Postkulturna perspektiva: izazovi multikulturalizma u savremenoj Crnoj Gori (Pljevlja kao studija slučaja)
A Post-cultural Perspective: Challenges of Multiculturalism in Contemporary Montenegro (the Pljevlja Case Study)
Поглавље у монографији (Објављена верзија)
Метаподаци
Приказ свих података о документуАпстракт
Na javnoj političkoj sceni i kulturnoj mapi Crne Gore multikulturalizam se u kontinuitetu
doima kao jedan od elemenata demokratizacije društva i pokazatelj (težnje ka) pripadnosti
modernoj evropskoj (zapadnoj) zajednici. Nasuprot tome, tokom poslednje decenije značajan
broj vodećih političara u zapadnim društvima kritukuje multikulturalizam, pretežno se pozivajući
na zloupotrebe grupnih kulturnih prava. Budući da su u protekle tri decenije postkulturni
antropolozi dobro dokumentovali izazove koje nosi instrumentalizacija grupnih kulturnih
prava i prvi upozorili da bi multikulturne politike trebalo napustiti ili bar bitno korigovati (vođeni
fundamentalno različitim težnjama i motivima od političkih kritičara multikulturalizma koji će se
javiti značajno kasnije), na početku rada sažeto su prikazani glavni argumenti kritike
multikulturalizma u postkulturnoj antropologiji, sa posebnim fokusom na razlike između
antropološke i političke kritike multikulturnih politika. Teorijsko-me...todološki okvir istraživanja
predstavljaju studije antropologije multikulturalizma i analize perspektiva postkulturne
antropologije razvijene u naučnim radovima i knjigama savremenih postkulturnih antropologa.
Kvalitativnom metodologijom prikupljanja informacija, putem dubinskih intervjua i fokus grupa,
analiziraju se multikulturne politike u Pljevljima – nacionalno, etnički i verski mešovitom
gradu u Crnoj Gori. Poseban akcenat u istraživanju je na modelima organizovanja lokalnih
javnih politika u oblasti kulture, radu političkih predstavnika kulturnih identiteta i aktivnostima
nevladinih organizacija koje deluju na polju očuvanja i promocije nacionalnih kultura. Ovako
dizajnirano istraživanje osvijetljava modele upotrebe instrumenata multikulturnih politika u
kulturno mešovitim sredinama i državu u celini, sadašnje domete ovih politika i izazove koji
pred njima stoje u budućnosti.
The Pljevlja case study analyses challenges of multiculturalism in nationally, religiously and ethnically mixed
town in Northern Montenegro. The research has shown that cultural differences are often considered a discriminatory factor regarding promotion of local national identities as well as in gaining employment in the civil
service and state-owned companies. Namely, the first phase of ethnographic research (2019) showed that local
Serbs held belief that the state did not look favourably on their activities on the promotion of Serbian identity as
well as that they had limited access to employment in the civil service and especially in state-owned companies.
By contrast, the second phase of ethnographic research (2021) shoved that the same beliefs began to be genera ted among local Bosniaks/Muslims in the period after 2020 Montenegrin parliamentary election when a new
parliamentary majority dominated by pro-Serb parties came into power. From this research it is evident th...at our
specific form of multiculturalism lacks the capacity to be legitimately accepted among all communities and to
serve as a driver of development. The response of society should be complex and system-oriented because key and
powerful concepts, such as culture or multiculturalism, should not be left to less knowledgeable administrative
workers, interest groups or amateurs. In that respect, the empowerment of academic resources and their use in
solving social problems is of particular importance. In the context of improving academic resources, it is very important to strengthen the ethnological-anthropological prism because Montenegro is a research treasure when
it comes to identity politics and anthropological phenomena in general.
Извор:
Crna Gora na političkoj i kulturnoj mapi Evrope - Clio Map : monografija, 2022, 255-267Издавач:
- Podgorica : Univerzitet Crne Gore, Istorijski institut
Институција/група
Етнографски институт САНУ / Institute of Ethnography SASATY - CHAP AU - Banović, Branko PY - 2022 UR - https://dais.sanu.ac.rs/123456789/13746 AB - Na javnoj političkoj sceni i kulturnoj mapi Crne Gore multikulturalizam se u kontinuitetu doima kao jedan od elemenata demokratizacije društva i pokazatelj (težnje ka) pripadnosti modernoj evropskoj (zapadnoj) zajednici. Nasuprot tome, tokom poslednje decenije značajan broj vodećih političara u zapadnim društvima kritukuje multikulturalizam, pretežno se pozivajući na zloupotrebe grupnih kulturnih prava. Budući da su u protekle tri decenije postkulturni antropolozi dobro dokumentovali izazove koje nosi instrumentalizacija grupnih kulturnih prava i prvi upozorili da bi multikulturne politike trebalo napustiti ili bar bitno korigovati (vođeni fundamentalno različitim težnjama i motivima od političkih kritičara multikulturalizma koji će se javiti značajno kasnije), na početku rada sažeto su prikazani glavni argumenti kritike multikulturalizma u postkulturnoj antropologiji, sa posebnim fokusom na razlike između antropološke i političke kritike multikulturnih politika. Teorijsko-metodološki okvir istraživanja predstavljaju studije antropologije multikulturalizma i analize perspektiva postkulturne antropologije razvijene u naučnim radovima i knjigama savremenih postkulturnih antropologa. Kvalitativnom metodologijom prikupljanja informacija, putem dubinskih intervjua i fokus grupa, analiziraju se multikulturne politike u Pljevljima – nacionalno, etnički i verski mešovitom gradu u Crnoj Gori. Poseban akcenat u istraživanju je na modelima organizovanja lokalnih javnih politika u oblasti kulture, radu političkih predstavnika kulturnih identiteta i aktivnostima nevladinih organizacija koje deluju na polju očuvanja i promocije nacionalnih kultura. Ovako dizajnirano istraživanje osvijetljava modele upotrebe instrumenata multikulturnih politika u kulturno mešovitim sredinama i državu u celini, sadašnje domete ovih politika i izazove koji pred njima stoje u budućnosti. AB - The Pljevlja case study analyses challenges of multiculturalism in nationally, religiously and ethnically mixed town in Northern Montenegro. The research has shown that cultural differences are often considered a discriminatory factor regarding promotion of local national identities as well as in gaining employment in the civil service and state-owned companies. Namely, the first phase of ethnographic research (2019) showed that local Serbs held belief that the state did not look favourably on their activities on the promotion of Serbian identity as well as that they had limited access to employment in the civil service and especially in state-owned companies. By contrast, the second phase of ethnographic research (2021) shoved that the same beliefs began to be genera ted among local Bosniaks/Muslims in the period after 2020 Montenegrin parliamentary election when a new parliamentary majority dominated by pro-Serb parties came into power. From this research it is evident that our specific form of multiculturalism lacks the capacity to be legitimately accepted among all communities and to serve as a driver of development. The response of society should be complex and system-oriented because key and powerful concepts, such as culture or multiculturalism, should not be left to less knowledgeable administrative workers, interest groups or amateurs. In that respect, the empowerment of academic resources and their use in solving social problems is of particular importance. In the context of improving academic resources, it is very important to strengthen the ethnological-anthropological prism because Montenegro is a research treasure when it comes to identity politics and anthropological phenomena in general. PB - Podgorica : Univerzitet Crne Gore, Istorijski institut T2 - Crna Gora na političkoj i kulturnoj mapi Evrope - Clio Map : monografija T1 - Postkulturna perspektiva: izazovi multikulturalizma u savremenoj Crnoj Gori (Pljevlja kao studija slučaja) T1 - A Post-cultural Perspective: Challenges of Multiculturalism in Contemporary Montenegro (the Pljevlja Case Study) SP - 255 EP - 267 UR - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_dais_13746 ER -
@inbook{ author = "Banović, Branko", year = "2022", abstract = "Na javnoj političkoj sceni i kulturnoj mapi Crne Gore multikulturalizam se u kontinuitetu doima kao jedan od elemenata demokratizacije društva i pokazatelj (težnje ka) pripadnosti modernoj evropskoj (zapadnoj) zajednici. Nasuprot tome, tokom poslednje decenije značajan broj vodećih političara u zapadnim društvima kritukuje multikulturalizam, pretežno se pozivajući na zloupotrebe grupnih kulturnih prava. Budući da su u protekle tri decenije postkulturni antropolozi dobro dokumentovali izazove koje nosi instrumentalizacija grupnih kulturnih prava i prvi upozorili da bi multikulturne politike trebalo napustiti ili bar bitno korigovati (vođeni fundamentalno različitim težnjama i motivima od političkih kritičara multikulturalizma koji će se javiti značajno kasnije), na početku rada sažeto su prikazani glavni argumenti kritike multikulturalizma u postkulturnoj antropologiji, sa posebnim fokusom na razlike između antropološke i političke kritike multikulturnih politika. Teorijsko-metodološki okvir istraživanja predstavljaju studije antropologije multikulturalizma i analize perspektiva postkulturne antropologije razvijene u naučnim radovima i knjigama savremenih postkulturnih antropologa. Kvalitativnom metodologijom prikupljanja informacija, putem dubinskih intervjua i fokus grupa, analiziraju se multikulturne politike u Pljevljima – nacionalno, etnički i verski mešovitom gradu u Crnoj Gori. Poseban akcenat u istraživanju je na modelima organizovanja lokalnih javnih politika u oblasti kulture, radu političkih predstavnika kulturnih identiteta i aktivnostima nevladinih organizacija koje deluju na polju očuvanja i promocije nacionalnih kultura. Ovako dizajnirano istraživanje osvijetljava modele upotrebe instrumenata multikulturnih politika u kulturno mešovitim sredinama i državu u celini, sadašnje domete ovih politika i izazove koji pred njima stoje u budućnosti., The Pljevlja case study analyses challenges of multiculturalism in nationally, religiously and ethnically mixed town in Northern Montenegro. The research has shown that cultural differences are often considered a discriminatory factor regarding promotion of local national identities as well as in gaining employment in the civil service and state-owned companies. Namely, the first phase of ethnographic research (2019) showed that local Serbs held belief that the state did not look favourably on their activities on the promotion of Serbian identity as well as that they had limited access to employment in the civil service and especially in state-owned companies. By contrast, the second phase of ethnographic research (2021) shoved that the same beliefs began to be genera ted among local Bosniaks/Muslims in the period after 2020 Montenegrin parliamentary election when a new parliamentary majority dominated by pro-Serb parties came into power. From this research it is evident that our specific form of multiculturalism lacks the capacity to be legitimately accepted among all communities and to serve as a driver of development. The response of society should be complex and system-oriented because key and powerful concepts, such as culture or multiculturalism, should not be left to less knowledgeable administrative workers, interest groups or amateurs. In that respect, the empowerment of academic resources and their use in solving social problems is of particular importance. In the context of improving academic resources, it is very important to strengthen the ethnological-anthropological prism because Montenegro is a research treasure when it comes to identity politics and anthropological phenomena in general.", publisher = "Podgorica : Univerzitet Crne Gore, Istorijski institut", journal = "Crna Gora na političkoj i kulturnoj mapi Evrope - Clio Map : monografija", booktitle = "Postkulturna perspektiva: izazovi multikulturalizma u savremenoj Crnoj Gori (Pljevlja kao studija slučaja), A Post-cultural Perspective: Challenges of Multiculturalism in Contemporary Montenegro (the Pljevlja Case Study)", pages = "255-267", url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_dais_13746" }
Banović, B.. (2022). Postkulturna perspektiva: izazovi multikulturalizma u savremenoj Crnoj Gori (Pljevlja kao studija slučaja). in Crna Gora na političkoj i kulturnoj mapi Evrope - Clio Map : monografija Podgorica : Univerzitet Crne Gore, Istorijski institut., 255-267. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_dais_13746
Banović B. Postkulturna perspektiva: izazovi multikulturalizma u savremenoj Crnoj Gori (Pljevlja kao studija slučaja). in Crna Gora na političkoj i kulturnoj mapi Evrope - Clio Map : monografija. 2022;:255-267. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_dais_13746 .
Banović, Branko, "Postkulturna perspektiva: izazovi multikulturalizma u savremenoj Crnoj Gori (Pljevlja kao studija slučaja)" in Crna Gora na političkoj i kulturnoj mapi Evrope - Clio Map : monografija (2022):255-267, https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_dais_13746 .