Anglizmi u hrvatskome nazivlju

Abstract

U radu se raspravlja o položaju anglizama1 u hrvatskome nazivlju. U područjima koja se intenzivno razvijaju (npr. informatika i tehnologija općenito, ekonomija – osobito marketing i menadžment, ekologija, komunikologija, sport, glazba itd.) i u kojima novi pojmovi najčešće nastaju na engleskome govornom području te označuju engleskim nazivom, potreba da se u hrvatskome jeziku označi taj novi pojam zadovoljava se, barem u prvo vrijeme, tako da se leksička praznina popunjava engleskim nazivom te u hrvatski jezik svakodnevno ulazi mnoštvo engleskih naziva. U radu se pokazuje kako se tim nazivima pristupa u terminološkome normiranju, s osobitim obzirom na terminološku djelatnost u Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Posebno se komentiraju, osobito s aspekta načela da naziv mora biti u skladu s pravilima (hrvatskoga) standardnoga jezika, ove česte pojave: 1. unatoč tomu što u postoji hrvatski internacionalizam (riječ iz latinskoga ili grčkoga) posuđuje se i tomu internacionalizmu istoznačni anglizam (engleski internacionalizam) kojemu se pridaje novo (uže, specijalizirano) značenje, 2. krši se, osobito kad je riječ o pridjevima, pravilo da jezično posuđivanju staje nakon prvoga koraka, preuzimanja osnovne riječi, te da se sve tvorbeno povezane riječi tvore u jeziku primatelju, 3. u nazivlju se pojavljuje razmjerno velik broj riječi koje su lažni prijatelji engleskim riječima, 4. u višerječnim nazivima sve je prisutniji engleski sintaktički model nesklonjiva imenica/pridjev + imenica.

The author analyses the position of anglicisms in Croatian terminology. The paper focuses on the standardization of terminology and the adaptation of English abbreviations, circular loanwords, false friends and syntactic loans.