Pozornice i drame života: moć (nad)gledanja
Конференцијски прилог (Објављена верзија)
Метаподаци
Приказ свих података о документуАпстракт
U radu se porede i kontekstualizuju antičko atinsko pozorište i
savremeno društvo spektakla. U fokusu će biti tri aspekta koja karakterišu ove kontekste – ritualni, institucionalni i perceptivni. Od
stvaranja čuda ili monstruoznosti do senzacija – scena je sve više
dobijala svoje spektakularno ogledalo, koje je crplo iz svakodnevice sve što je moglo. I dok je antičko pozorište nastojalo da povuče
što jasniju granicu između publike i scene, da kroz mitološke sižee
naglasi fiktivnu prirodu drame (uz odnos prema monstruoznosti
koji je bio radikalno drugačiji nego savremen), u savremenom svetu
granice između publike i scene, između fikcije i onoga što zovemo
realnošću, sve su fluidnije, društveno-politički kontekst je ono što
ih određuje, a pitanje kojima ćemo se pozabaviti je – na koji način
je taj aspekt bio prisutan u antici, a na koji način danas. I dok ovi
aspekti na različite načine oblikuju odnos između scene i svakodnevice u atinskoj antici i u savremenom druš...tvu spektakla, izranja još
jedno pitanje – ženskog tela i ženskog izražavanja, čiji način prisustva i odsustva možda i najjasnije povezuje ove udaljene kontekste.
Кључне речи:
ritual / scena / atinsko pozorište / spektakl / društveno-politički kontekstИзвор:
Naučni skup Antropologija književnosti, umetnosti i medija, Beograd, 22–23. XII 2023. godine: knjiga apstrakata, 2023, 39-Издавач:
- Beograd : Univerzitet, Filozofski fakultet, Odeljenje za etnologiju i antropologiju
Финансирање / пројекти:
- Министарство науке, технолошког развоја и иновација Републике Србије, институционално финансирање - 200173 (Етнографски институт САНУ, Београд) (RS-MESTD-inst-2020-200173)
Институција/група
Етнографски институт САНУ / Institute of Ethnography SASATY - CONF AU - Stevanović, Lada AU - Lukić Krstanović, Miroslava PY - 2023 UR - https://dais.sanu.ac.rs/123456789/16480 AB - U radu se porede i kontekstualizuju antičko atinsko pozorište i savremeno društvo spektakla. U fokusu će biti tri aspekta koja karakterišu ove kontekste – ritualni, institucionalni i perceptivni. Od stvaranja čuda ili monstruoznosti do senzacija – scena je sve više dobijala svoje spektakularno ogledalo, koje je crplo iz svakodnevice sve što je moglo. I dok je antičko pozorište nastojalo da povuče što jasniju granicu između publike i scene, da kroz mitološke sižee naglasi fiktivnu prirodu drame (uz odnos prema monstruoznosti koji je bio radikalno drugačiji nego savremen), u savremenom svetu granice između publike i scene, između fikcije i onoga što zovemo realnošću, sve su fluidnije, društveno-politički kontekst je ono što ih određuje, a pitanje kojima ćemo se pozabaviti je – na koji način je taj aspekt bio prisutan u antici, a na koji način danas. I dok ovi aspekti na različite načine oblikuju odnos između scene i svakodnevice u atinskoj antici i u savremenom društvu spektakla, izranja još jedno pitanje – ženskog tela i ženskog izražavanja, čiji način prisustva i odsustva možda i najjasnije povezuje ove udaljene kontekste. PB - Beograd : Univerzitet, Filozofski fakultet, Odeljenje za etnologiju i antropologiju C3 - Naučni skup Antropologija književnosti, umetnosti i medija, Beograd, 22–23. XII 2023. godine: knjiga apstrakata T1 - Pozornice i drame života: moć (nad)gledanja SP - 39 UR - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_dais_16480 ER -
@conference{ author = "Stevanović, Lada and Lukić Krstanović, Miroslava", year = "2023", abstract = "U radu se porede i kontekstualizuju antičko atinsko pozorište i savremeno društvo spektakla. U fokusu će biti tri aspekta koja karakterišu ove kontekste – ritualni, institucionalni i perceptivni. Od stvaranja čuda ili monstruoznosti do senzacija – scena je sve više dobijala svoje spektakularno ogledalo, koje je crplo iz svakodnevice sve što je moglo. I dok je antičko pozorište nastojalo da povuče što jasniju granicu između publike i scene, da kroz mitološke sižee naglasi fiktivnu prirodu drame (uz odnos prema monstruoznosti koji je bio radikalno drugačiji nego savremen), u savremenom svetu granice između publike i scene, između fikcije i onoga što zovemo realnošću, sve su fluidnije, društveno-politički kontekst je ono što ih određuje, a pitanje kojima ćemo se pozabaviti je – na koji način je taj aspekt bio prisutan u antici, a na koji način danas. I dok ovi aspekti na različite načine oblikuju odnos između scene i svakodnevice u atinskoj antici i u savremenom društvu spektakla, izranja još jedno pitanje – ženskog tela i ženskog izražavanja, čiji način prisustva i odsustva možda i najjasnije povezuje ove udaljene kontekste.", publisher = "Beograd : Univerzitet, Filozofski fakultet, Odeljenje za etnologiju i antropologiju", journal = "Naučni skup Antropologija književnosti, umetnosti i medija, Beograd, 22–23. XII 2023. godine: knjiga apstrakata", title = "Pozornice i drame života: moć (nad)gledanja", pages = "39", url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_dais_16480" }
Stevanović, L.,& Lukić Krstanović, M.. (2023). Pozornice i drame života: moć (nad)gledanja. in Naučni skup Antropologija književnosti, umetnosti i medija, Beograd, 22–23. XII 2023. godine: knjiga apstrakata Beograd : Univerzitet, Filozofski fakultet, Odeljenje za etnologiju i antropologiju., 39. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_dais_16480
Stevanović L, Lukić Krstanović M. Pozornice i drame života: moć (nad)gledanja. in Naučni skup Antropologija književnosti, umetnosti i medija, Beograd, 22–23. XII 2023. godine: knjiga apstrakata. 2023;:39. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_dais_16480 .
Stevanović, Lada, Lukić Krstanović, Miroslava, "Pozornice i drame života: moć (nad)gledanja" in Naučni skup Antropologija književnosti, umetnosti i medija, Beograd, 22–23. XII 2023. godine: knjiga apstrakata (2023):39, https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_dais_16480 .