Granični pejzaž
Остало (Објављена верзија)
Метаподаци
Приказ свих података о документуАпстракт
Konceptom graničnog pejzaža, krajolika, granicolika od engleskog borderscape, koji je razvila Chiara Brambila (2015) oslanjajući se na Appaduraieve (1996) višestruke pejzaže – scapes (etnoscapes, technoscapes, financescapes i dr.), naglašavaju se pluralni, dinamični, relacioni, konfliktni i deteritorijalizovani aspekti društvenoprostornih procesa stvaranja granica i isključivanja, zaobilazeći sputavajuću teritorijalnost nacionalne države i teritorijalnosti uopšte i omogućavajući održavanje neukaljane moralne pozicije političkih aktera koji ih generišu (Stojić Mitrović i Vilenica 2019). Granični pejzaži imaju komunikacijsku funkciju: proizvode se za određenu publiku kako bi joj preneli određenu informaciju. Granični režimi mehanizmom graničnih pejzaža stvaraju podređene alegalne prostore (u) kojima je data sloboda za eksperimentisanje sistemima nadzora, kontrole i prisile. Alegalnost se ogleda pre svega u zaobilaženju (ignorisanju, rastezanju, "kreativnom tumačenju", paušalnom isključi...vanju određenih administrativnih kategorija iz sistema zaštite) pravnih propisa koji su zvanično na snazi.
Кључне речи:
granični pejzaž / granični režim / eksternalizacija / sekuritizacijaИзвор:
e-ERIM mreža pojmova europskog režima iregulariziranih migracija na periferiji EU, 2022Издавач:
- Zagreb : Institut za etnologiju i folkloristiku
Финансирање / пројекти:
- Министарство науке, технолошког развоја и иновација Републике Србије, институционално финансирање - 200173 (Етнографски институт САНУ, Београд) (RS-MESTD-inst-2020-200173)
- https://erim.ief.hr/
URI
https://e-erim.ief.hr/pojam/p-granicni-pejzaz-p?locale=hrhttps://dais.sanu.ac.rs/123456789/15484
Институција/група
Етнографски институт САНУ / Institute of Ethnography SASATY - GEN AU - Stojić Mitrović, Marta PY - 2022 UR - https://e-erim.ief.hr/pojam/p-granicni-pejzaz-p?locale=hr UR - https://dais.sanu.ac.rs/123456789/15484 AB - Konceptom graničnog pejzaža, krajolika, granicolika od engleskog borderscape, koji je razvila Chiara Brambila (2015) oslanjajući se na Appaduraieve (1996) višestruke pejzaže – scapes (etnoscapes, technoscapes, financescapes i dr.), naglašavaju se pluralni, dinamični, relacioni, konfliktni i deteritorijalizovani aspekti društvenoprostornih procesa stvaranja granica i isključivanja, zaobilazeći sputavajuću teritorijalnost nacionalne države i teritorijalnosti uopšte i omogućavajući održavanje neukaljane moralne pozicije političkih aktera koji ih generišu (Stojić Mitrović i Vilenica 2019). Granični pejzaži imaju komunikacijsku funkciju: proizvode se za određenu publiku kako bi joj preneli određenu informaciju. Granični režimi mehanizmom graničnih pejzaža stvaraju podređene alegalne prostore (u) kojima je data sloboda za eksperimentisanje sistemima nadzora, kontrole i prisile. Alegalnost se ogleda pre svega u zaobilaženju (ignorisanju, rastezanju, "kreativnom tumačenju", paušalnom isključivanju određenih administrativnih kategorija iz sistema zaštite) pravnih propisa koji su zvanično na snazi. PB - Zagreb : Institut za etnologiju i folkloristiku T2 - e-ERIM mreža pojmova europskog režima iregulariziranih migracija na periferiji EU T1 - Granični pejzaž UR - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_dais_15484 ER -
@misc{ author = "Stojić Mitrović, Marta", year = "2022", abstract = "Konceptom graničnog pejzaža, krajolika, granicolika od engleskog borderscape, koji je razvila Chiara Brambila (2015) oslanjajući se na Appaduraieve (1996) višestruke pejzaže – scapes (etnoscapes, technoscapes, financescapes i dr.), naglašavaju se pluralni, dinamični, relacioni, konfliktni i deteritorijalizovani aspekti društvenoprostornih procesa stvaranja granica i isključivanja, zaobilazeći sputavajuću teritorijalnost nacionalne države i teritorijalnosti uopšte i omogućavajući održavanje neukaljane moralne pozicije političkih aktera koji ih generišu (Stojić Mitrović i Vilenica 2019). Granični pejzaži imaju komunikacijsku funkciju: proizvode se za određenu publiku kako bi joj preneli određenu informaciju. Granični režimi mehanizmom graničnih pejzaža stvaraju podređene alegalne prostore (u) kojima je data sloboda za eksperimentisanje sistemima nadzora, kontrole i prisile. Alegalnost se ogleda pre svega u zaobilaženju (ignorisanju, rastezanju, "kreativnom tumačenju", paušalnom isključivanju određenih administrativnih kategorija iz sistema zaštite) pravnih propisa koji su zvanično na snazi.", publisher = "Zagreb : Institut za etnologiju i folkloristiku", journal = "e-ERIM mreža pojmova europskog režima iregulariziranih migracija na periferiji EU", title = "Granični pejzaž", url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_dais_15484" }
Stojić Mitrović, M.. (2022). Granični pejzaž. in e-ERIM mreža pojmova europskog režima iregulariziranih migracija na periferiji EU Zagreb : Institut za etnologiju i folkloristiku.. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_dais_15484
Stojić Mitrović M. Granični pejzaž. in e-ERIM mreža pojmova europskog režima iregulariziranih migracija na periferiji EU. 2022;. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_dais_15484 .
Stojić Mitrović, Marta, "Granični pejzaž" in e-ERIM mreža pojmova europskog režima iregulariziranih migracija na periferiji EU (2022), https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_dais_15484 .