ДАИС - Дигитални архив издања САНУ
    • English
    • Српски
    • Српски (Serbia)
  • Српски (ћирилица) 
    • Енглески
    • Српски (ћирилица)
    • Српски (латиница)
  • Пријава
Преглед записа 
  •   ДАИС
  • Музиколошки институт САНУ / Institute of Musicology SASA
  • Музикологија (часопис) / Musicology (journal)
  • Преглед записа
  •   ДАИС
  • Музиколошки институт САНУ / Institute of Musicology SASA
  • Музикологија (часопис) / Musicology (journal)
  • Преглед записа
JavaScript is disabled for your browser. Some features of this site may not work without it.

Modernity and the avant-garde in Romanian music 1920-1940

Modernizam i avangarda u rumunskoj muzici od 1920-1940. godine

Нема приказа
Аутори
Firca, Clemansa
Чланак у часопису (Објављена верзија)
Метаподаци
Приказ свих података о документу
Апстракт
Thanks to the works of George Enescu, Romanian music achieved its first breakthrough onto the European scene in the years preceding World War I. In the inter-war period the number of Romanian composers who joined modern trends, often without breaking their links with nationalism, significantly grew in number: Mihail Jora, Sabin Dragoi, Mihail Andricu, Marcel Mihalovici, among others. The music of Stravinski and Bartók produced the strongest impact on Romanian music of the 1920's and 1930's.
Rumunska muzika je već u deceniji pred Prvi svetski rat postigla afirmaciju delom Đerđa Eneskua, da bi se u međuratnom razdoblju njemu pridružio veći broj kompozitora u težnji da učestvuju u evropskom muzičkom modernizmu. Ta nova imena su Mihail Žora, Sabin Dragoj, Mihail Andriku, Marćel Mihalović i drugi, od kojih se neki upućuju ka modernim tokovima ne raskidajući sa ranije utvrđenim nacionalnim idiomom. To je vreme kada se puls međuratne muzičke scene brzo prenosi u bukureštanske koncertne sale, pri čemu su posebnog odjeka imala dela B. Bartoka i I. Stravinskog. Godine 1924. priređen je koncert gotovo isključivo ispunjen Bartokovim delima, kojom prilikom su sam mađarski kompozitor i Enesku svirali II sonatu za violinu i klavir. Prvi kontakt rumunske publike sa stvaralaštvom I. Stravinskog zbio se 1925. godine, kada je Enesku izveo Žar-pticu dirigujući Bukureštanskim filharmonijskim orkestrom. Postepeno je domaća sredina pripremana za susret uživo sa I. Stravinskim, do čega je došlo ...1930. godine kada je veliki kompozitor bio dirigent na celovečernjem koncertu svojih dela u Bukureštu. Dela rumunskih kompozitora nastala pod uticajem stvaralaštva I. Stravinskog obično su ekstravertna i briljantna, ali najčešće ne dopiru do egzistencijalnih dubina. Za njih su tipične kategorije groteske, karikature i parodije. Ta dela su obično programska i vizuelno sugestivna. Ekstravagantnosti muzičkog izraza obično imaju anegdotsku osnovu. Nisu retke socijalne teme izvučene iz miljea predgrađa, sveta vašara i cirkusa, što uslovljava rad sa muzikom trivijalnog tipa na način I. Stravinskog. Dela nenacionalnog smera pokazuju srodnost sa nekim ostvarenjima B. Bartoka i S. Prokofjeva. To su tehnički dobro realizovana dela, obično koncizna, metrički inventivna, sa harmonskim jezikom koji se kreće u polju modalnosti, ali koristi i hromatiku tipične za ovu epohu. Đerđ Enesku je svakako ključna figura rumunske muzike između dva svetska rata. Poznato je koliko je njegov 'neistorijski' opus teško svrstati. Enesku je integratorski i sintetički duh koji transformiše veliku količinu muzičkih informacija dajući im ličan izraz. Uspeo je da sintetiše 'karakteristično rumunsko' sa 'karakterističnim evropskim' u delima kakva su opera Edip, dve sonate za klavir op. 24, Sonata br. 3 za violinu i klavir op. 25 i svita za violinu i klavir 'Utisci iz detinjstva'. Tridesete godine veka su period porasta konstruktivističkih tendencija, direktno povezanih sa sve većom privlačnošću polifonije u njenoj hipostaziranoj linearnosti i politonalnosti tipičnim za 20. vek. Karakteristična je u tom smislu Sonata za klavir iz 1932.godine Mateja Sokora, dosledna u hindemitovskom linearizmu, tonalnoj necentriranosti, a sa čestim referencama na folklor. Na kraju teksta dat je hronološki pregled događaja koji su značajni za prodor rumunske muzike međuratnog perioda na internacionalnu scenu.

Кључне речи:
modernity / avant-garde / Romanian music
Извор:
Музикологија / Musicology, 2001, 1, 105-118

ISSN: 1450-9814 (print)

[ Google Scholar ]
Handle
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_dais_2502
URI
https://dais.sanu.ac.rs/123456789/2502
Колекције
  • Музикологија (часопис) / Musicology (journal)
Институција/група
Музиколошки институт САНУ / Institute of Musicology SASA
TY  - JOUR
AU  - Firca, Clemansa
PY  - 2001
UR  - https://dais.sanu.ac.rs/123456789/2502
AB  - Thanks to the works of George Enescu, Romanian music achieved its first breakthrough onto the European scene in the years preceding World War I. In the inter-war period the number of Romanian composers who joined modern trends, often without breaking their links with nationalism, significantly grew in number: Mihail Jora, Sabin Dragoi, Mihail Andricu, Marcel Mihalovici, among others. The music of Stravinski and Bartók produced the strongest impact on Romanian music of the 1920's and 1930's.
AB  - Rumunska muzika je već u deceniji pred Prvi svetski rat postigla afirmaciju delom Đerđa Eneskua, da bi se u međuratnom razdoblju njemu pridružio veći broj kompozitora u težnji da učestvuju u evropskom muzičkom modernizmu. Ta nova imena su Mihail Žora, Sabin Dragoj, Mihail Andriku, Marćel Mihalović i drugi, od kojih se neki upućuju ka modernim tokovima ne raskidajući sa ranije utvrđenim nacionalnim idiomom. To je vreme kada se puls međuratne muzičke scene brzo prenosi u bukureštanske koncertne sale, pri čemu su posebnog odjeka imala dela B. Bartoka i I. Stravinskog. Godine 1924. priređen je koncert gotovo isključivo ispunjen Bartokovim delima, kojom prilikom su sam mađarski kompozitor i Enesku svirali II sonatu za violinu i klavir. Prvi kontakt rumunske publike sa stvaralaštvom I. Stravinskog zbio se 1925. godine, kada je Enesku izveo Žar-pticu dirigujući Bukureštanskim filharmonijskim orkestrom. Postepeno je domaća sredina pripremana za susret uživo sa I. Stravinskim, do čega je došlo 1930. godine kada je veliki kompozitor bio dirigent na celovečernjem koncertu svojih dela u Bukureštu. Dela rumunskih kompozitora nastala pod uticajem stvaralaštva I. Stravinskog obično su ekstravertna i briljantna, ali najčešće ne dopiru do egzistencijalnih dubina. Za njih su tipične kategorije groteske, karikature i parodije. Ta dela su obično programska i vizuelno sugestivna. Ekstravagantnosti muzičkog izraza obično imaju anegdotsku osnovu. Nisu retke socijalne teme izvučene iz miljea predgrađa, sveta vašara i cirkusa, što uslovljava rad sa muzikom trivijalnog tipa na način I. Stravinskog. Dela nenacionalnog smera pokazuju srodnost sa nekim ostvarenjima B. Bartoka i S. Prokofjeva. To su tehnički dobro realizovana dela, obično koncizna, metrički inventivna, sa harmonskim jezikom koji se kreće u polju modalnosti, ali koristi i hromatiku tipične za ovu epohu. Đerđ Enesku je svakako ključna figura rumunske muzike između dva svetska rata. Poznato je koliko je njegov 'neistorijski' opus teško svrstati. Enesku je integratorski i sintetički duh koji transformiše veliku količinu muzičkih informacija dajući im ličan izraz. Uspeo je da sintetiše 'karakteristično rumunsko' sa 'karakterističnim evropskim' u delima kakva su opera Edip, dve sonate za klavir op. 24, Sonata br. 3 za violinu i klavir op. 25 i svita za violinu i klavir 'Utisci iz detinjstva'. Tridesete godine veka su period porasta konstruktivističkih tendencija, direktno povezanih sa sve većom privlačnošću polifonije u njenoj hipostaziranoj linearnosti i politonalnosti tipičnim za 20. vek. Karakteristična je u tom smislu Sonata za klavir iz 1932.godine Mateja Sokora, dosledna u hindemitovskom linearizmu, tonalnoj necentriranosti, a sa čestim referencama na folklor. Na kraju teksta dat je hronološki pregled događaja koji su značajni za prodor rumunske muzike međuratnog perioda na internacionalnu scenu.
T2  - Музикологија / Musicology
T1  - Modernity and the avant-garde in Romanian music 1920-1940
T1  - Modernizam i avangarda u rumunskoj muzici od 1920-1940. godine
SP  - 105
EP  - 118
IS  - 1
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_dais_2502
ER  - 
@article{
author = "Firca, Clemansa",
year = "2001",
abstract = "Thanks to the works of George Enescu, Romanian music achieved its first breakthrough onto the European scene in the years preceding World War I. In the inter-war period the number of Romanian composers who joined modern trends, often without breaking their links with nationalism, significantly grew in number: Mihail Jora, Sabin Dragoi, Mihail Andricu, Marcel Mihalovici, among others. The music of Stravinski and Bartók produced the strongest impact on Romanian music of the 1920's and 1930's., Rumunska muzika je već u deceniji pred Prvi svetski rat postigla afirmaciju delom Đerđa Eneskua, da bi se u međuratnom razdoblju njemu pridružio veći broj kompozitora u težnji da učestvuju u evropskom muzičkom modernizmu. Ta nova imena su Mihail Žora, Sabin Dragoj, Mihail Andriku, Marćel Mihalović i drugi, od kojih se neki upućuju ka modernim tokovima ne raskidajući sa ranije utvrđenim nacionalnim idiomom. To je vreme kada se puls međuratne muzičke scene brzo prenosi u bukureštanske koncertne sale, pri čemu su posebnog odjeka imala dela B. Bartoka i I. Stravinskog. Godine 1924. priređen je koncert gotovo isključivo ispunjen Bartokovim delima, kojom prilikom su sam mađarski kompozitor i Enesku svirali II sonatu za violinu i klavir. Prvi kontakt rumunske publike sa stvaralaštvom I. Stravinskog zbio se 1925. godine, kada je Enesku izveo Žar-pticu dirigujući Bukureštanskim filharmonijskim orkestrom. Postepeno je domaća sredina pripremana za susret uživo sa I. Stravinskim, do čega je došlo 1930. godine kada je veliki kompozitor bio dirigent na celovečernjem koncertu svojih dela u Bukureštu. Dela rumunskih kompozitora nastala pod uticajem stvaralaštva I. Stravinskog obično su ekstravertna i briljantna, ali najčešće ne dopiru do egzistencijalnih dubina. Za njih su tipične kategorije groteske, karikature i parodije. Ta dela su obično programska i vizuelno sugestivna. Ekstravagantnosti muzičkog izraza obično imaju anegdotsku osnovu. Nisu retke socijalne teme izvučene iz miljea predgrađa, sveta vašara i cirkusa, što uslovljava rad sa muzikom trivijalnog tipa na način I. Stravinskog. Dela nenacionalnog smera pokazuju srodnost sa nekim ostvarenjima B. Bartoka i S. Prokofjeva. To su tehnički dobro realizovana dela, obično koncizna, metrički inventivna, sa harmonskim jezikom koji se kreće u polju modalnosti, ali koristi i hromatiku tipične za ovu epohu. Đerđ Enesku je svakako ključna figura rumunske muzike između dva svetska rata. Poznato je koliko je njegov 'neistorijski' opus teško svrstati. Enesku je integratorski i sintetički duh koji transformiše veliku količinu muzičkih informacija dajući im ličan izraz. Uspeo je da sintetiše 'karakteristično rumunsko' sa 'karakterističnim evropskim' u delima kakva su opera Edip, dve sonate za klavir op. 24, Sonata br. 3 za violinu i klavir op. 25 i svita za violinu i klavir 'Utisci iz detinjstva'. Tridesete godine veka su period porasta konstruktivističkih tendencija, direktno povezanih sa sve većom privlačnošću polifonije u njenoj hipostaziranoj linearnosti i politonalnosti tipičnim za 20. vek. Karakteristična je u tom smislu Sonata za klavir iz 1932.godine Mateja Sokora, dosledna u hindemitovskom linearizmu, tonalnoj necentriranosti, a sa čestim referencama na folklor. Na kraju teksta dat je hronološki pregled događaja koji su značajni za prodor rumunske muzike međuratnog perioda na internacionalnu scenu.",
journal = "Музикологија / Musicology",
title = "Modernity and the avant-garde in Romanian music 1920-1940, Modernizam i avangarda u rumunskoj muzici od 1920-1940. godine",
pages = "105-118",
number = "1",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_dais_2502"
}
Firca, C.. (2001). Modernity and the avant-garde in Romanian music 1920-1940. in Музикологија / Musicology(1), 105-118.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_dais_2502
Firca C. Modernity and the avant-garde in Romanian music 1920-1940. in Музикологија / Musicology. 2001;(1):105-118.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_dais_2502 .
Firca, Clemansa, "Modernity and the avant-garde in Romanian music 1920-1940" in Музикологија / Musicology, no. 1 (2001):105-118,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_dais_2502 .

DSpace software copyright © 2002-2015  DuraSpace
О Дигиталном архиву издања САНУ (ДАИС) | Пошаљите запажања

re3dataOpenAIRERCUB
 

 

Комплетан репозиторијумИнституцијеАуториНасловиТемеОва институцијаАуториНасловиТеме

Статистика

Преглед статистика

DSpace software copyright © 2002-2015  DuraSpace
О Дигиталном архиву издања САНУ (ДАИС) | Пошаљите запажања

re3dataOpenAIRERCUB