Od kraja XVIII veka, sa modernim obrazovanjem među Srbe stiže i zapadna
recepcija antičke kulture. Ta slika klasične prošlosti bila je pod snažnim uticajem
širih društvenih, i naročito političkih okolnosti toga vremena. Preuzimajući (uz
organizacione i pedagoške osnove) zapadni narativ o klasičnoj Grčkoj, pioniri školstva,
kao i osnivači akademskih disciplina u Srba nesvesno su preuzimali i njegovu
ideološku potku. Nakon ove, nazovimo je "faze institucionalizacije", kroz obrazovni
sistem dolazi do neprekidnog reprodukovanja ovog narativa. Posledica toga je da u
savremenom srpskom obrazovanju susrećemo, gotovo savršeno očuvane, primere teorijskih
koncepata XVIII i XIX stoleća.
TY - JOUR
AU - Mihajlović, Vladimir V.
PY - 2012
UR - https://dais.sanu.ac.rs/123456789/10834
AB - Od kraja XVIII veka, sa modernim obrazovanjem među Srbe stiže i zapadna
recepcija antičke kulture. Ta slika klasične prošlosti bila je pod snažnim uticajem
širih društvenih, i naročito političkih okolnosti toga vremena. Preuzimajući (uz
organizacione i pedagoške osnove) zapadni narativ o klasičnoj Grčkoj, pioniri školstva,
kao i osnivači akademskih disciplina u Srba nesvesno su preuzimali i njegovu
ideološku potku. Nakon ove, nazovimo je "faze institucionalizacije", kroz obrazovni
sistem dolazi do neprekidnog reprodukovanja ovog narativa. Posledica toga je da u
savremenom srpskom obrazovanju susrećemo, gotovo savršeno očuvane, primere teorijskih
koncepata XVIII i XIX stoleća.
PB - Beograd : Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu, Odeljenje za etnologiju i antropologiju
T2 - Etnoantropološki problemi
T1 - Relata refero. Percepcija antičke grčke prošlosti u savremenom srpskom obrazovanju
SP - 747
EP - 762
VL - 7
IS - 3
UR - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_dais_10834
ER -
@article{
author = "Mihajlović, Vladimir V.",
year = "2012",
abstract = "Od kraja XVIII veka, sa modernim obrazovanjem među Srbe stiže i zapadna
recepcija antičke kulture. Ta slika klasične prošlosti bila je pod snažnim uticajem
širih društvenih, i naročito političkih okolnosti toga vremena. Preuzimajući (uz
organizacione i pedagoške osnove) zapadni narativ o klasičnoj Grčkoj, pioniri školstva,
kao i osnivači akademskih disciplina u Srba nesvesno su preuzimali i njegovu
ideološku potku. Nakon ove, nazovimo je "faze institucionalizacije", kroz obrazovni
sistem dolazi do neprekidnog reprodukovanja ovog narativa. Posledica toga je da u
savremenom srpskom obrazovanju susrećemo, gotovo savršeno očuvane, primere teorijskih
koncepata XVIII i XIX stoleća.",
publisher = "Beograd : Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu, Odeljenje za etnologiju i antropologiju",
journal = "Etnoantropološki problemi",
title = "Relata refero. Percepcija antičke grčke prošlosti u savremenom srpskom obrazovanju",
pages = "747-762",
volume = "7",
number = "3",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_dais_10834"
}
Mihajlović, V. V.. (2012). Relata refero. Percepcija antičke grčke prošlosti u savremenom srpskom obrazovanju. in Etnoantropološki problemi
Beograd : Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu, Odeljenje za etnologiju i antropologiju., 7(3), 747-762.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_dais_10834
Mihajlović VV. Relata refero. Percepcija antičke grčke prošlosti u savremenom srpskom obrazovanju. in Etnoantropološki problemi. 2012;7(3):747-762.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_dais_10834 .
Mihajlović, Vladimir V., "Relata refero. Percepcija antičke grčke prošlosti u savremenom srpskom obrazovanju" in Etnoantropološki problemi, 7, no. 3 (2012):747-762,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_dais_10834 .
