Stećci kao (inter)nacionalno nasleđe: tri studije slučaja
Stećci as (Inter)national Heritage: Three Case Studies
Чланак у часопису (Објављена верзија)
Метаподаци
Приказ свих података о документуАпстракт
Stećci, srednjovekovni nadgrobni spomenici, jedan su od najosobenijih
materijalnih tragova prošlosti na prostorima Zapadnog Balkana. Monumentalnost stećaka,
njihova brojnost, a neretko i istaknuto mesto u lokalnom pejzažu uticali su i utiču na
to da sve do današnjih dana privlače pažnju lokalnog stanovništva, kao i stranih putnika,
a od druge polovine 19. veka stećci postaju predmet interesovanja naučnika. Drugim rečima,
u poslednja dva veka stećci su bivali, odnosno bivaju proizvođeni u nasleđe. Kroz
nekoliko paradigmatičnih primera, u ovom radu biće skrenuta pažnja na interpretativnu
„neuhvatljivost“ stećaka, odnosno na to kako stećci, zahvaljujući svojoj materijalnosti i
estetici, kao i brojnosti i prostornoj rasprostranjenosti neprestano podstiču interpretacije
te kako, neretko paralelno, utiču i na uspostavljanje, ali i na prevazilaženje granica, bilo
da su one nacionalne, kulturne, verske i druge.
Кључне речи:
stećci / arheologija i javnost / identitet / nasleđe / Balkan / archaeology and the public / identity / heritage / Balkans / archéologie et public, / antiquaires / révolution scientifique / théorie / archéologie / sciences naturelles, / dichotomie artéfacts-écofactsИзвор:
Etnoantropološki problemi, 2018, 13, 3, 677-693Издавач:
- Beograd : Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu, Odeljenje za etnologiju i antropologiju
Финансирање / пројекти:
- Дунав и Балкан: културно-историјско наслеђе (RS-177006)
Институција/група
Балканолошки институт САНУ / Institute for Balkan Studies SASATY - JOUR AU - Mihajlović, Vladimir V. PY - 2018 UR - https://dais.sanu.ac.rs/123456789/10839 AB - Stećci, srednjovekovni nadgrobni spomenici, jedan su od najosobenijih materijalnih tragova prošlosti na prostorima Zapadnog Balkana. Monumentalnost stećaka, njihova brojnost, a neretko i istaknuto mesto u lokalnom pejzažu uticali su i utiču na to da sve do današnjih dana privlače pažnju lokalnog stanovništva, kao i stranih putnika, a od druge polovine 19. veka stećci postaju predmet interesovanja naučnika. Drugim rečima, u poslednja dva veka stećci su bivali, odnosno bivaju proizvođeni u nasleđe. Kroz nekoliko paradigmatičnih primera, u ovom radu biće skrenuta pažnja na interpretativnu „neuhvatljivost“ stećaka, odnosno na to kako stećci, zahvaljujući svojoj materijalnosti i estetici, kao i brojnosti i prostornoj rasprostranjenosti neprestano podstiču interpretacije te kako, neretko paralelno, utiču i na uspostavljanje, ali i na prevazilaženje granica, bilo da su one nacionalne, kulturne, verske i druge. PB - Beograd : Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu, Odeljenje za etnologiju i antropologiju T2 - Etnoantropološki problemi T1 - Stećci kao (inter)nacionalno nasleđe: tri studije slučaja T1 - Stećci as (Inter)national Heritage: Three Case Studies T1 - Stećci comme patrimoine (inter)national: trois études de cas SP - 677 EP - 693 VL - 13 IS - 3 DO - 10.21301/eap.v13i3.6 UR - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_dais_10839 ER -
@article{ author = "Mihajlović, Vladimir V.", year = "2018", abstract = "Stećci, srednjovekovni nadgrobni spomenici, jedan su od najosobenijih materijalnih tragova prošlosti na prostorima Zapadnog Balkana. Monumentalnost stećaka, njihova brojnost, a neretko i istaknuto mesto u lokalnom pejzažu uticali su i utiču na to da sve do današnjih dana privlače pažnju lokalnog stanovništva, kao i stranih putnika, a od druge polovine 19. veka stećci postaju predmet interesovanja naučnika. Drugim rečima, u poslednja dva veka stećci su bivali, odnosno bivaju proizvođeni u nasleđe. Kroz nekoliko paradigmatičnih primera, u ovom radu biće skrenuta pažnja na interpretativnu „neuhvatljivost“ stećaka, odnosno na to kako stećci, zahvaljujući svojoj materijalnosti i estetici, kao i brojnosti i prostornoj rasprostranjenosti neprestano podstiču interpretacije te kako, neretko paralelno, utiču i na uspostavljanje, ali i na prevazilaženje granica, bilo da su one nacionalne, kulturne, verske i druge.", publisher = "Beograd : Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu, Odeljenje za etnologiju i antropologiju", journal = "Etnoantropološki problemi", title = "Stećci kao (inter)nacionalno nasleđe: tri studije slučaja, Stećci as (Inter)national Heritage: Three Case Studies, Stećci comme patrimoine (inter)national: trois études de cas", pages = "677-693", volume = "13", number = "3", doi = "10.21301/eap.v13i3.6", url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_dais_10839" }
Mihajlović, V. V.. (2018). Stećci kao (inter)nacionalno nasleđe: tri studije slučaja. in Etnoantropološki problemi Beograd : Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu, Odeljenje za etnologiju i antropologiju., 13(3), 677-693. https://doi.org/10.21301/eap.v13i3.6 https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_dais_10839
Mihajlović VV. Stećci kao (inter)nacionalno nasleđe: tri studije slučaja. in Etnoantropološki problemi. 2018;13(3):677-693. doi:10.21301/eap.v13i3.6 https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_dais_10839 .
Mihajlović, Vladimir V., "Stećci kao (inter)nacionalno nasleđe: tri studije slučaja" in Etnoantropološki problemi, 13, no. 3 (2018):677-693, https://doi.org/10.21301/eap.v13i3.6 ., https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_dais_10839 .