Thomas Morley als Musiktheoretiker
Tomas Morli kao teoretičar muzike
Apstrakt
Der Komponist und Musiktheoretiker Thomas Morley hat in seiner Abhandlung "A Plaine and Easie Introduction into Practicall Musicke" (heraus-gegeben 1597 in London) die Kompositionslehre seiner Zeit auf verständliche und anschauliche Weise dargestellt. Der vorliegende Beitrag untersucht sowohl den wissenschaftlichen als auch den didaktischen Wert dieses Traktats. Neben der Besprechung der allgemeinen Charakteristika der Abhandlung, wird im Beitrag auch Morleys Behandlung einzelner Themenbereiche untersucht, so u.a. auch die Klauseldisposition und die Frage, ob die Aussagen Morleys darüber als Wende vom modalen hin zum tonalen Denken interpretiert werden können: In diesem Kontext wird eine Antwort auf Martina Rebmanns Kritik an Carl Dahlhaus' Interpretation der Lehre Morleys gegeben
Traktat Tomasa Morlija A Plain and Easy Introduction into Practical Music objavljen 1597. u Londonu, jedan je od ključnih muzičkih spisa 16. veka. Pri tom je značaj Morlijevog dela kako naučnog tako i didaktičkog karaktera. Od posebnog značaja za muzikologiju su Morlijeva razmatranja o dispoziciji klauzula u okviru modusa. Iako konstelacija stupnjeva na kojima Morli u svom traktatu dozvoljava formiranje klauzula može da navede na interpretacije da je Morli u ovom kontekstu direktan preteča tonalnog sistema, ovakva tumačenja pokazuju se nakon detaljnije istorijske i filološke analize Morlijevog dela problematičnim. Na osnovu razmatranja Morlijevih teza u svetlu teorije muzike 16. veka, posebno na osnovu srodnosti sa teorijom modusa Pjetra Pontija (Pietro Pontio), može se doći do zaključka da se posebnost Morlijeve teorije bazira pre svega na njegovoj bliskosti muzičkoj praksi, koja stoji nasuprot spekulativnim teorijama modusa autora poput Džozefa Carlina. Osnovni didaktički značaj dela... takođe leži u činjenici da je traktat blizak muzičkoj praksi na kojoj se zasniva savremena nastava renesansnog vokalnog kontrapunkta. Dijaloška forma traktata, brojnost notnih primera i razumljivost jezika dodatno doprinose didaktičkoj vrednosti ovoga dela i čine ga primenjivim u okviru nastave i više od četiri stotine godina posle objavljivanja.
Ključne reči:
Thomas Morley / Modus / kontrapunktlehre / klauseldispositionIzvor:
Музикологија / Musicology, 2005, 5, 245-255Institucija/grupa
Музиколошки институт САНУ / Institute of Musicology SASATY - JOUR AU - Popović, Tihomir T. PY - 2005 UR - https://dais.sanu.ac.rs/123456789/2564 AB - Der Komponist und Musiktheoretiker Thomas Morley hat in seiner Abhandlung "A Plaine and Easie Introduction into Practicall Musicke" (heraus-gegeben 1597 in London) die Kompositionslehre seiner Zeit auf verständliche und anschauliche Weise dargestellt. Der vorliegende Beitrag untersucht sowohl den wissenschaftlichen als auch den didaktischen Wert dieses Traktats. Neben der Besprechung der allgemeinen Charakteristika der Abhandlung, wird im Beitrag auch Morleys Behandlung einzelner Themenbereiche untersucht, so u.a. auch die Klauseldisposition und die Frage, ob die Aussagen Morleys darüber als Wende vom modalen hin zum tonalen Denken interpretiert werden können: In diesem Kontext wird eine Antwort auf Martina Rebmanns Kritik an Carl Dahlhaus' Interpretation der Lehre Morleys gegeben AB - Traktat Tomasa Morlija A Plain and Easy Introduction into Practical Music objavljen 1597. u Londonu, jedan je od ključnih muzičkih spisa 16. veka. Pri tom je značaj Morlijevog dela kako naučnog tako i didaktičkog karaktera. Od posebnog značaja za muzikologiju su Morlijeva razmatranja o dispoziciji klauzula u okviru modusa. Iako konstelacija stupnjeva na kojima Morli u svom traktatu dozvoljava formiranje klauzula može da navede na interpretacije da je Morli u ovom kontekstu direktan preteča tonalnog sistema, ovakva tumačenja pokazuju se nakon detaljnije istorijske i filološke analize Morlijevog dela problematičnim. Na osnovu razmatranja Morlijevih teza u svetlu teorije muzike 16. veka, posebno na osnovu srodnosti sa teorijom modusa Pjetra Pontija (Pietro Pontio), može se doći do zaključka da se posebnost Morlijeve teorije bazira pre svega na njegovoj bliskosti muzičkoj praksi, koja stoji nasuprot spekulativnim teorijama modusa autora poput Džozefa Carlina. Osnovni didaktički značaj dela takođe leži u činjenici da je traktat blizak muzičkoj praksi na kojoj se zasniva savremena nastava renesansnog vokalnog kontrapunkta. Dijaloška forma traktata, brojnost notnih primera i razumljivost jezika dodatno doprinose didaktičkoj vrednosti ovoga dela i čine ga primenjivim u okviru nastave i više od četiri stotine godina posle objavljivanja. T2 - Музикологија / Musicology T1 - Thomas Morley als Musiktheoretiker T1 - Tomas Morli kao teoretičar muzike SP - 245 EP - 255 IS - 5 DO - 10.2298/MUZ0505245P UR - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_dais_2564 ER -
@article{ author = "Popović, Tihomir T.", year = "2005", abstract = "Der Komponist und Musiktheoretiker Thomas Morley hat in seiner Abhandlung "A Plaine and Easie Introduction into Practicall Musicke" (heraus-gegeben 1597 in London) die Kompositionslehre seiner Zeit auf verständliche und anschauliche Weise dargestellt. Der vorliegende Beitrag untersucht sowohl den wissenschaftlichen als auch den didaktischen Wert dieses Traktats. Neben der Besprechung der allgemeinen Charakteristika der Abhandlung, wird im Beitrag auch Morleys Behandlung einzelner Themenbereiche untersucht, so u.a. auch die Klauseldisposition und die Frage, ob die Aussagen Morleys darüber als Wende vom modalen hin zum tonalen Denken interpretiert werden können: In diesem Kontext wird eine Antwort auf Martina Rebmanns Kritik an Carl Dahlhaus' Interpretation der Lehre Morleys gegeben, Traktat Tomasa Morlija A Plain and Easy Introduction into Practical Music objavljen 1597. u Londonu, jedan je od ključnih muzičkih spisa 16. veka. Pri tom je značaj Morlijevog dela kako naučnog tako i didaktičkog karaktera. Od posebnog značaja za muzikologiju su Morlijeva razmatranja o dispoziciji klauzula u okviru modusa. Iako konstelacija stupnjeva na kojima Morli u svom traktatu dozvoljava formiranje klauzula može da navede na interpretacije da je Morli u ovom kontekstu direktan preteča tonalnog sistema, ovakva tumačenja pokazuju se nakon detaljnije istorijske i filološke analize Morlijevog dela problematičnim. Na osnovu razmatranja Morlijevih teza u svetlu teorije muzike 16. veka, posebno na osnovu srodnosti sa teorijom modusa Pjetra Pontija (Pietro Pontio), može se doći do zaključka da se posebnost Morlijeve teorije bazira pre svega na njegovoj bliskosti muzičkoj praksi, koja stoji nasuprot spekulativnim teorijama modusa autora poput Džozefa Carlina. Osnovni didaktički značaj dela takođe leži u činjenici da je traktat blizak muzičkoj praksi na kojoj se zasniva savremena nastava renesansnog vokalnog kontrapunkta. Dijaloška forma traktata, brojnost notnih primera i razumljivost jezika dodatno doprinose didaktičkoj vrednosti ovoga dela i čine ga primenjivim u okviru nastave i više od četiri stotine godina posle objavljivanja.", journal = "Музикологија / Musicology", title = "Thomas Morley als Musiktheoretiker, Tomas Morli kao teoretičar muzike", pages = "245-255", number = "5", doi = "10.2298/MUZ0505245P", url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_dais_2564" }
Popović, T. T.. (2005). Thomas Morley als Musiktheoretiker. in Музикологија / Musicology(5), 245-255. https://doi.org/10.2298/MUZ0505245P https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_dais_2564
Popović TT. Thomas Morley als Musiktheoretiker. in Музикологија / Musicology. 2005;(5):245-255. doi:10.2298/MUZ0505245P https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_dais_2564 .
Popović, Tihomir T., "Thomas Morley als Musiktheoretiker" in Музикологија / Musicology, no. 5 (2005):245-255, https://doi.org/10.2298/MUZ0505245P ., https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_dais_2564 .