholar ]
Handle
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_dais_2503
URI
https://dais.sanu.ac.rs/123456789/2503
Collections
  • Музикологија (часопис) / Musicology (journal)
Institution/Community
Музиколошки институт САНУ / Institute of Musicology SASA
TY  - JOUR
AU  - Bosseur, Jean-Yves
PY  - 2001
UR  - https://dais.sanu.ac.rs/123456789/2503
AB  - L'ésprit nouveau des années 20 se traduit non seulement à travers L'oeuvre audacieuse d'Erik Satie, mais aussi dans l'esthétique néoclacissiste du Groupe des Six, formé en 1920. Ces jeunes compositeurs ne mettent pas toutefois en péril les valeurs académiques, n'ayant pas des tendances vraiment subversives. Ils ne visent ni à la profondeur ni au sérieux. La polytonalité est jugée par l'auteur comme principal apport de l'époque en France.
AB  - Prve godine posle Prvog svetskog rata u Francuskoj bile su obeležene stvaralaštvom Erika Satija, jer je u njegovim delima prepoznat 'novi duh' koji je trebalo izraziti. Naročito veliki odjek imale su njegove kompozicije posebno baleti, u krugovima koji su negovali moderni senzibilitet, dok je bastion konzervativizma i dalje bila Schola cantorum Vensana D' Endija. Gabriel Fore, Pol Dika i Moris Emaniel su glavni akteri modalne 'kontrarevolucije', koja ni najmanje nije privlačila mlade kompozitore grupe ' Šestorica, koja počinje da se oformljuje 1916. godine. Nova grupa se estetski povezuje sa delovanjem Žana Koktoa i njegovog umetničkog kruga naročito s obzirom na ideje izložene u Koktoovom tekstu Petao i Arlekin (napisanom 1918, a objavljenom sledeće godine). U francuskom međuratnom periodu bitno mesto zauzima delo Igora Stravinskog, autentičnog kosmopolite koji nije u službi bilo kakvog kulturnog izolacionizma, za razliku od francuskih kolega, za koje je neoklasicizam način da se odvoje od drugih nacionalnih škola. Kao što piše Mišel For u knjizi o francuskom neoklasicizmu (Pariz, 1997), ovaj stil se otkriva kao sredstvo koje može da izrazi nostalgiju prema epohama u kojima tonalni jezik i njegovi formalni modeli nisu još bili dovedeni u pitanje. Neoklasicizam je, prema istom autoru estetika jednog društva koje se zabavlja i uzdiže prošlost zato što sadašnjost ugrožava njegove privilegije. Zaista, danas nam subverzivni aspekt Šestorice izgleda lažan i lakiran, on ne dovodi u opasnost akademske vrednosti, već ih, naprotiv, lukavo reaktualizuje i doprinosi njihovoj restauraciji.
T2  - Музикологија / Musicology
T1  - La musique française dans l'entre-deux guerres
T1  - Francuska muzika u međuratnom periodu
SP  - 119
EP  - 128
IS  - 1
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_dais_2503
ER  - 
@article{
author = "Bosseur, Jean-Yves",
year = "2001",
abstract = "L'ésprit nouveau des années 20 se traduit non seulement à travers L'oeuvre audacieuse d'Erik Satie, mais aussi dans l'esthétique néoclacissiste du Groupe des Six, formé en 1920. Ces jeunes compositeurs ne mettent pas toutefois en péril les valeurs académiques, n'ayant pas des tendances vraiment subversives. Ils ne visent ni à la profondeur ni au sérieux. La polytonalité est jugée par l'auteur comme principal apport de l'époque en France., Prve godine posle Prvog svetskog rata u Francuskoj bile su obeležene stvaralaštvom Erika Satija, jer je u njegovim delima prepoznat 'novi duh' koji je trebalo izraziti. Naročito veliki odjek imale su njegove kompozicije posebno baleti, u krugovima koji su negovali moderni senzibilitet, dok je bastion konzervativizma i dalje bila Schola cantorum Vensana D' Endija. Gabriel Fore, Pol Dika i Moris Emaniel su glavni akteri modalne 'kontrarevolucije', koja ni najmanje nije privlačila mlade kompozitore grupe ' Šestorica, koja počinje da se oformljuje 1916. godine. Nova grupa se estetski povezuje sa delovanjem Žana Koktoa i njegovog umetničkog kruga naročito s obzirom na ideje izložene u Koktoovom tekstu Petao i Arlekin (napisanom 1918, a objavljenom sledeće godine). U francuskom međuratnom periodu bitno mesto zauzima delo Igora Stravinskog, autentičnog kosmopolite koji nije u službi bilo kakvog kulturnog izolacionizma, za razliku od francuskih kolega, za koje je neoklasicizam način da se odvoje od drugih nacionalnih škola. Kao što piše Mišel For u knjizi o francuskom neoklasicizmu (Pariz, 1997), ovaj stil se otkriva kao sredstvo koje može da izrazi nostalgiju prema epohama u kojima tonalni jezik i njegovi formalni modeli nisu još bili dovedeni u pitanje. Neoklasicizam je, prema istom autoru estetika jednog društva koje se zabavlja i uzdiže prošlost zato što sadašnjost ugrožava njegove privilegije. Zaista, danas nam subverzivni aspekt Šestorice izgleda lažan i lakiran, on ne dovodi u opasnost akademske vrednosti, već ih, naprotiv, lukavo reaktualizuje i doprinosi njihovoj restauraciji.",
journal = "Музикологија / Musicology",
title = "La musique française dans l'entre-deux guerres, Francuska muzika u međuratnom periodu",
pages = "119-128",
number = "1",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_dais_2503"
}
Bosseur, J.. (2001). La musique française dans l'entre-deux guerres. in Музикологија / Musicology(1), 119-128.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_dais_2503
Bosseur J. La musique française dans l'entre-deux guerres. in Музикологија / Musicology. 2001;(1):119-128.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_dais_2503 .
Bosseur, Jean-Yves, "La musique française dans l'entre-deux guerres" in Музикологија / Musicology, no. 1 (2001):119-128,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_dais_2503 .

DSpace software copyright © 2002-2015  DuraSpace
About DAIS - Digital Archive of the Serbian Academy of Sciences and Arts | Send Feedback

re3dataOpenAIRERCUB
 

 

All of DSpaceInstitutions/communitiesAuthorsTitlesSubjectsThis institutionAuthorsTitlesSubjects

Statistics

View Usage Statistics

DSpace software copyright © 2002-2015  DuraSpace
About DAIS - Digital Archive of the Serbian Academy of Sciences and Arts | Send Feedback

re3dataOpenAIRERCUB