Приставочно-предложные отношения в словообразовательной структуре глагола: На примере словенского языка
Префиксално-предлошки односи у творбеној структури глагола - на примеру словеначког језика
Apstrakt
V stat'e na primere slovenskogo jazyka rassmatrivaetsja vzaimozavisimost' meždu pristavočnymi derivacionnymi morfemami i predlogami v glagolah i glagol'nyh sočetanijah. Suščestvujuščaja vzaimosvjaz' vyražaetsja v raspredelenii kategorii vida, fazisnogo i obstojatel'stvennogo značenija meždu različnymi prefikasal'nymi i predložnymi glagol'nymi morfemami.
Međuzavisnost prefiksalnih morfema u tvorbenoj strukturi glagola i predloških morfema ispoljava se u tome što prefiksalne morfeme daju okolnosnu determinisanost i modifikaciju, dok predlozi izražavaju okolnosno značenje koje konkretizuje semantičko-sintaksičku i strukturno-sintaksičku ulogu glagola u rečenici. Distribucija prefiksalnih morfema indirektno pokazuje viši ili niži stepen univerzalnosti pojedinih prefiksa, tj. njihovu sposobnost da objedine okolnosno, kvalifikativno, fazno i vidsko značenje. U zavisnosti od toga da li prefiks sa prostorno-vremenskim modifikacionim značenjem kao osnovnim utiče na korenski ili tvorbeni elemenat prefiksalnog glagola, tj. u zavisnosti od toga da li on samo naglašava takvo značenje, ili unosi novi prostorno- vremenski elemenat u tvorbenu osnovu, razlikuju se prefiksalne morfeme koje a) daju smer značenju deriviranih prefiksalnih glagola ili b) menjaju smer u značenju deriviranih prefiksalnih glagola uvodeći pri tome nove ili dopunske odnose u re...čenici, dok prefiksi sa modifikacionim značenjem osobine ili stepena (irelevantnim sa stanovi- šta semantičko-sintaksičkih odnosa) dovode samo do promene osobine ili stepena glagolske radnje ili stanja, i ograničavaju se samo na to, ne utičući na već postojeće moguće predloške odnose, npr. obnesti se "izkazati se" (srp. imati uspeha), unesti se "umiriti se" (srp. umiriti se), za razliku od, naprimer oponesti "očitati" (srp. očitati), ponesti k/h/proti/po/na/v, prenesti na/v/po (srp. prebaciti /na nekoga/). Bez dodatne okolnosne usmerenosti ostaju i čisto vidske, odn. samo vidske prefiksalne morfeme, npr. približati razdeliti, ohladiti - shladiti, boljšati - izboljševati/poboljševati i sl. Kao što se moglo očekivati, najviši stepen međusobne zavisnosti (uglavnom u izražavanju prostorno-vremenskih značenja) postoji između prefiksalnih i predloških morfema kod glagola koji izražavaju telesna i duševna stanja, npr. prebivati na/v/pri, prenoč evati v/pri, preživotariti skozi, preživeti na/v/pri/skozi, obležati na/za, kod glagola kretanja, npr. povzpeti se na poleteti v, preletavati po/na/čez, i kod glagola s naglašenim elementom značenja zajedničkog prebivanja, pojavljivanja ili pripadanja, npr. podedovati za/od/po, pocukati za, podariti za, počakati z, povasovati pri omejiti na i sl. Isto tako je bilo očekivano da najmanji stepen međusobne zavisnosti postoji između prefiksalnih i predloških morfema u čijem je značenju naglašen elemenat promene osobine, npr., pokriti z, pogladiti z pokropiti z, pomastiti z, poškropiti z, razvaljati v/na, ili promene uopšte npr. povzpeti se na/v, povečati se za/v, kao i kod glagola govorenja razumevanja, razmišljanja, npr. poklicati po, povprašati po/za‚ k, podvomiti o, pofilozofirati o, zaprositi za, poklicati k/v/na itd. Kod prefiksa sastavljenih od dveju morfema ili od više morfema jasno se vidi, a ispoljava se i u modifikacijama koje one nose, veza između semantičko-sintaksičke hijerarhije okolnosnih i odredbenih obeležja rečenice i sintagme i hijerarhije distribucije morfema u dvočlanom ili višečlanom prefiksu, u tom smislu što težište prefiksalnog značenja dolazi na krajnju levu prefiksalnu morfemu, npr. sprevreči: prevreči, doprinesti: prinesti, predomisliti se "premisliti se": domisliti se, oprijemati: prijemati, vpoklicati poklicati, koja može imati pre svega vidsko, odnosno (i) fazno značenje, npr. postrgati: strgati. Krajnja leva prefiksalna morfema u sastavu dvočlanih i višečlanih prefiksa (obično zbog delimičnog značenjskog podudaranja s morfemom koja sledi) značenjski dominira i zato u upotrebi (postepeno) ukida morfemu koja se nalazi bliže korenu, npr. prepogibati > pregibati razpodeliti > razdeliti, i obratno, npr. pridodajati > dodajati, zaukazati > ukazati; a kod nekih glagola još se čuva ravnopravan semantičko-tvorbeni odnos, npr. razpodeliti: razdeliti: porazdeliti i sl.
Ključne reči:
pristavočno-predložnye otnošenija / pristavki / pristavočnye morfemy / predlogi / predložnye morfemy / kategorija vida / vidovoe značenie / fazisnoe značenie / obstojatel'stvennoe značenieIzvor:
Јужнословенски филолог, 2007, 63, 121-148TY - JOUR AU - Žele, Andreja PY - 2007 UR - https://dais.sanu.ac.rs/123456789/2903 AB - V stat'e na primere slovenskogo jazyka rassmatrivaetsja vzaimozavisimost' meždu pristavočnymi derivacionnymi morfemami i predlogami v glagolah i glagol'nyh sočetanijah. Suščestvujuščaja vzaimosvjaz' vyražaetsja v raspredelenii kategorii vida, fazisnogo i obstojatel'stvennogo značenija meždu različnymi prefikasal'nymi i predložnymi glagol'nymi morfemami. AB - Međuzavisnost prefiksalnih morfema u tvorbenoj strukturi glagola i predloških morfema ispoljava se u tome što prefiksalne morfeme daju okolnosnu determinisanost i modifikaciju, dok predlozi izražavaju okolnosno značenje koje konkretizuje semantičko-sintaksičku i strukturno-sintaksičku ulogu glagola u rečenici. Distribucija prefiksalnih morfema indirektno pokazuje viši ili niži stepen univerzalnosti pojedinih prefiksa, tj. njihovu sposobnost da objedine okolnosno, kvalifikativno, fazno i vidsko značenje. U zavisnosti od toga da li prefiks sa prostorno-vremenskim modifikacionim značenjem kao osnovnim utiče na korenski ili tvorbeni elemenat prefiksalnog glagola, tj. u zavisnosti od toga da li on samo naglašava takvo značenje, ili unosi novi prostorno- vremenski elemenat u tvorbenu osnovu, razlikuju se prefiksalne morfeme koje a) daju smer značenju deriviranih prefiksalnih glagola ili b) menjaju smer u značenju deriviranih prefiksalnih glagola uvodeći pri tome nove ili dopunske odnose u rečenici, dok prefiksi sa modifikacionim značenjem osobine ili stepena (irelevantnim sa stanovi- šta semantičko-sintaksičkih odnosa) dovode samo do promene osobine ili stepena glagolske radnje ili stanja, i ograničavaju se samo na to, ne utičući na već postojeće moguće predloške odnose, npr. obnesti se "izkazati se" (srp. imati uspeha), unesti se "umiriti se" (srp. umiriti se), za razliku od, naprimer oponesti "očitati" (srp. očitati), ponesti k/h/proti/po/na/v, prenesti na/v/po (srp. prebaciti /na nekoga/). Bez dodatne okolnosne usmerenosti ostaju i čisto vidske, odn. samo vidske prefiksalne morfeme, npr. približati razdeliti, ohladiti - shladiti, boljšati - izboljševati/poboljševati i sl. Kao što se moglo očekivati, najviši stepen međusobne zavisnosti (uglavnom u izražavanju prostorno-vremenskih značenja) postoji između prefiksalnih i predloških morfema kod glagola koji izražavaju telesna i duševna stanja, npr. prebivati na/v/pri, prenoč evati v/pri, preživotariti skozi, preživeti na/v/pri/skozi, obležati na/za, kod glagola kretanja, npr. povzpeti se na poleteti v, preletavati po/na/čez, i kod glagola s naglašenim elementom značenja zajedničkog prebivanja, pojavljivanja ili pripadanja, npr. podedovati za/od/po, pocukati za, podariti za, počakati z, povasovati pri omejiti na i sl. Isto tako je bilo očekivano da najmanji stepen međusobne zavisnosti postoji između prefiksalnih i predloških morfema u čijem je značenju naglašen elemenat promene osobine, npr., pokriti z, pogladiti z pokropiti z, pomastiti z, poškropiti z, razvaljati v/na, ili promene uopšte npr. povzpeti se na/v, povečati se za/v, kao i kod glagola govorenja razumevanja, razmišljanja, npr. poklicati po, povprašati po/za‚ k, podvomiti o, pofilozofirati o, zaprositi za, poklicati k/v/na itd. Kod prefiksa sastavljenih od dveju morfema ili od više morfema jasno se vidi, a ispoljava se i u modifikacijama koje one nose, veza između semantičko-sintaksičke hijerarhije okolnosnih i odredbenih obeležja rečenice i sintagme i hijerarhije distribucije morfema u dvočlanom ili višečlanom prefiksu, u tom smislu što težište prefiksalnog značenja dolazi na krajnju levu prefiksalnu morfemu, npr. sprevreči: prevreči, doprinesti: prinesti, predomisliti se "premisliti se": domisliti se, oprijemati: prijemati, vpoklicati poklicati, koja može imati pre svega vidsko, odnosno (i) fazno značenje, npr. postrgati: strgati. Krajnja leva prefiksalna morfema u sastavu dvočlanih i višečlanih prefiksa (obično zbog delimičnog značenjskog podudaranja s morfemom koja sledi) značenjski dominira i zato u upotrebi (postepeno) ukida morfemu koja se nalazi bliže korenu, npr. prepogibati > pregibati razpodeliti > razdeliti, i obratno, npr. pridodajati > dodajati, zaukazati > ukazati; a kod nekih glagola još se čuva ravnopravan semantičko-tvorbeni odnos, npr. razpodeliti: razdeliti: porazdeliti i sl. T2 - Јужнословенски филолог T1 - Приставочно-предложные отношения в словообразовательной структуре глагола: На примере словенского языка T1 - Префиксално-предлошки односи у творбеној структури глагола - на примеру словеначког језика SP - 121 EP - 148 IS - 63 DO - 10.2298/JFI0763121Z UR - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_dais_2903 ER -
@article{ author = "Žele, Andreja", year = "2007", abstract = "V stat'e na primere slovenskogo jazyka rassmatrivaetsja vzaimozavisimost' meždu pristavočnymi derivacionnymi morfemami i predlogami v glagolah i glagol'nyh sočetanijah. Suščestvujuščaja vzaimosvjaz' vyražaetsja v raspredelenii kategorii vida, fazisnogo i obstojatel'stvennogo značenija meždu različnymi prefikasal'nymi i predložnymi glagol'nymi morfemami., Međuzavisnost prefiksalnih morfema u tvorbenoj strukturi glagola i predloških morfema ispoljava se u tome što prefiksalne morfeme daju okolnosnu determinisanost i modifikaciju, dok predlozi izražavaju okolnosno značenje koje konkretizuje semantičko-sintaksičku i strukturno-sintaksičku ulogu glagola u rečenici. Distribucija prefiksalnih morfema indirektno pokazuje viši ili niži stepen univerzalnosti pojedinih prefiksa, tj. njihovu sposobnost da objedine okolnosno, kvalifikativno, fazno i vidsko značenje. U zavisnosti od toga da li prefiks sa prostorno-vremenskim modifikacionim značenjem kao osnovnim utiče na korenski ili tvorbeni elemenat prefiksalnog glagola, tj. u zavisnosti od toga da li on samo naglašava takvo značenje, ili unosi novi prostorno- vremenski elemenat u tvorbenu osnovu, razlikuju se prefiksalne morfeme koje a) daju smer značenju deriviranih prefiksalnih glagola ili b) menjaju smer u značenju deriviranih prefiksalnih glagola uvodeći pri tome nove ili dopunske odnose u rečenici, dok prefiksi sa modifikacionim značenjem osobine ili stepena (irelevantnim sa stanovi- šta semantičko-sintaksičkih odnosa) dovode samo do promene osobine ili stepena glagolske radnje ili stanja, i ograničavaju se samo na to, ne utičući na već postojeće moguće predloške odnose, npr. obnesti se "izkazati se" (srp. imati uspeha), unesti se "umiriti se" (srp. umiriti se), za razliku od, naprimer oponesti "očitati" (srp. očitati), ponesti k/h/proti/po/na/v, prenesti na/v/po (srp. prebaciti /na nekoga/). Bez dodatne okolnosne usmerenosti ostaju i čisto vidske, odn. samo vidske prefiksalne morfeme, npr. približati razdeliti, ohladiti - shladiti, boljšati - izboljševati/poboljševati i sl. Kao što se moglo očekivati, najviši stepen međusobne zavisnosti (uglavnom u izražavanju prostorno-vremenskih značenja) postoji između prefiksalnih i predloških morfema kod glagola koji izražavaju telesna i duševna stanja, npr. prebivati na/v/pri, prenoč evati v/pri, preživotariti skozi, preživeti na/v/pri/skozi, obležati na/za, kod glagola kretanja, npr. povzpeti se na poleteti v, preletavati po/na/čez, i kod glagola s naglašenim elementom značenja zajedničkog prebivanja, pojavljivanja ili pripadanja, npr. podedovati za/od/po, pocukati za, podariti za, počakati z, povasovati pri omejiti na i sl. Isto tako je bilo očekivano da najmanji stepen međusobne zavisnosti postoji između prefiksalnih i predloških morfema u čijem je značenju naglašen elemenat promene osobine, npr., pokriti z, pogladiti z pokropiti z, pomastiti z, poškropiti z, razvaljati v/na, ili promene uopšte npr. povzpeti se na/v, povečati se za/v, kao i kod glagola govorenja razumevanja, razmišljanja, npr. poklicati po, povprašati po/za‚ k, podvomiti o, pofilozofirati o, zaprositi za, poklicati k/v/na itd. Kod prefiksa sastavljenih od dveju morfema ili od više morfema jasno se vidi, a ispoljava se i u modifikacijama koje one nose, veza između semantičko-sintaksičke hijerarhije okolnosnih i odredbenih obeležja rečenice i sintagme i hijerarhije distribucije morfema u dvočlanom ili višečlanom prefiksu, u tom smislu što težište prefiksalnog značenja dolazi na krajnju levu prefiksalnu morfemu, npr. sprevreči: prevreči, doprinesti: prinesti, predomisliti se "premisliti se": domisliti se, oprijemati: prijemati, vpoklicati poklicati, koja može imati pre svega vidsko, odnosno (i) fazno značenje, npr. postrgati: strgati. Krajnja leva prefiksalna morfema u sastavu dvočlanih i višečlanih prefiksa (obično zbog delimičnog značenjskog podudaranja s morfemom koja sledi) značenjski dominira i zato u upotrebi (postepeno) ukida morfemu koja se nalazi bliže korenu, npr. prepogibati > pregibati razpodeliti > razdeliti, i obratno, npr. pridodajati > dodajati, zaukazati > ukazati; a kod nekih glagola još se čuva ravnopravan semantičko-tvorbeni odnos, npr. razpodeliti: razdeliti: porazdeliti i sl.", journal = "Јужнословенски филолог", title = "Приставочно-предложные отношения в словообразовательной структуре глагола: На примере словенского языка, Префиксално-предлошки односи у творбеној структури глагола - на примеру словеначког језика", pages = "121-148", number = "63", doi = "10.2298/JFI0763121Z", url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_dais_2903" }
Žele, A.. (2007). Приставочно-предложные отношения в словообразовательной структуре глагола: На примере словенского языка. in Јужнословенски филолог(63), 121-148. https://doi.org/10.2298/JFI0763121Z https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_dais_2903
Žele A. Приставочно-предложные отношения в словообразовательной структуре глагола: На примере словенского языка. in Јужнословенски филолог. 2007;(63):121-148. doi:10.2298/JFI0763121Z https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_dais_2903 .
Žele, Andreja, "Приставочно-предложные отношения в словообразовательной структуре глагола: На примере словенского языка" in Јужнословенски филолог, no. 63 (2007):121-148, https://doi.org/10.2298/JFI0763121Z ., https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_dais_2903 .