Приказ основних података о документу

Божанска отмица као фунерални мотив-пример стеле из Виминацијума

dc.creatorPilipović, Sanja M.
dc.date.accessioned2018-11-09T13:10:27Z
dc.date.available2018-11-09T13:10:27Z
dc.date.issued2002
dc.identifier.issn0350-7653
dc.identifier.urihttps://dais.sanu.ac.rs/123456789/4126
dc.description.abstractThe theme of rape in the decorative program of the stela of M. Valerius Speratus from Viminacium and his wife Lucia Aphrodisia is expressed in the composition of the Rape of Kore and the Rape of Europa. This paper attempts to understand the said myths and their pictorial representations as funeral symbols of the after-death journey of the soul. Possible geopolitical meaning of the myth of the Rape of Europa has also been taken into consideration. The stela from Viminacium have also been viewed in relation to the monuments with the similar representations in the neighboring Danubian provinces.en
dc.description.abstractTema božanske otmice u dekorativnom programu nadgrobnog spomenika M.Valerius Speratusa-a i njegove supruge iz Viminacijuma prisutna je na kompozicijama Otmice Kore i Otmice Evrope. Stela je na osnovu natpisa različito datovana od vremena Hadrijanove vladavine sve do vremena Septimija Severa. Veoma bogat ikonografski program viminacijumske stele može da se sagleda na različitim planovima. Prikazane božanske otmice mogu da se razumeju kao likovni simboli za put duše nakon smrti. Obe otmice povod su sjedinjenju besmrtnog božanstva i smrtne žene, hijerogamiji, odnosno momentu apoteoze ili oboženja smrtnog bića. Na sledećem nivou simbolizam ovih otmica može da se sagleda u njihovom konkretnijem funeralnom kontekstu. Brojni su klasični tekstovi kao i epitafi koji ukazuju da se ovaj prelazni momenat u životu žene, iz devojaštva u zrelo doba koji otmica zapravo i prikazuje izjednačava sa prelaznim momentom iz života u smrt. Još od VI veka st.e. epitafi identifikuju umrlu devojku sa otetom Korom ili Evropom i čine osnovu za razumevanje ovih odnosa koji su naglašeni i postojanjem spomenika sa predstavom otmice Evrope podignutih umrlim ženama. Ovaj odnos između momenta otmice i smrti je često iskazan kroz odnos samog čina venčanja i čina sahrane. Na likovnom planu posebno je naglašen prikazom vela iznad glave otete devojke koji ukazuje na pokrov, odnosno zemaljsku smrt, ali i na čin hieros gamos, odnosno na veo kojim nevesta pokriva svoju glavu. Na viminacijumskoj steli on je prikazan iznad glave Evrope i u ne tako eksplicitnoj formi u predstavi otmice Kore. Uspostavljanjem veze između kontinenta i feničanske princeze, mitološka figura Evrope može da bude sagledana i u njenom geopolitičkom kontekstu. Izražavanje ideje Grci nasuprot Varvara može se transponovati i na Rimljane i zato predstavlja novi nivo mogućeg značenja ove prvobitno funeralne teme. Vizuelizovana na funeralnim spomenicima duž dunavskog limesa predstava otmice Evrope ne može da potvrdi ali svakako može da ukaže na novi nivo razumevanja ove teme. Kompozicije otmice Evrope i otmice Persefone nisu ubičajeno predstavljane zajedno na sepulkralnim spomenicima. Zato je izuzetno važno spomenuti bliskost programa viminacijumskog spomenika sa grobnicom Nasonii, čije je slikarstvo poznato samo sa akvarela Pietra Santi Bartolija i crteža P. Bellori-ja sa kraja XVII veka. Ovde su predstave Otmice Evrope i Otmice Persefone predstavljene na naspramnim stranama grobnice. Analogije u programu viminacijumske stele i slikarstva grobnice Nasonii, dva prostorno veoma udaljena spomenika postavljaju pitanje mogućnih dodira ovih prostora. Kompozicije ovih božanskih otmica nisu toliko ikonografski bliske koliko je važna činjenica da zajedno predstavljaju deo složenog ikonografskog programa. Uticaji koji su dolazili iz Italije, posredstvom kulturnih veza između rimskih provincija dunavske oblasti ovim primerom se samo naglašavaju. viminacijumske radionice su izgleda bile veoma dobro geografski smeštene da iskoriste tokove ovih kulturnih strujanja. Sa druge strane izuzetno je važna i kolonizacija grčkog stanovništva, koje je čuvalo snažnu helenističku tradiciju u kojoj su i nastali mitovi o božanskim otmicama kao i njihove najranije likovne predstave. Izuzetno složen program viminacijumskog spomenika, sa predstavama božanskih otmica Persefone i Evrope, ne samo u pogledu stila u kojem su ovi reljefi izvedeni, već i svojim kompleksnim simbolizmom svakako prevazilazi okvire prostora na kojem je ovaj spomenik nastao.sr
dc.rightsopenAccess
dc.rights.urihttps://creativecommons.org/licenses/by-nc-sa/4.0/
dc.sourceBalcanica
dc.titleDivine rape as funeral motif: Example of stela from Viminaciumen
dc.titleБожанска отмица као фунерални мотив-пример стеле из Виминацијумаsr
dc.typearticle
dc.rights.licenseBY-NC-SA
dcterms.abstractPilipović Sanja M.; Božanska otmica kao funeralni motiv-primer stele iz Viminacijuma;
dc.citation.spage61
dc.citation.epage88
dc.citation.issue32-33
dc.identifier.doi10.2298/BALC0233061P
dc.type.versionpublishedVersionen
dc.identifier.fulltexthttps://dais.sanu.ac.rs/bitstream/id/21085/4237.pdf
dc.citation.other(32-33): 61-88
dc.identifier.rcubhttps://hdl.handle.net/21.15107/rcub_dais_4126


Документи

Thumbnail

Овај документ се појављује у следећим колекцијама

Приказ основних података о документу