The ways of suffering in the Balkans: Patior and πάσχω intertwined

Abstract

The paper proposes a re-examination of the hitherto supposed Latin ancestry of Rum. păţi, Arum. pat, Alb. pësoj, Bulg., Bя, Mac. пaти, S.-Cr.. _.-C all meaning "to suffer, endure, etc." and argues in favour of Greek πάσχω i.e. πααίνω as the more probable common ultimate prototype, rather than VLat. *patire Lat. patior.

U radu se predlaže preispitivanje dosad pretpostavljanog latinskog porekla rum. păţi, arum. pat, alb. pësoj, bug. пàтя, mak. pati, s.-h. пàтити, koji svi znače "patiti, trpeti, stradati i sl." i obrazlaže se zašto je, za većinu tih balkanskih glagola, gr. πάσχω tj. παθαίνω verovatniji krajnji predložak nego vlat. *patire lat. patior. U radu se daje pregled savremene situacije u svakom jeziku tako što se konstatuje obim leksičko-semantičkih porodica odgovarajućih glagola i razmatraju se formalni, semantički, hronološki lingvo-geografski i drugi nelingvistički faktori od potencijalnog značaja za utvrđivanje izvora pozajmljivanja. Analiza je usredsređena na srpski jezik (tj. srpsko-hrvatski) koji se –iako nije tipičan balkanski jezik– zahvaljujući relativnom obilju raspoloživih podataka, pokazao kao koristan i za opšta razmatranja, budući da je u njemu, po svemu sudeći, došlo do višestrukog pozajmljivanja antičkog para glagola od njihovih različitih naslednika u različitim periodima. U radu se ne donose konačni zaključci budući da je cilj bio samo da se skrene pažnja na problem različitih etimologija gorepomenutih glagola u balkanskim jezicima i bolje osvetli srpski materijal, ne gubeći ni u jednom trenutku iz vida njegovo balkansko okruženje. I najzad, u radu se poziva na sprovođenje detaljnih istraživanja svih izvora koji su dostupni lokalnim lingvistima, što bi omogućilo zbirno sagledavanje čitavog problema i zatim, unakrsnim poređenjem činjenica svakog jezika, dovelo do konačne slike o etimologiji glagola na *pat- "trpeti stradati itd." u svakom balkanskom jeziku ponaosob.