General histories of music and the place of the European periphery
Mesto evropske periferije u opštim istorijama muzike
Apstrakt
One of the aims of the paper is to draw attention to examples of partiality against younger or peripheral music cultures, still subsisting in Western general histories of music. It is suggested that one of the ways of overcoming such attitudes could be to organize team work that would concentrate on writing regional histories of music. Thus a fairer integration into general histories of music would hopefully be achieved.
Nacionalni pokreti koji su vodili ka stvaranju nacionalnih država u Evropi proizveli su klimu rivalstva između različitih naroda na svim poljima uključujući i muziku. Istoričari muzike iz 'centra' tumačili su takozvane nacionalne škole iz periferijskih oblasti Evrope (istočne Evrope Skandinavije, Španije)kao niže vredne. Razlog je prvenstveno bio otpor prema uvođenju narodne muzike u visokoorganizovane forme zapadne muzike, što je ugrožavalo, smatrali su, dostojanstvo i univerzalni karakter zapadne muzike. U novijem razdoblju, posle Drugog svetskog rata, odnos prema malim perifernim kulturama se promenio na bolje, ali jednostrani stavovi još opstaju, pa je i jedan od ciljeva ovog rada da se skrene pažnja na neke od njih. Uvek će biti kompozitora čije će mesto, zbog njihovog lokalnog značaja biti ograničeno na nacionalne istorije muzike. Problem je što oni drugi izuzetni pojedinci iz nedovoljno afirmisanih kultura - izuzimajući one koji su se preselili u neki od važnijih muzičkih centar...a - nisu na adekvatan način zastupljeni u opštim istorijama. Činjenica je da je potrebna naučna muzikološka afirmacija manjih kultura. U tom smislu bi trebalo primeniti Dalhausovu misao da je svetska istorija muzike - metodološki definisano istorijsko komparativističko istraživanje. Filozofija muzičke istorije može da ima koristi od proučavanja modela koji bi se uočili u razvojnim procesima u različitim zemljama. U svakom slučaju, rezultat ne sme da bude jednostavno zbir nacionalnih istorija predstavljen na enciklopedijski način u sukcesivnim poglavljima, već se, kroz uporedna proučavanja, mora ostvariti strukturna povezanost i kontinuirana višeslojnost naracije.
Ključne reči:
histories of music / nationalism in music / centre-periphery relations / istorija muzike / nacionalizam u muzici / odnos centar-periferijaIzvor:
Музикологија / Musicology, 2001, 1, 141-149Institucija/grupa
Музиколошки институт САНУ / Institute of Musicology SASATY - JOUR AU - Milin, Melita PY - 2001 UR - https://dais.sanu.ac.rs/123456789/2505 AB - One of the aims of the paper is to draw attention to examples of partiality against younger or peripheral music cultures, still subsisting in Western general histories of music. It is suggested that one of the ways of overcoming such attitudes could be to organize team work that would concentrate on writing regional histories of music. Thus a fairer integration into general histories of music would hopefully be achieved. AB - Nacionalni pokreti koji su vodili ka stvaranju nacionalnih država u Evropi proizveli su klimu rivalstva između različitih naroda na svim poljima uključujući i muziku. Istoričari muzike iz 'centra' tumačili su takozvane nacionalne škole iz periferijskih oblasti Evrope (istočne Evrope Skandinavije, Španije)kao niže vredne. Razlog je prvenstveno bio otpor prema uvođenju narodne muzike u visokoorganizovane forme zapadne muzike, što je ugrožavalo, smatrali su, dostojanstvo i univerzalni karakter zapadne muzike. U novijem razdoblju, posle Drugog svetskog rata, odnos prema malim perifernim kulturama se promenio na bolje, ali jednostrani stavovi još opstaju, pa je i jedan od ciljeva ovog rada da se skrene pažnja na neke od njih. Uvek će biti kompozitora čije će mesto, zbog njihovog lokalnog značaja biti ograničeno na nacionalne istorije muzike. Problem je što oni drugi izuzetni pojedinci iz nedovoljno afirmisanih kultura - izuzimajući one koji su se preselili u neki od važnijih muzičkih centara - nisu na adekvatan način zastupljeni u opštim istorijama. Činjenica je da je potrebna naučna muzikološka afirmacija manjih kultura. U tom smislu bi trebalo primeniti Dalhausovu misao da je svetska istorija muzike - metodološki definisano istorijsko komparativističko istraživanje. Filozofija muzičke istorije može da ima koristi od proučavanja modela koji bi se uočili u razvojnim procesima u različitim zemljama. U svakom slučaju, rezultat ne sme da bude jednostavno zbir nacionalnih istorija predstavljen na enciklopedijski način u sukcesivnim poglavljima, već se, kroz uporedna proučavanja, mora ostvariti strukturna povezanost i kontinuirana višeslojnost naracije. T2 - Музикологија / Musicology T1 - General histories of music and the place of the European periphery T1 - Mesto evropske periferije u opštim istorijama muzike SP - 141 EP - 149 IS - 1 UR - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_dais_2505 ER -
@article{ author = "Milin, Melita", year = "2001", abstract = "One of the aims of the paper is to draw attention to examples of partiality against younger or peripheral music cultures, still subsisting in Western general histories of music. It is suggested that one of the ways of overcoming such attitudes could be to organize team work that would concentrate on writing regional histories of music. Thus a fairer integration into general histories of music would hopefully be achieved., Nacionalni pokreti koji su vodili ka stvaranju nacionalnih država u Evropi proizveli su klimu rivalstva između različitih naroda na svim poljima uključujući i muziku. Istoričari muzike iz 'centra' tumačili su takozvane nacionalne škole iz periferijskih oblasti Evrope (istočne Evrope Skandinavije, Španije)kao niže vredne. Razlog je prvenstveno bio otpor prema uvođenju narodne muzike u visokoorganizovane forme zapadne muzike, što je ugrožavalo, smatrali su, dostojanstvo i univerzalni karakter zapadne muzike. U novijem razdoblju, posle Drugog svetskog rata, odnos prema malim perifernim kulturama se promenio na bolje, ali jednostrani stavovi još opstaju, pa je i jedan od ciljeva ovog rada da se skrene pažnja na neke od njih. Uvek će biti kompozitora čije će mesto, zbog njihovog lokalnog značaja biti ograničeno na nacionalne istorije muzike. Problem je što oni drugi izuzetni pojedinci iz nedovoljno afirmisanih kultura - izuzimajući one koji su se preselili u neki od važnijih muzičkih centara - nisu na adekvatan način zastupljeni u opštim istorijama. Činjenica je da je potrebna naučna muzikološka afirmacija manjih kultura. U tom smislu bi trebalo primeniti Dalhausovu misao da je svetska istorija muzike - metodološki definisano istorijsko komparativističko istraživanje. Filozofija muzičke istorije može da ima koristi od proučavanja modela koji bi se uočili u razvojnim procesima u različitim zemljama. U svakom slučaju, rezultat ne sme da bude jednostavno zbir nacionalnih istorija predstavljen na enciklopedijski način u sukcesivnim poglavljima, već se, kroz uporedna proučavanja, mora ostvariti strukturna povezanost i kontinuirana višeslojnost naracije.", journal = "Музикологија / Musicology", title = "General histories of music and the place of the European periphery, Mesto evropske periferije u opštim istorijama muzike", pages = "141-149", number = "1", url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_dais_2505" }
Milin, M.. (2001). General histories of music and the place of the European periphery. in Музикологија / Musicology(1), 141-149. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_dais_2505
Milin M. General histories of music and the place of the European periphery. in Музикологија / Musicology. 2001;(1):141-149. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_dais_2505 .
Milin, Melita, "General histories of music and the place of the European periphery" in Музикологија / Musicology, no. 1 (2001):141-149, https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_dais_2505 .