Show simple item record

Recepcija sovjetske muzike na Zapadu - istorija simpatija i nesporazuma

dc.creatorHakobian, Levon
dc.date.accessioned2018-05-07T11:36:19Z
dc.date.available2018-05-07T11:36:19Z
dc.date.issued2012
dc.identifier.issn1450-9814 (print)
dc.identifier.urihttps://dais.sanu.ac.rs/123456789/2708
dc.description.abstractIn this concise survey, the evolution of Western attitudes to Soviet music is retraced: from a certain interest in the early Soviet avant-garde, through ‘Cold War’ attempts to keep alive the works banned under Stalin, to the support of the Soviet avant-garde of the ’60-70s and the recent vogue for Soviet music of a stylistically ‘moderate’ kind, which has never been popular among Russian connoisseurs. Side by side with manifestations of sympathy, some typical misunderstandings are pointed out.en
dc.description.abstractU radu se prati evolucija zapadnih stavova o sovjetskoj muzici tokom decenija postojanja SSSR-a i posle. Registrovano je izvesno interesovanje za ranu sovjetsku avangardu iz 20-ih godina, o kojoj je najautoritativnije pisao nemački muzikolog Detlef Gojovi; postojala je tendencija na Zapadu da se održe u životu dela sovjetskih kompozitora koja su bila zabranjena u vreme Staljina; pružana je podrška sovjetskoj avangardi 60-ih, 70-ih godina i 80-ih godina, mada je prema njoj izgrađivan ambivalentan odnos jer se u tim delima 'drugost' sovjetske muzičke produkcije nije tako jasno uočavala. U celini gledano, Zapad sa svojim interesovanjem za sovjetsku muziku, u kojem je, osim izvesnih primesa pokroviteljstva i popustljivosti, bilo i intuicije za njenu dublju egzistencijalnu osnovu, u mnogome je uticao na njen razvoj, podsticao je njene nekonformističke tokove i štitio od ozbiljnih progona njene najznačajnije i najneposlušnije stvaraoce. Zahvaljujući izvođenju u inostranstvu, neke opere Prokofjeva, Šostakoviča i Knipera koje su bile kritikovane i zanemarivane u SSSR-u, dobijale su nove prilike za scenski život u zemlji. U radu se skreće pažnja i na neke aspekte 'slučaja Šostakovič' koji se odnose na potcenjivanje od strane zapadnih autora velikog dela njegovog opusa koji je navodno bio određen okolnostima društvene prismotre nad radom kompozitora. Diskusije koje su se tim povodom vodile često nisu uzimale u obzir činjenicu koja je domaćim muzičarima i uopšte stanovništvu bila dobro poznata: da jedna ista osoba može istovremeno da bude uzor slobodoumnog mišljenja i sovjetski 'lojalista', kompozitor dela sa izvesnim ideološkim mrljama i barjaktar 'sovjetskosti' u kulturi.sr
dc.rightsopenAccess
dc.rights.urihttps://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/4.0/
dc.sourceМузикологија / Musicology
dc.subjectSovieten
dc.subjectWesternen
dc.subjectmisunderstandingsen
dc.titleThe reception of Soviet music in the West: A history of sympathy and misunderstandingsen
dc.titleRecepcija sovjetske muzike na Zapadu - istorija simpatija i nesporazumasr
dc.typearticle
dc.rights.licenseBY-NC-ND
dcterms.abstractХакобиан Левон; Рецепција совјетске музике на Западу - историја симпатија и неспоразума; Рецепција совјетске музике на Западу - историја симпатија и неспоразума;
dc.citation.spage125
dc.citation.epage137
dc.citation.issue13
dc.identifier.doi10.2298/MUZ120204015H
dc.type.versionpublishedVersion
dc.identifier.fulltexthttps://dais.sanu.ac.rs/bitstream/id/20452/2786.pdf
dc.citation.other(13): 125-137
dc.identifier.rcubhttps://hdl.handle.net/21.15107/rcub_dais_2708


Files in this item

Thumbnail

This item appears in the following Collection(s)

Show simple item record