Narativna reprodukcija savremenog crnogorskog identiteta u procesu Evroatlantskih integracija (II dio)
The Narrative Reproduction of Contemporary Montenegrin Identity in The Process of Euroatlantic Intergrations (Part II)
Апстракт
Ukoliko stvarnost konceptualizujemo kao veliki narativ, u koji se
"ugrađujemo" kao socijalna bića, a društveno djelovanje i identite razmotrimo kao narativno
posredovane – onda do punog izražaja dolazi kapacitet narativa u kreiranju,
oblikovanju, prenošenju i rekonstruisanju savremenih društvenih identiteta, kao i reprodukciji
nacije u svakodnevnom životu. Zamišljena evroatlantska budućnost Crne
Gore, nužno zahtijeva i odre!ene narativne interpretacije prošlosti, koje u kasnijim fazama
teže da postanu konsenzusu podložni meta-narativi. Povezivanje značajnih istorijskih
doga!aja i evroatlantskih integracija Crne Gore vrši se različitim metadiskurzivnim
praksama, a najčešće ceremonijama upriličenim evociranju uspomena na
značajne događaje iz bliže i dalje istorije Crne Gore. U tom kontekstu, osobito su
značajne proslave Dana državnosti i Dana nezavisnosti, putem kojih se dominantno
vrši podsjećanje na odluke Berlinskog kongresa, Podgori#ku skupštinu, antifašističku
borbu u Dr...ugom svjetskom ratu i na nezavisnost Crne Gore izglasanu na referendumu
2006. godine. Jasno odre!ene centralne tačke, uz logičku koherentnost na kojoj narativ
nužno počiva, ovako koncipiranom narativu objezbjeđuju "rastegljivost", koja mu
omogućuje i prijem novih elemenata. Narativne interpretacije prošlosti imaju
značajnu funkciju u reprodukovanju nacije, kao i u oblikovanju i učvršćivanju
željenog nacionalnog identiteta, a uspostavljeni narativni kontinuitet prošlosti,
sadašnjosti i zamišljene evroatlanske budućnosti Crne Gore, javlja se kao "zvanični"
posrednik u reprodukciji savremenog crnogorskog identiteta u procesu evroatlantskih
integracija. Za razumijevanje datog narativa, poželjno je njegovo konceptualizovanje
u sinhronijskoj i dijahronijskoj perspektivi, a koje se može manifestovati na dva grafikona,
koja sam u zavisnosti od konteksta, uslovno naslovio kao "grafikon suverenosti"
(unutar kojeg je "kraj" narativa preduslov za početak evroatlantskih integracija) i
"identitetski grafikon" (unutar kojeg se evroatlantske integracije konceptualizuju kao
dijalekti#ki ekvilibrijum samostalnosti i nesamostalnosti).
Кључне речи:
narativ / ontološka narativnost / Crna Gora / Berlinski kongres / Podgorička skupština / Trinaestojulski ustanak / antifašizam / referendum / evroatlantske integracijeИзвор:
Etnoantropoški problemi / Issues in Ethnology and Anthropology, 2013, 537, 2, 519-Издавач:
- Beograd : Univerzitet, Filozofski fakultet - Odeljenje za etnologiju i antropologiju
Институција/група
Етнографски институт САНУ / Institute of Ethnography SASATY - JOUR AU - Banović, Branko PY - 2013 UR - https://dais.sanu.ac.rs/123456789/15785 AB - Ukoliko stvarnost konceptualizujemo kao veliki narativ, u koji se "ugrađujemo" kao socijalna bića, a društveno djelovanje i identite razmotrimo kao narativno posredovane – onda do punog izražaja dolazi kapacitet narativa u kreiranju, oblikovanju, prenošenju i rekonstruisanju savremenih društvenih identiteta, kao i reprodukciji nacije u svakodnevnom životu. Zamišljena evroatlantska budućnost Crne Gore, nužno zahtijeva i odre!ene narativne interpretacije prošlosti, koje u kasnijim fazama teže da postanu konsenzusu podložni meta-narativi. Povezivanje značajnih istorijskih doga!aja i evroatlantskih integracija Crne Gore vrši se različitim metadiskurzivnim praksama, a najčešće ceremonijama upriličenim evociranju uspomena na značajne događaje iz bliže i dalje istorije Crne Gore. U tom kontekstu, osobito su značajne proslave Dana državnosti i Dana nezavisnosti, putem kojih se dominantno vrši podsjećanje na odluke Berlinskog kongresa, Podgori#ku skupštinu, antifašističku borbu u Drugom svjetskom ratu i na nezavisnost Crne Gore izglasanu na referendumu 2006. godine. Jasno odre!ene centralne tačke, uz logičku koherentnost na kojoj narativ nužno počiva, ovako koncipiranom narativu objezbjeđuju "rastegljivost", koja mu omogućuje i prijem novih elemenata. Narativne interpretacije prošlosti imaju značajnu funkciju u reprodukovanju nacije, kao i u oblikovanju i učvršćivanju željenog nacionalnog identiteta, a uspostavljeni narativni kontinuitet prošlosti, sadašnjosti i zamišljene evroatlanske budućnosti Crne Gore, javlja se kao "zvanični" posrednik u reprodukciji savremenog crnogorskog identiteta u procesu evroatlantskih integracija. Za razumijevanje datog narativa, poželjno je njegovo konceptualizovanje u sinhronijskoj i dijahronijskoj perspektivi, a koje se može manifestovati na dva grafikona, koja sam u zavisnosti od konteksta, uslovno naslovio kao "grafikon suverenosti" (unutar kojeg je "kraj" narativa preduslov za početak evroatlantskih integracija) i "identitetski grafikon" (unutar kojeg se evroatlantske integracije konceptualizuju kao dijalekti#ki ekvilibrijum samostalnosti i nesamostalnosti). PB - Beograd : Univerzitet, Filozofski fakultet - Odeljenje za etnologiju i antropologiju T2 - Etnoantropoški problemi / Issues in Ethnology and Anthropology T1 - Narativna reprodukcija savremenog crnogorskog identiteta u procesu Evroatlantskih integracija (II dio) T1 - The Narrative Reproduction of Contemporary Montenegrin Identity in The Process of Euroatlantic Intergrations (Part II) SP - 519 VL - 537 VL - 8 IS - 2 UR - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_dais_15785 ER -
@article{ author = "Banović, Branko", year = "2013", abstract = "Ukoliko stvarnost konceptualizujemo kao veliki narativ, u koji se "ugrađujemo" kao socijalna bića, a društveno djelovanje i identite razmotrimo kao narativno posredovane – onda do punog izražaja dolazi kapacitet narativa u kreiranju, oblikovanju, prenošenju i rekonstruisanju savremenih društvenih identiteta, kao i reprodukciji nacije u svakodnevnom životu. Zamišljena evroatlantska budućnost Crne Gore, nužno zahtijeva i odre!ene narativne interpretacije prošlosti, koje u kasnijim fazama teže da postanu konsenzusu podložni meta-narativi. Povezivanje značajnih istorijskih doga!aja i evroatlantskih integracija Crne Gore vrši se različitim metadiskurzivnim praksama, a najčešće ceremonijama upriličenim evociranju uspomena na značajne događaje iz bliže i dalje istorije Crne Gore. U tom kontekstu, osobito su značajne proslave Dana državnosti i Dana nezavisnosti, putem kojih se dominantno vrši podsjećanje na odluke Berlinskog kongresa, Podgori#ku skupštinu, antifašističku borbu u Drugom svjetskom ratu i na nezavisnost Crne Gore izglasanu na referendumu 2006. godine. Jasno odre!ene centralne tačke, uz logičku koherentnost na kojoj narativ nužno počiva, ovako koncipiranom narativu objezbjeđuju "rastegljivost", koja mu omogućuje i prijem novih elemenata. Narativne interpretacije prošlosti imaju značajnu funkciju u reprodukovanju nacije, kao i u oblikovanju i učvršćivanju željenog nacionalnog identiteta, a uspostavljeni narativni kontinuitet prošlosti, sadašnjosti i zamišljene evroatlanske budućnosti Crne Gore, javlja se kao "zvanični" posrednik u reprodukciji savremenog crnogorskog identiteta u procesu evroatlantskih integracija. Za razumijevanje datog narativa, poželjno je njegovo konceptualizovanje u sinhronijskoj i dijahronijskoj perspektivi, a koje se može manifestovati na dva grafikona, koja sam u zavisnosti od konteksta, uslovno naslovio kao "grafikon suverenosti" (unutar kojeg je "kraj" narativa preduslov za početak evroatlantskih integracija) i "identitetski grafikon" (unutar kojeg se evroatlantske integracije konceptualizuju kao dijalekti#ki ekvilibrijum samostalnosti i nesamostalnosti).", publisher = "Beograd : Univerzitet, Filozofski fakultet - Odeljenje za etnologiju i antropologiju", journal = "Etnoantropoški problemi / Issues in Ethnology and Anthropology", title = "Narativna reprodukcija savremenog crnogorskog identiteta u procesu Evroatlantskih integracija (II dio), The Narrative Reproduction of Contemporary Montenegrin Identity in The Process of Euroatlantic Intergrations (Part II)", pages = "519", volume = "537, 8", number = "2", url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_dais_15785" }
Banović, B.. (2013). Narativna reprodukcija savremenog crnogorskog identiteta u procesu Evroatlantskih integracija (II dio). in Etnoantropoški problemi / Issues in Ethnology and Anthropology Beograd : Univerzitet, Filozofski fakultet - Odeljenje za etnologiju i antropologiju., 537(2), 519. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_dais_15785
Banović B. Narativna reprodukcija savremenog crnogorskog identiteta u procesu Evroatlantskih integracija (II dio). in Etnoantropoški problemi / Issues in Ethnology and Anthropology. 2013;537(2):519. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_dais_15785 .
Banović, Branko, "Narativna reprodukcija savremenog crnogorskog identiteta u procesu Evroatlantskih integracija (II dio)" in Etnoantropoški problemi / Issues in Ethnology and Anthropology, 537, no. 2 (2013):519, https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_dais_15785 .